O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 304

Nevjerojatna priča o Ocean Majestyju: Plovi već 56 godina, a puno je puta posjetio i Dubrovnik

0
Foto: Ivo Batričević / Privatna arhiva

OCEAN MAJESTY, lijepi i skladni putnički kruzer koji je posljednjih godina često uplovljavao u grušku luku, originalno je bio projektiran za španjolskog državnog brodara Compania Trasmediterranea kao putnički trajekt kapaciteta 100 automobila za plovidbu iz Barcelone i Valencije prema Balearima, Sjevernoj Africi i Kanarskim otocima.

Izgrađen je 1966. pod imenom JUAN MARCH kao novogradnja broj 93 u brodogradilištu Union Naval de Levante u Valenciji i bio je jedan od četiri broda blizanca klase Albatros. U istom brodogradilištu je izgrađen i LAS PALMAS DE GRAN CANARIA, dok su u Bilbau u Soc. Espanola de Construcion Naval izgrađeni ClUDAD DE CAMPOSTELA i SANTA CRUIZ DE TENERIFE, piše Ivo Batričević za Dubrovački Dnevnik.

Bili su to brodovi od 8983 bruto tona, dužine 137, širine 19 metara kojima su glavni B &W diesel strojevi ukupne snage 11800 kilovata proizvedeni u Maquanista Terrestre y Maritima u Barceloni, omogućavali plovidbu brzinom od 21 čvora. Prevozili su 124 putnika u prvom i 376 u turističkom razredu, dok se u udobnim sjedištima moglo smjestiti još 250 putnika.

Jedan od brodova izgorio u požaru

Četverac, za to vrijeme udobnih i modernih trajekata, je uspješno plovio dvadeset godina, pa su i ostali zapamćeni kao veoma kvalitetni i pouzdani brodovi. JUAN MARCH je 1985. godine prodan ciparskom brodaru Sol Mediterranean Services za kojeg pod imenom SOL CHRISTIANA u paru s brodom blizancem SOL OLYMPIA II, nekadašnjim SANTA CRUZ DE TENERIFE, održava liniju iz Pireja za Heraklion, Rodos, Limassol i Haifu. Nažalost, SOL OLYMPIA II je iste godine izgorio u požaru, nakon čega je kompanija otišla u stečaj.

SOL CHRISTIANA je za novog vlasnika, ciparskog Health Shippinga, pod imenom KYPROS STAR, zaplovila prvo prema Aleksandriji, a potom u najmu za talijansku Adriaticu između Patrasa i Brindisija. Uskoro, 1989. godine, brod još jednom mijenja vlasnika. Ovaj put je to Chios Breeze Marine koji mu daje i novo ime OCEAN MAJESTY.

Rekonstrukcija trajala godinama

Brod je bio usidren u luci Perama pokraj Pireja u Grčkoj gdje je odmah trebao biti preuređen u brod za kružna putovanja. Zbog financijskih problema, posao se na njemu neplanirano produžio sve do 1994. godine.

Rekonstrukcija, koja je koštala 36 milijuna dolara, obuhvatila je cijelu nadgradnju i prostor za automobile, a ugrađeni su i novi Wartsila glavni pogonski motori ukupne snage od 13200 kilovata s kojima postiže brzinu od 18 čvorova. Potpuno novi brod sada ima 10417 bruto tona i može prihvatiti 620 putnika u 273 putničke kabine, a o njima se brine 235 članova posade.

U prvo vrijeme plovi u najmu grčkog Epirotiki Linesa, ali pod imenom OLYMPIC i povremeno kao HOMERIC. Jedan manji posao s britanskim touroperatorom Page & Moy kojeg je brod samo za tu priliku 1995. obavio pod imenom OCEAN MAJESTY, pokazao se u konačnici kao uspješan. Nakon što su putnici oduševljeno prihvatili novi brod, Page & Moy  odlučio ga je uzeti u dugoročni najam.          

Preplovio je svijet

OCEAN MAJESTY je oplovio i svijet od kraja 1999. godine, s dočekom milenijske godine. Solidno građeni brod za stariji srednji društveni sloj, većinom britanskih umirovljenika, i dalje uspješno plovi za Majestic Cruise Line pod najmom agencije Page & Moy.

Od 2013. godine plovi u najmu njemačke kruzing kompanije Hansa Touristik. I dalje uspješno plovi međutim ni njega nije zaobišla Covid-19 kriza, te je dvije godine bio u raspremi pored brodogradilišta Chalkis u Grčkoj. Zbog starosti broda i međunarodne konvencije SOLAS 2010. godine koja ne dozvoljava plovidbu putničkih brodova starijih od 40 godina u međunarodnoj plovidbi osim po posebnim uvjetima, brodu je prijetio odlazak u rezalište.

Međutim OCEAN MAJESTY je 2022. zaplovio i uspješno plovio od svibnja do listopada te se trenutno nalazi u raspremi na sidrištu pored grčke luke Chalkida. Ako se što ne promjeni, jer iza njega je već 56 godina plovidbe, brod je spreman za nove izazove. Hansa Touristik je najavila kako će brod ploviti za novu sezonu 2023. godine od svibnja do listopada. Nadamo se kako će nas ponovo posjetiti.

Ivo Batričević

Plavi svijet Branka Šuljića: Kroz povijest su se na najpoznatijoj regati Sydney – Hobart upisali i lošinjski jedriličari

0
Foto: Branko Šuljić / Novi list

Gotovo tijekom čitavog radnog vijeka, koji nije bio baš kratak, pisanje u novoj radnoj godini počinjao sam s lošinjskom tematikom. Konkretno, događanjima u Malom Lošinju i na Malom Lošinju, gradu i otoku. Tematika je uvijek bila ista – Novogodišnja natjecanja u podvodnom ribolovu. Bila su to velika natjecanja, godinama najmasovnija na svijetu, puno puta kvalitetom jača od svjetskih prvenstava. I uvijek su održavana posljednjih dana u godini, 29. i 30. prosinca, a na Staru godinu obavljana je svečana podjela trofeja najuspješnijima. Sve skupa tri dana za pamćenje. Ta je manifestacija na lošinjsko otočje dovodila i one koje podvodni ribolov nije previše privlačio, piše Branko Šuljić za Novi list.

Pa se, stjecajem okolnosti, sve počelo razvodnjavati… Konkurencija se stanjivala, inozemni odaziv postao je više nego skroman, termin je premješten u prvu polovinu prosinca. Još prije spuštanja na današnju razinu prestao sam odlaziti na Lošinj, ali nisam prestao pratiti što se događa u tamošnjem podmorju. Ali, vremena se mijenjaju, uzalud je plakati za vodom što je otekla. I onda – sinula je ideja!

Svjetski velikani

U danima blagdana, pa još uz ovako gnjilo vrijeme, čitao sam dosta više od prosjeka. Sinula je tako ideja kako godinu početi tekstom vezanim uz Lošinj. Da nastavim tradiciju… Tema nije podvodni ribolov, ali je morska. U danima između Božića i Nove godine mnogi su mediji izvještavali o velikoj jedriličarskoj regati koja se održava u australskom moru, od Sydneyja do Hobarta. Regata duga 628 morskih milja. Uvijek starta na Božić u 13 sati luke Sydney. Jedriličarski znalci smatraju je jednom od najtežih na svijetu, zbog iznimno teških uvjeta južnih mora u kojima se jedri.

Znam, mnogi će pitati: kakva je veza te regate s Lošinjom..? Velika, kratak je odgovor! Na dugu listu pobjednika regate Sydney – Hobart, a lani je imala 77. izdanje, upisan je i jedan Lošinjan. Vjerujem, rijetki to znaju.

U svojoj sportskoj povijesti Mali Lošinj iznjedrio je velikane svjetskog jedrenja. Svaki bolji poznavatelj jedrenja i povijesti sporta na našim prostorima zacijelo zna za dvije lošinjske posade koje su nastupile na istim Olimpijskim igrama u istoj klasi. Bilo je to u finskom Helsinkiju 1952. godine. U klasi Star za Italiju su jedrili, i osvojili zlatnu medalju, Agostino Straulino i Nicolo Rode, a za Jugoslaviju Mario Fafangel i Karlo Bašić. Zacijelo jedinstven slučaj u svijetu, dvije posade iz tada malog mjesta u istoj klasi, ali pod dvije zastave. A tada nije bilo kupovanja i prodavanja državljanstva, što je danas uobičajena praksa. Talijanska posada bila je neusporedivo uspješnija, ne samo na tim Igrama, nego tijekom čitave karijere, bili su višestruki prvaci Italije i Europe, svjetski prvaci, pobjednici mnogih međunarodnih regata. Mora se, međutim, reći da su imali i neusporedivo bolje uvjete za bavljenje sportom.

Pobjednik regate

Dao je Lošinj još uspješnih i kvalitetnih jedriličara, a navedena četvorka ostala je najpoznatija. U njihovoj sjeni ostao je i pobjednik regate Sydney – Hobart Gino Knezić. Na čuvenoj regati trijumfirao je 1988. godine. U krstašu »Illusion« pobijedio je u konkurenciji 119 brodova, od kojih je 38 odustalo. O Ginu Kneziću ponešto znam, a kompletnu informaciju potražio sam na provjerenoj adresi. Kada je riječ o lošinjskom otočju, to je Julijano Sokolić, živa otočna enciklopedija. Ponešto mi je ispričao, a ostalo sam saznao iz njegove knjige »Lošinjska sportska jedra«.

Gino Knezić rođen je u Ćunskom i dosta je mlađi od sudionika Olimpijskih igara u Finskoj. U lošinjskom brodogradilištu izučio je zanat za brodotesara i priključio se jedriličarskom klubu Jugo, što je izrastao u okrilju škvera. Tu se upoznao s jedrenjem i njime dobro ovladao. Mlad se otisnuo u svijet – 1960. godine – i skrasio u Australiji, u Melbourneu, u državi Viktorija. Nisam našao informaciju o tome je li otišao legalnim putem, ili je pobjegao, kao što su to učinile tisuće mladih otočana, s obzirom na to da je u to vrijeme bilo gotovo nemoguće dobiti dokumente za odlazak u inozemstvo. Na drugoj strani svijeta upustio se u poduzetništvo, bio je uspješan u graditeljstvu. Uključio se i u jedrenje, u Yacht Club Sandringham. Pokazao se vještim jedriličarom, počeo nizati pobjede na prestižnim regatama, u zemlji gdje je jedrenje popularno i visoko razvijeno.

Vrhunac jedriličarske karijere bila je regata Sydney – Hobart 1988. godine. Gino Knezić podignuo je trofej namijenjen pobjedniku. Vrijedi istaknuti i podatak da je tada imao 53 godine. I proglašen je za Ocean Racera godine australskog kontinenta.

Neusporedivo

U krstašu »Illusion« rutu od Sydneyja do Hobarta Gino Knezić projedrio je za tri dana, 15 sati, 29 minuta i 27 sekundi. Nasuprot njemu, u posljednjem izdanju čuvene regate skiper John Winning u brodu »Andoo Comanche« prošao je istu rutu za jedan dan, 11 sati, 56 minuta i 48 sekundi. Tako velika razlika ne znači da je današnji pobjednik toliko bolji od onoga iz 1988. Uostalom, neki su jedriličari kroz cilj lanjske regate prošli tek 1. siječnja ove godine. Rezultate treba pomno raščlanjivati i staviti u kontekst vremena. Gino Knezić jedrio je u brodu dužine 10,3 metra, dok je »Andoo Comanche« suvremeni oceanski krstaš dužine 30,5 metara. Poznavateljima jedriličarskog sporta dodatna objašnjenja nisu potrebna. Kolika je površina jedara, razlika u kvaliteti brodova i navigacijskim mogućnostima, pa logistička podrška… Nemoguće je uspoređivati, posljednjih desetljeća tehnika i tehnologija napreduju velikim koracima.

Olimpijac Dario Salata

Olimpijske propozicije onog vremena onemogućile su nastup i petog lošinjskog jedriličara u klasi Star na Igrama u Helsinkiju. I to sam saznao zahvaljujući Julijanu Sokoliću.

Taj peti bio je Dario Salata. Trostruki prvak Italije u klasi Star, sudionik više europskih i svjetskih prvenstava. Straulino i Rode bili su, međutim, bolji i imali prednost u olimpijskoj reprezentaciji Italije. Salata je ipak sudjelovao na dvije Olimpijade – 1948. u Londonu u klasi Swalow i 1952. u klasi R-5,5. Rođen je u Osoru, a počeo je jedriti u Malom Lošinju.

Branko Šuljić

Splitski studenti kao pomorski inovatori: s 3D printerom izradili model trupa ‘K2‘ jedrilice

0
Foto: 2022IOMWorlds.com / Ilustracija

Do kraja prošle godine odvijao se projekt  “Studentice i studenti kao pomorski inovatori” tvrtke Sailboat RC u suradnji sa Studentskim poduzetničkim inkubatorom namijenjen studentima Sveučilišta u Splitu okupljenim u Studentskom poduzetničkom inkubatoru.

Jedan od rezultata projekta je model trupa “K2” jedrilice kojeg su izradili studenti uz pomoć 3D printera, a u suradnji s tvrtkom Sailboat RC koja se bavi dizajnom i proizvodnjom radio upravljanih jedrilica i distribuira vlastite proizvode diljem svijeta, piše Otvoreno more.

Potporu im je dala Splitsko-dalmatinska županija (SDŽ) kroz program “Pomorska baština”.

Tijekom trajanja projekta odabrane su najperspektivnije studentice i studenti koji su prošli kroz sve procese funkcioniranja uspješnog startupa u pomorskom sektoru zajedno s predstavnicima tvrtke Sailboat RC i Studentskog poduzetničkog inkubatora.

Sudionici su se upoznali sa svakodnevnim zadacima proizvodnje – kako funkcioniraju marketing startupa, segmentacija tržišta, nabava, upravljanje ljudskim resursima i inovacijama, a dodatno je stavljen naglasak i na ekološke norme te mogućnosti promocije obnovljive energije vjetra.

Međutim, tu edukaciji nije bio kraj – tijekom projekta odabrani kreativci bili su izravno uključeni u proizvodnju 3D printanog trupa renomirane “K2” jedrilice koja je poharala svjetsku IOM klasu jedrilica. Ista se paralelno usporedila i testirala s onom iz sasvim drugačije metode proizvodnje iz same tvrtke te su provedene analize i zaključci zajedno s mentorima iz Sailboat RC-a.

Održala su se predavanja koja su obuhvatila poslovnu i tehničku stranu poduzetničkog pothvata u pomorskom sektoru te se vršilo 3D printanje zadanog modela trupa “K2” jedrilice uz njegovu paralelnu izradu preko stakloplastike gdje su svi sudionici izravno mogli temeljito proučiti procese inovacije unutar startupa koji djeluje i na međunarodnoj sceni.

Konačni ciljevi ovog programa su: stvoriti ponudu proizvoda i doživljaja utemeljenu na tradiciji pomorstva, očuvanje, zaštita, razvoj i promicanje pomorske baštine, promicati povijesne i prirodne vrijednosti i pomorsku baštinu Splitsko – dalmatinske županije, promocija projekta “Pomorsko je dobro”, poticanje primjene odgovarajućih ekoloških standarda u zaštiti i valorizaciji pomorskog okoliša te smanjiti štetne posljedice onečišćenja s pomorskih objekata i edukacija lokalnog stanovništva.

Izvješće pokazalo: Pomorci najviše nezadovoljni hranom

0
Foto: The Maritime Executive

Zdravlje i održavanje fizičke kondicije na brodu prioriteti su mnogih pomoraca. No, najnovije izvješće Seafarer Happiness Index pokazuje da su pomorci nezadovoljni upravo ovim aspektima života na brodu. Zabrinjava činjenica da pomorci kao ključne probleme navode nezadovoljavanje osnovnih potreba i neodgovarajuću prehranu.

Razina zadovoljstva pomoraca prehranom koja je dostupna na brodu samo u prošlom kvartalu pala je sa 7,81 na 7,53, prema Seafarer’s Happiness Index. Pomorci u anketi mogu ocijeniti svoje zadovoljstvo raznim aspektima života na moru na skali od 1 do 10.

U prošlom je kvartalu zabilježeno više čimbenika koji su izgleda pridonijeli ovom padu. Zabrinjava da je značajan broj pomoraca u anketi kazao da je opskrba namirnicama na brodu konstantno bila pri kraju, zbog čega je pala kvaliteta hrane. Mnogi su zbog toga bili prisiljeni danima jesti istu, nedovoljno nutritivnu hranu.

Bilo je više pritužbi o korupciji na brodovima. “Naš kapetan i kuhar masno zarađuju kupujući loše namirnice te uzimajući ostatak novca namijenjenog za hranu”, rekao je jedan pomorac. “Sav trud koji uložite u to da se zdravo hranite dok ste na kopnu jednostavno propadne dok ste na brodu.”

Još jedna zamjerka pomoraca je nedostatak vremena, ali i opreme za vježbanje na brodu kako bi održali kondiciju. Pomorci kažu kako su često previše zaposleni ili umorni od dugog rada da bi provodili vrijeme u teretani. Neki su također istaknuli da unatoč Konvenciji o radu pomoraca (MLC), koja navodi da “valja razmotriti uključivanje pogodnosti kao što je sportska oprema i oprema za vježbanje”, zbog nedostatka izričitih uputa to znači da je tumačenje prepušteno kompanijama.

Svako malo poboljšanje uvjeta života na moru je važno, bilo da je riječ o namirnicama, internetskoj vezi, radnoj opremi, plaćama, radnim satima… Međutim, jedino poboljšanje svih osnovnih uvjeta diljem cijele pomorske industrije može donijeti stvarne, dugoročne pozitivne promjene za pomorce.


Sudjelujte i vi u anketi Seafarer’s Happiness Index >>ovdje<<.

Azara Crew Agency zapošljava referenta u Šibeniku: Postanite dio Azara teama!

0
Foto: Ilustracija / University of Waterloo

Ako posjedujete izvrsne komunikacijske i organizacijske vještine te imate oko za detalje, ne propustite ovu priliku!

Azara Crew Agency nudi mogućnost zaposlenja na radno mjesto Pomoćnika referenta ukrcaja u svojem uredu u Šibeniku.

Pomoćnik referenta ukrcaja odgovoran je za obavljanje administrativnih poslova vezanih uz organizaciju ukrcaja pomoraca, rad u agencijskom programu te komunikaciju sa zainteresiranim strankama.

Potencijalni kandidati trebaju vrlo dobro poznavati engleski jezik te posjedovati mogućnost brze prilagodbe, zaključivanja i obavljanja radnih zadataka. Završeno školovanje pomorskog smjera te iskustvo rada na sličnim pozicijama su prednost, ali nisu uvjet.

Svi zainteresirani mogu poslati svoju prijavu na info@azara.hr, a u naslov email-a upišite radno mjesta za koje se prijavljujete.

Uspjeh hrvatskog brodogradilišta: Tehnomont će ove godine isporučiti šest novih brodova

0
Foto: HRT

Ulazak Hrvatske u eurozonu posebno će dobre učinke imati na naše izvoznike. Potvrđuju to i u pulskom brodogradilištu Tehnomont iza kojeg je uspješna poslovna 2022., a ove godine nadaju se isporučiti čak šest novih brodova.

U Brodogradilištu Tehnomont u Puli gradi se brod za škotskog naručitelja, a ribarit će oko otočja Shetland na maksimalnoj dubini od 400 metara. Vrhunski proizvod koji nastaje u Tehnomontovim halama, javlja HRT.

Direktor proizvodnje Mladen Rabota ekipu HRT-a proveo je kroz brod u kojem se može skladištiti do 50 tona ribe. Za lov će biti zadužena posada od 12 ljudi. Brod će imati tri kabine za putnike, 2 četverokrevetne, 1 dvokrevetna, kapetanova kabina te salon. Cijena broda je 5,5 milijuna eura. 

U brodogradilištu radi još 130 ljudi. Brodograditelj Tomislav Smoljan kaže da je posao fizički zahtjevan, ali i da treba imati znanja, a brodomonter Karlo Živolić ističe da je u brodogradnji od 18. godine i da nije požalio. Poslovanje je stabilno unatoč pandemiji, ratu i inflaciji koji su poremetili cijene. Uprava pozdravlja ulazak u eurozonu.

– Mi smo izvoznici, tu neće biti problema s tečajnim razlikama. To nas veseli, a ono drugo – plivamo kako god znamo i umijemo. Cijene se nisu stabilizirale, teško je bilo što unaprijed ukalkulirati, puno toga je iz uvoza, cijene rastu…, kaže Gordana Deranja, predsjednica Uprave Tehnomonta.

Unatoč tomu, Tehnomont se ove godine nada stranim naručiteljima predati šest brodova – ribarskih, patrolnih i vatrogasnih.

Iako se velika i mala brodogradnja ne mogu uspoređivati, veseli činjenica da je industrija u Puli još živa. 

Propali planovi o stvaranju najveće tankerske kompanije na svijetu: Ništa od spajanja Frontlinea i Euronava

0
Foto: Splash247

Predloženo spajanje operatera tankera za prijevoz sirove nafte Frontlinea i Euronava u jednu megakompaniju s tržišnom vrijednosti od nekoliko milijardi dolara je propalo.

Frontline je u ponedjeljak objavio da je raskinuo ugovor o spajanju tvrtki Frontline i Euronav.

Spajanjem tvrtki trebao je nastati najveći vlasnik i operater tankera za prijevoz sirove nafte na svijetu, s tržišnom vrijednosti većom od 6 milijardi dolara i flotom od 146 plovila, točnije 68 VLCC-a, 56 Suezmaxa, 20 LR2/Aframaxa i 2 FSO plovila, prenosi gCaptain.

Dvije su tvrtke u srpnju prošle godine najavile da je potpisan konačni ugovor o spajanju, prema kojem je spajanje tvrtki, odnosno omjer razmjene dionice za dionicu trebao biti 1,45 dionica Frontlinea za svaku 1 dionicu Euronava. Pri tome je Frontline trebao postati matična tvrtka, a Euronav podružnica s većinskim nadzorom.

Međutim, predloženo spajanje tvrtki naišlo je na probleme jer se spajanju protivio najveći dioničar Euronava, Compagnie Maritime Belge (CMB) pod kontrolom belgijske brodarske obitelji Saverys.

Obitelj Saverys imala je drugačiju viziju za Euronav te želi da se kompanija usmjeri na rad s alternativnim izvorima energije, prenosi Splash247.

“Vjerujemo da postoji bolja strategija za Euronav. Ta strategija trebala bi se temeljiti na diversifikaciji flote Euronava i preuzimanju vodeće uloge u dekarbonizaciji pomorske industrije”, napisao je Alexander Saverys, izvršni direktor CMB-a, u pismu upućenom upravnom odboru Euronava u prosincu, prenosi The Maritime Executive. “U usporedbi sa spajanjem s Frontlineom, vjerujemo da će ova strategija generirati značajno veću dugoročnu vrijednost za sve dioničare i zaposlenike Euronava, i pripremiti tvrtku za budućnost.”

Dogovor je pak podržao norveški milijarder John Fredriksen, najveći dioničar Frontlinea i drugi dioničar Euronava. Fredriksen je odstupio s pozicije predsjednika uprave Frontlinea u svibnju 2021.

“Žao nam je što nismo mogli finalizirati spajanje kako je bilo predviđeno u srpnju 2022., jer bi se time stvorila daleko najveća tankerska tvrtka. Obje tvrtke imaju vrlo velike flote product tankera i tankera za prijevoz sirove nafte te su već značajni igrači na tržištu, kao što svjedoče naša nedavna financijska izvješća”, komentirao je G. Lars H. Barstad, trenutni izvršni direktor Frontlinea, prenosi Offshore Energy.

Dionice Frontlinea su nakon ove vijesti porasle više od 14%, dok su dionice Euronava pale više od 18%.

Evergreen podijelio mega bonuse od čak 50 mjesečnih plaća: No, nisu svi bili te sreće

0
Foto: MarineTraffic

Tajvanski brodar Evergreen Marine Corp. proslavio je izvanrednu godinu poslovanja dodjeljivanjem nevjerojatnih bonusa nekim svojim zaposlenicima.

Brodarska tvrtka sa sjedištem u Taipeiju na kraju godine podijelila je bonuse u prosjeku jednake 50 mjesečnih plaća – ili više od četiri godine, tvrdi anonimni izvor za Bloomberg. Bonus varira ovisno o radnoj ocjeni i funkciji zaposlenika, ali ove ogromne bonuse dobili su samo zaposlenici na Tajvanu, rekao je upućeni izvor, tražeći da ostane anoniman.

“Godišnji bonusi temelje se na godišnjem učinku tvrtke te individualnom učinku zaposlenika”, priopćili su iz Evergreen Marinea u petak, bez dodatnog objašnjenja.

Velikodušnost brodara Evergreen Marine, koji je početkom 2021. privukao pažnju cijelog svijeta kada se njihov kontejnerski brod Ever Given nasukao u Sueskom kanalu, rezultat je neviđenog procvata cijele pomorske industrije u posljednje dvije godine. Brodari su počeli bilježiti enormnu zaradu kada je jenjavanjem pandemije naglo porasla potražnja – a s njom i vozarine. Predviđa se da je tajvanska tvrtka u 2022. zaradila rekordnih 20,7 milijardi američkih dolara, što je više nego trostruko u odnosu na rezultate iz 2020. godine.

Evergreen Marine podijelio je bonuse u iznosu od čak 52 mjesečne plaće, izvijestio je prošlog tjedna Taipei’s Economic Daily News. Neki zaposlenici su 30. prosinca primili isplate veće od 65.000 dolara, navodi novinska kuća, ne otkrivajući izvor informacija.

Naravno, nisu svi zaposlenici Evergreen Marinea bili te sreće. Zaposlenici u Šangaju žalili su se na nepravedno postupanje nakon što su dobili bonuse od samo pet do osam svojih mjesečnih plaća, izvijestio je medij Caixin.

Međutim, nedavni ogromni bonusi vjerojatno su posljednji takvi u doglednoj budućnosti. Brodarske tvrtke upozorile su da će profiti vjerojatno oštro pasti ove godine zbog pada globalne ekonomije, a s time i pada vozarina. Dionice Evergreen Marinea u 2022. pale su za 54%, nakon nevjerojatnog rasta od 250% u 2021. godini.

Izabrani najbolji kruzeri u 2022. godini: Kruzer s hrvatskim potpisom proglašen najluksuznijim

0
Foto: Screenshot Youtube

Najbolji novi kruzer u 2022. godini, prema izboru specijaliziranog portala Cruise Critic, je Norwegian Prima. 

Riječ je o luksuznom plovećem hotelu koji može primiti nešto više od tri tisuće putnika (točnije 3.099) o kojima brine čak 1500 članova posade. Brod se također može pohvaliti i 24-satnim uslugom osobnog batlera, trkaćom stazom (!) za automobile koja se proteže kroz tri palube te vodenim parkom s toboganima na ukupno 10 katova. Također, poznat je po svom elegantnom, sofisticiranom dizajnu interijera i širokom spektru aktivnosti na brodu, gastronomskoj ponudi te sjanim barovima i salonima. Zanimljivo, kuma broda na porinuću u Reykjaviku bila je svjetska pop zvijezda Katy Perry. 

Norwegian Prima tako je osvojio ovu prestižnu nagradu stručnjaka za kruzing industriju portala Cruise Critic, koja se dodjeljuje 14. godinu zaredom, i to u kategoriji za najbolji prekooceanski kruzer. Putnici su mu dodijelili i titulu najboljeg broda za one koji putuju sami, prenosi Otvoreno more.

Što se tiče luksuza, Cruise Critic proglasio je kruzer Emerald Azzurra najboljim novim luksuznim brodom za 2022. Ovaj kruzer, pak, zbog svojih dimenzija ulazi u kategoriju luksuznih jahti, budući da može ugostiti “tek” stotinu putnika. Našoj javnosti ovaj je kruzer još zanimljiviji time što su u njegovoj izradi sudjelovali i Hrvati. U kreiranju dizajna sudjelovala je trogirska tvrtka Yacht Design, dok je tvrtka Cummins Adriatic iz Dugopolja isporučila pogonske motore i generatore ukupne snage 1641 kW, kojima brod doseže maksimalnu brzinu od 22 čvora.

Evo popisa svih nagrađenih po kategorijama (prekooceanska, luksuzna i ekspedicijska krstarenja):

Prekooceanski krstarenja:

Najbolji novi kruzer: Norwegian Prima
Najbolje kabine: Celebrity Cruises
Najbolji restorani: Virgin Voyages
Najbolja zabava: Norwegian Cruise Line
Najbolje za obitelj: Disney Cruise Line
Najbolji kruzer za LGBTQ+ putnike: Virgin Voyages
Najbolji noćni život: Virgin Voyages
Najbolja usluga: Holland America Line
Najbolji kruzer za solo putnike: Norwegian Cruise Line
Najbolji Spa: Holland America Line
Najbolji omjer cijene i kvalitete: Carnival Cruise Line

Luksuzna krstarenja:

Najbolji novi luksuzni kruzer: Emerald Azzurra
Najbolje kabine: Regent Seven Seas Cruises
Najbolji restorani: Silversea Cruises
Najbolja usluga: Seabourn Cruise Line
Najbolji omjer cijene i kvalitete: SeaDream Yacht Club

Ekspedicijska krstarenja:

Najbolji novi kruzer: Viking Octantis i Viking Polaris
Najbolji avanturistički kruzer: Quark Expeditions
Najbolje kabine: Seabourn Cruise Line
Najbolji restorani: Scenic
Najluksuzniji ekspedicijski kruzer: Silversea Expeditions
Najbolja usluga: Scenic
Najbolji omjer cijene i kvalitete: Hurtigruten

MMPI o pomorcu kojem je odbijeno stjecanje svjedodžbe: Tko je odgovoran za sustavni propust?

0
Foto: Ilustracija / MMPI

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture oglasilo se o slučaju pomorca iz okolice Dubrovnika, kojemu je Lučka kapetanija Dubrovnik, nakon uspješnog završetka Posebnog programa obrazovanja pomoraca na Sveučilištu u Dubrovniku, odbila pristup završnom ispitu uz obrazloženje da njegovo srednjoškolsko obrazovanje nije odgovarajućeg smjera.

Podsjetimo, Lučka kapetanija Dubrovnik, koja je pomorcu još 2011. godine odobrila ukrcaj u svojstvu vježbenika stroja te tijekom godina izdala niz propisanih svjedodžbi o osposobljenosti i konačno potvrdu o plovidbenoj službi, odbila je pomorcu pristup završnom ispitu nakon što je uspješno završio Posebni program obrazovanja pomoraca (PPOP) na Sveučilištu u Dubrovniku u svrhu stjecanja Svjedodžbe o osposobljenosti za drugoga časnika stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim. Za to je Sveučilištu u Dubrovniku platio 65 tisuća kuna (8.675 eura), uz dodatne troškove koji su uplaćeni u državni proračun, te što je još važnije – utrošio dva svoja godišnja odmora u trajanju od šest mjeseci na pohađanje Programa.

Odgovor Ministarstva

Kako je zbog očitih sustavnih i višegodišnjih propusta nadležnih institucija pomorcu, a time i njegovoj obitelji, direktno ugrožena egzistencija, uputili smo upite Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, kao i nadležnim službama Sveučilišta u Dubrovniku.

Zanimalo nas je tko je odgovoran za ovaj propust, kako je moguće da je pomorcu s neodgovarajućom srednjoškolskom svjedožbom još prije 11 godina odobren ukrcaj i tijekom godina omogućeno stjecanje svih potrebnih svjedodžbi o osposobljenosti, kao i je li proveden inspekcijski nadzor te dovodi li ovaj i slični slučajevi u pitanje valjanost dokumenata i uvjerenja izdanih od strane Lučkih kapetanija u Hrvatskoj. Također, upitali smo Ministarstvo koje rješenje predlaže, s obzirom da je pomorac godinama uspješno i odgovorno obavljao svoj posao, a sad mu zbog sustavnog propusta prijeti gubitak posla i svih dosad stečenih certifikata.

“Ministarstvo [mora, prometa i infrastrukture] upoznato je sa navedenim slučajem. Na saznanje o postojanju ovog slučaju, provedena je detaljna analiza kojom je utvrđeno da se radi o pojedinačnim slučajevima vođenim unutar sustava lučkih kapetanija, koji ne dovode u pitanje cjelokupni sustav stjecanja svjedodžbi o osposobljenosti u skladu s odredbama STCW Konvencije.

Sva daljnja postupanja u odnosu na navedenu problematiku provode se u skladu sa odredbama Pomorskog zakonika („Narodne novine br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15, 17/19) i Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine br. 47/09, 110/21)”, kratko su odgovorili iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Pravnica predložila da mu se oduzmu svi breveti

Podsjetimo, Lučka kapetanija Dubrovnik je pomorcu još 2011. godine odobrila ukrcaj u svojstvu vježbenika stroja na temelju spornog dokumenta – svjedodžbe Pomorsko-tehničke škole Dubrovnik o završenom obrazovnom programu strojarstvo u trajanju od 4 godine, čime je pomorac stekao zanimanje strojarski tehničar. Pomorac je zatim 2013. godine položio ispit kojim je stekao Svjedodžbu o osposobljenosti za časnika stroja odgovornog za stražu u strojarnici sa strojem porivne snage od 750 KW ili jačim, što je također odobrila LK Dubrovnik. U međuvremenu je, kao i svi pomorci, bez problema redovito obnavljao brevete i stjecao nove.

Tek u srpnju 2022. godine Lučka kapetanija utvrdila je da srednjoškolsko obrazovanje koje je pomorac stekao nije u skladu sa Člankom 34. Pravilnika o zvanjima i svjedožbama o osposobljenosti pomoraca (»Narodne novine«, br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15, 17/19 i 85/21).

Pomorac je prilikom upisa na PPOP priložio sve potrebne dokumente, uključujući spornu srednjoškolsku svjedodžbu, u čiju sukladnost s Pravilnikom nije imao osnove sumnjati, obzirom da je Lučka kapetanija, između ostalog, izdala i potvrdu o trajanju plovidbene službe u svojstvu časnika temeljem koje je upisao Posebni program obrazovanja pomoraca (PPOP) na Sveučilištu u Dubrovniku.

Da stvar bude još apsurdnija – rješenje o odbijanju zahtjeva potpisala je ista ovlaštena osoba koja je u veljači 2021. godine potpisala Svjedodžbu o osposobljenosti za časnika stroja odgovornog za stražu u strojarnici sa strojem porivne snage od 750 KW ili jačim, koja vrijedi do veljače 2026. godine. Ista osoba također je u veljači te godine potpisala spornu Potvrdu o udovoljavanju uvjeta u pogledu plovidbene službe potrebne za pristupanje Posebnom programu obrazovanja za stjecanje Svjedodžbe o osposobljenosti za drugog časnika stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim, temeljem koje je konačno izvršen upis na PPOP.

“Nisam prikazao neistinite podatke, a snosim posljedice propusta nadležnih službi. Pravnica je čak predložila da mi se oduzmu svi dosad stečeni breveti! Do dana današnjeg nitko se od navedenih nije udostojio uopće ni ispričati…”, razočaran je pomorac. Sveučilište nije predložilo ni povrat novca, kad vrijeme već nitko ne može vratiti.

Presuda Upravnog suda

Stjeran pred zid, pošto mu je povrh svega još i protuzakonito onemogućena žalba na rješenje, pomorac je bio primoran slučaj dati na rješavanje Upravnom sudu u Splitu. Presuda je stigla prije koji tjedan, sredinom prosinca. Sud je odlučio poništiti odluku Lučke kapetanije Dubrovnik da se pomorcu onemogući izlazak na završni ispit te je Kapetaniji, a time i Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture naložio da donesu novo rješenje.

“Ovo je zasad samo mala osobna satisfakcija, ali veliko hvala hrvatskom sudstvu na ovoj presudi”, rekao nam je pomorac.

Oglasio se i Sindikat pomoraca Hrvatske

Cijeli slučaj kratko je za Novi list komentirao i glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Neven Melvan, kazavši kako je Sindikat već duže vrijeme upoznat s cijelom situacijom te kako je potrebno naći odgovarajuće rješenje koje neće ići na štetu pomorca.

“Očito je da je riječ o čitavom nizu propusta u sustavu, ali čovjek je svojim dugogodišnjim radom pokazao da mu se, ako ništa drugo, mora omogućiti da položi potrebne kvalifikacije i da mu se nakon toga omogući i polaganje ispita prema PPOP-u. Ne smije se dogoditi da pomorac zbog tuđih propusta ostane bez posla i egzistencije za sebe i svoju obitelj”, rekao je Melvan.

Upit smo poslali i Sveučilištu u Dubrovniku. Zanimalo nas je zašto odgovorne osobe nisu reagirale prilikom upisa pomorca na PPOP te planira li Sveučilište pomorcu vratiti uplaćeni novac ili mu omogućiti stjecanje svjedodžbe ukoliko se utvrdi da za to ima pravo. Odgovor do trenutka pisanja članka još nismo zaprimili.


V.T.