O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 462

Dodjeljuju se državne potpore za mali priobalni ribolov

0
ribolov
Foto: Ilustracija, Unsplash / Mael Balland

Uprava ribarstva Ministarstva poljoprivrede obavještava zainteresirane korisnike da je objavljen Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele državne potpore u ribarstvu za pomoć gospodarstvu – COVID-19 („Narodne novine“, broj 42/21).

Potpora se dodjeljuje kao pomoć za otklanjanje ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa u sektoru gospodarskog ribolova na moru za korisnike koji obavljaju ribolov plovilima u segmentu malog priobalnog ribolova; prenosi Morski.hr. Detaljni uvjeti i kriteriji propisani su Pravilnikom.

Zahtjevi za potporu i popratna dokumentacija se podnose u tiskanom obliku preporučenom poštom ili osobno, u zatvorenoj omotnici na čijoj poleđini treba čitko ispisati ime i adresu pošiljatelja i dostaviti je na adresu:

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva
Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb
s naznakom:  „Zahtjev za dodjelu državne potpore u ribarstvu – COVID-19 – NE OTVARATI“

Rok za podnošenje Zahtjeva za potporu je do 21. svibnja 2021. godine.

Pravilnik, obrasci Zahtjeva za potporu i popis dokumentacije dostupni su na internetskim stranicama Uprave ribarstva i mogu se pronaći OVDJE.

Ministar Butković na predstavljanju projekta izgradnje spojne ceste lučkog područja s državnom cestom D 403

0
Foto: Wikipedia

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture izvijestilo je kako će ministar Oleg Butković danas, 23. travnja, u Rijeci sudjelovati na predstavljanju projekta izgradnje spojne ceste lučkog područja s državnom cestom D 403. Prezentaciji projekta nazočit će i gradonačelnik Grada Rijeke, Vojko Obersnel te ravnatelj Lučke uprave Rijeka, Denis Vukorepa.

Riječ je o projektu Lučke uprave Rijeka koji se realizira uz potporu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Izgradnjom spojne ceste osigurat će se kvalitetna cestovna povezanost lučkog terminala za generalne terete s državnom cestom D 403, dok se ulaz i izlaz teških kamiona u lučko područje Bazena Rijeka zahvaljujući ovome projektu više neće trebati odvijati preko Trga Žabica i ulice Riva u centru grada.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 32,225 milijuna kuna (s PDV-om), a rok za izvršenje radova iznosi 300 dana od datuma potpisa Ugovora s odabranim izvođačem radova.

SPH: Hitno odrediti prioritetne skupine radnika za cijepljenje

0
Sindikat pomoraca
Foto: SPH

U Savezu samostalnih sindikata (SSSH) jučer je održana konferencija za novinare na temu prioritetne liste cijepljenja koja, unatoč brojnim naklapanjima, još uvijek ne postoji. U ime Sindikata pomoraca Hrvatske na konferenciji je govorio koordinator ITF-a za Hrvatsku i voditelj ureda SPH u Dubrovniku Romano Perić; piše SPH.

„U Hrvatskoj imamo oko 22. 000 pomoraca, 18.000 ih radi u međunarodnoj plovidbi, a od toga oko 3. 500 ih radi u cruising industriji za koju će prema svemu sudeći, već ovo ljeto trebati imati potvrdu o cijepljenju. Prema najavama kroz dva do tri mjeseca cruising industrija bi se trebala ponovno pokrenuti, a naši pomorci neće moći dobiti zaposlenje ako nisu cijepljeni. Pomorci su jedini koji će ako im se ne omogući cijepljenje ostati bez posla čime se direktno ugrožava egzistencija njihovih obitelji. Stoga, tražimo da ih se žurno uvrsti na prioritetnu listu cijepljenja” – zaključio je Perić.

Podsjetimo, Sindikat pomoraca Hrvatske u više je navrata pisao nadležnim ministarstvima i tražio da se pomorcima omogući cijepljenje.

Na konferenciji za novinare sudjelovali su predsjednik SSSH Mladen Novosel, potpredsjednica SSSH i predsjednica Sindikata obrazovanja, medija i kulture (SOMK), predsjednica Sindikata trgovine (STH) Zlatica Štulić, predsjednik Sindikata prometa i veza Hrvatske (SPIVH) Stjepan Lisičak.

Kako pouzdano prepoznati lažni hotel s pet zvjezdica u 11 točaka

0
Hotel
Foto: Unsplash, Marten Bjork

Budući da će i ove godine prava turistička sezona početi vrlo kasno, mediji su puni oglasa za vikende na Jadranu po diskontnim cijenama. Često se oglašavaju i hoteli s pet zvjezdica, koji domaće predsezonske goste pokušavaju mobilizirati iznimno niskim cijenama za tu kategoriju; piše Plava Kamenica.

U Hrvatskoj, međutim, svašta može imati pet zvjezdica jer Ministarstvo turizma koje ih dodjeljuje često namjerno ignorira velike nedostatke u pojedinim navodno luksuznim hotelima, kako se ne bi zamjerilo lokalnim turističkim i političkim zajednicama ili velikim poslovnim strukturama.

Pogledajte 11 tipičnih pogrešaka po kojima ćete lako prepoznati hotel s lažnih pet zvjezdica. Ova pravila vrijede za klasično hotelijerstvo a ne za specifične žanrove poput lifestyle hotela ili malih obiteljskih butiknih hotela, koji u pojedinim segmentima funkcioniraju po drukčjim načelima.

1. Pitanje prtljage

U konvencionalnom hotelu s pet zvjezdica osoblje vam mora pomoći s prtljagom čim stignete ispred hotela. U idealnom servisu, osoblje preuzima vašu prtljagu i ne vidite je sve do sobe. U manje idealnom servisu, osoblje preuzima vašu prtljagu i nosi je do recepcije, pa zatim bellboy ide s vama do sobe. Osoblje se također brine oko vašeg auta. Uopće ne dolazi u obzir da gost luta hotelskom garažom tražeći parking. Gost parkira ispred hotela, a osoblje preuzima automobil.

2. Doček na recepciji

Podrazumijeva se da recepcioneri moraju biti brzi i ljubazni. U pojedinim hotelima ponudit će vas pićem i vlažnim ručnicima, no to nije obavezno. U krajnjoj liniji, bolje da vas ne ponude ničim nego da vam donesu trećerazredni prosecco, što samo kompromitira hotel. Važno je, međutim, da vas netko s recepcije odvede u sobu, da vam pokaže sobu i objasni kako što funkcionira. Bilo bi lijepo da vas u sobi čeka zdjela s voćem ili neke male slastice, no mnogi su hoteli od te vrste dočeka odustali uslijed velike krize 2008./2009. godine, a i pandemija je nametnula nove protokole. 

3. Klima i grijanje

Ljeti cijeli hotel mora biti klimatiziran. Nama se prije par godina u jednom lažnom five star hotelu u Umagu dogodilo da hodnik od recepcije do sobe, dug nekih stotinjak metara, nije bio klimatiziran a temperatura je prelazila tridesetak stupnjeva. Nadalje, u nekim se opatijskim hotelima s pet zvjezdica znalo događati da klima ne radi na višim katovima, što je u međuvremenu ispravljeno. Osim s klimom, hoteli često imaju problema i s grijanjem. U jednom šibenskom i jednom opatijskom hotelu zimi nismo mogli smanjiti temperaturu ispod 29 stupnjeva.

4. Čistoća

Vaša soba mora biti savršeno čista. Kupaonica mora blistati. Recepcija mora biti perfektno čista. Ispred hotela ne smije biti smeća ili još gorih stvari; znamo da ovo zvuči drastično, ali prije dvije smo godine u kolovozu, dakle, usred sezone, ispred mramornih stepenica jednog poznatog dubrovačkog hotela s pet zvjezdica naišli na skorene tragove povraćanja. Hotel smo zauvijek prekrižili.

5. Minibar

Minibarovi hotelima više ne donose novac. No, ako hotel s pet zvjezdica ima minibar, u njemu ne smiju biti kompromitantni proizvodi poput najjeftinijeg piva, jeftine čokolade ili pjenušca u bočicama od dva decilitra. Čim ugledate takvo što jasno je da hotel štedi na gostima, ili da F&B menadžer ne zna svoj posao.

6. Room Service

Posluživanje u sobu sve je važnije, što je osobito došlo do izražaja u epidemijskim uvjetima. Hoteli, međutim, često ograničavaju radno vrijeme room servicea do deset navečer, što de facto znači da ne možete naručiti večeru u sobu.

U velikim hotelima s pet zvjezdica room service mora raditi 0-24. To je pravilo. Neki hoteli, i to usred sezone, takvo pravilo eskiviraju lažnim room service jelovnicima. Primjerice, noćni jelovnik sadrži desetak jela. Vi lijepo nazovete recepiju ili posebni broj za room service i pokušate naručiti nešto što vam se sviđa s noćng menija. Netko dežuran u kuhinji, međutim, kaže da se ne može dobiti ništa osim pršuta, sira i kruha, i da on nije kriv što u sobama imamo netočan noćni meni. Ovo nam se dogodilo i u Umagu i u Opatiji i u Splitu.

7. Bar

Bar je važna institucija svakog dobrog hotela. Pravi hoteli s pet zvjezdcia ponosni su na svoje barove. U lažnim hotelima s pet zvjezdica, poput jednog popularnog u Rovinju, koktele pripremaju s najjeftinijim sastojcima iz supermarketa, a svježi sok od naranče napravljen je satima unaprijed pa je teško oksidirao. U ovom se slučaju radi o još jednom obliku potkradanja gostiju da bi excel tablice na kraju godine izgledale malo bolje.

8. Sobarice

Vjerojatno nema ničeg goreg od pokušaja sobarice da uđe u sobu u devet ujutro dok gosti još spavaju. Najgore je zapravo kad sobarica u devet ujutro pokuca, vi ne odgovarate jer spavate, pa ona s master ključem uđe u sobu. Ovakvi se incidenti redovito dešavaju u barem pola hrvatskih hotela s pet zvjezdica, jer menadžementi naših hotelskih kuća redovito podcjenjuju housekeeping.

9. Ručnici i hotelska kozmetika

Ručnici u pravim hotelima s pet zvjezdica moraju biti debeli i meki. Tanki, isprani ručnici pouzdan su i neugodan znak fejkanog luksuznog hotela. Hotelska kozmetika iznimno je važan segment višeg hotelijerstva. Ona mora biti posebno brendirana za hotel ili se mora raditi o vrhunskim međunarodnim kozmetičkim markama (naših gotovo da i nema osim dvije ili tri iznimke).

10. Jastuci

Jastuci moraju biti debeli i meki, i mora ih biti minimalno četiri u sobi za dvoje. Mnogi zaista dobri hoteli već godinama imaju poseban meni za jastuke. Pravi hotel s pet zvjezdica prirodno želi da se dobro naspavate. Lažni hotel s pet zvjezdica dočekat će vas s tankim, neudobnim jastucima.

11. Wi-fi i televizija

Wi-fi mora biti lako dostupan i besplatan (prije desetak godina to se nije podrazumijevalo). Televizija bi, osim šireg izbora uobičajenih digitalnih kanala, morala nuditi pristup streaming servisima.

Iran najavio start koridora Perzijski zaljev – Crno more

0
Crno more
Foto: Ilustracija, Unsplash / Omer Serdar Oren

Nedavna kriza u prometovanju Sueskim kanalom zbog nasukavanja golemog kontejneraša, koja je svjetskim trgovcima prouzročila goleme financijske štete, kao i samom Egiptu koji naplaćuje promet Sueskim kanalom, iskazala je potrebe i za pronalaženjem alternativnih smjerova plasmana proizvoda s Istoka na Zapad i obratno; piše Geopolitika News.

Iran je bio jedna od zemalja koje su u tome vidjele svoju šansu, pa je Teheran vrlo brzo ponudio već od ranije znani projekt koridor Sjever-jug, uglavnom za plasman indijskih roba na europsko tržište. Taj bi se koridor protezao od najjužnije iranske velike luke Chabahar u koju investira Indija, željeznicom preko Irana, Kaspijskog mora i dalje na Rusiju do njenih zapadnih granica s EU.

Teheran je ponudio još jedan zanimljivi prometni koridor, za kojega je glasnogovornik iranskog  Ministarstva infrastrukture i urbanog razvoja Amin Tarafo kazao kako će u skoroj budućnosti biti pušten u rad (info: agencija Mehr). Radi se o koridoru Perzijski zaljev-Crno more.

Prema njegovim riječima, nakon što je Iran predložio ovu inicijativu 2016. godine i nakon četiri kruga stručnih razgovora u Teheranu, Sofiji, Tbilisiju i ponovno u Teheranu, održan je i peti krug konzultacija 19. travnja u Erevanu, u kojima su sudjelovala izaslanstva Irana, Armenije, Gruzije, Bugarske i Grčke.

“S obzirom na njegovu ekonomsku učinkovitost i sigurnost, pokretanje ovog koridora ubrzat će azijsku trgovinu s Europom…”, dodao je Tarafo.

Također je naglašeno da se i druge države mogu pridružiti sporazumu o koridoru Perzijski zaljev-Crno more ako suglasnost daju trenutačni sudionici projekta.

U Jadranskom moru otkrivena nova vrsta, nazvana u čast nedavno preminulog znanstvenika s Instituta za oceanografiju i ribarstvo

0
Foto: MARCELO KOVAČIĆ / OM

Splitski Institut za oceanografiju i ribarstvo objavio je na svojoj Facebook stranici da je u Jadranskom moru otkrivena nova riblja vrsta: 

“Čestitamo Dr. sc. Marcelu Kovačiću iz Prirodoslovnog muzeja u Rijeci i suradnicima koji su otkrili i opisali novu vrstu jadranskog glavoča. Radi se o vrsti iz roda Zebrus znanstvenog naziva Zebrus pallaoroi; prenosi Otvoreno more.

Ista je nazvana u čast nedavno preminulog djelatnika našeg Instituta, ihtiologa Dr. sc. Armina Pallaora.”

Rad se može pročitati OVDJE.

Sigrid: brod koji je 1977. potonuo na sidrištu u riječkoj luci

0
Foto: HRT

Danijel Frka, poznati istraživač podmorja, priča o katastrofi s “hepiendom”, ako se tako može nazvati potonuće broda pri čemu su posada i teret spašeni. Riječ je o malenom trgovačkom brodu “Sigrid” koji je potonuo 1977. ispred lukobrana u riječkoj luci, gdje je bio usidren; piše HRT.

Brod je prevozio vrijedne strojeve namijenjene tvornici u Srbiji, plovio je pod ciparskom zastavom, a osmeročlana posada bila je višenacionalna, na čelu s njemačkim kapetanom. Potonuo je u siječnju, za velikog juga, iako je kapetan, uvidjevši da je vrag odnio šalu, odlučio u more baciti i drugo sidro.

S obale im je pomagala Lučka kapetanija i pomorci su se spasili prešavši spasonosni put do kopna uz pomoć razapetog užeta, i to tako da su tijelom bili u moru; naravno, odmah su utopljeni i zbrinuti.

Budući da olupina leži na relativno maloj dubini od 25 metara, bilo je moguće spasiti i strojeve, a osim što su mu odrezani pramac i jarboli, Sigrid predstavlja zanimljivu i dostupnu ronilačku atrakciju, kažu očevici.

Ovdje poslušajte razgovor s Danijelom Frkom.

Jesu li naftne bušotine u crnogorskom podmorju spas ili dugoročna šteta Jadranu?

0
Foto: Ilustracija, Unsplash / Krzysztof Kowalik

Crna Gora je, prema očekivanjima nadležnih, na korak od pronalaska nafte i plina u svom podmorju. To bi, kako tvrde, moglo zemlju izvući iz gospodarske krize, piše Deutsche Welle.

Konzorcij talijanske kompanije Eni i ruskog Novateka 25. ožujka je počeo istražno bušenje kod Ulcinja, na 28 kilometara od obale i na 6.500 metara dubine. Potraga bi trebala trajati najduže šest mjeseci; prenosi Jutarnji List.

Kao i prije nekoliko godina, kada je Crna Gora pokrenula prve korake u potrazi za naftom u podmorju, ekološke organizacije prosvjeduju i traže da se odustane od projekta. Vladajuća građanska inicijativa URA zatražila je i referendum o tom pitanju, ali je premijer Zdravko Krivokapić to indirektno odbio.

Nova vlast, oštra u kritici gotovo svih poteza prethodnih Vlada Demokratske partije socijalista (DPS), priznaje da je u ovom slučaju DPS učinio dobar posao. Sada su se, međutim, i oni našli na meti kritika 60 nevladinih organizacija.

Strahuje se od mogućih ekoloških incidenata, poput onih u Meksičkom zaljevu, Indoneziji, Brazilu ili Nigeriji: „Čak i tijekom redovnih operacija, naftne platforme bilježe 11 izlijevanja godišnje, dok se, prema istraživanjima British Petroleuma, tijekom radnog vijeka jedne naftne platforme, prosječno zabilježe 44 izljeva“, dodaje Nataša Kovačević, direktorica organizacije za zaštitu okoliša Green Home.

Marko Perunović uvjerava da Crna Gora ima kapacitete za sanaciju manjih ekoloških incidenata i ponavlja da se država dobro zaštitila: „Ugovorom je definirano da koncesionar svom svojom imovinom jamči za nastalu štetu.”

Ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić nedavno je rekao da se potencijalne rezerve nafte i plina u crnogorskom podmorju procjenjuju na milijarde eura. Crna Gora je, s druge strane, u trajnoj gospodarskoj krizi, a nedavno se našla i u fokusu pažnje Europskog parlamenta i utjecajnih zapadnih medija zbog duga od blizu milijardu eura Kini, za gradnju autocesta. Nakon eventualnog pronalaska nafte i plina, predviđeno je formiranje državnog fonda za naftu, po uzoru na norveški, koji čuva milijarde za buduće generacije.

Perunović podsjeća na to da je ugovorom s koncesionarom definirano da državi pripadne između 62 i 68 posto prihoda od eksploatacije nafte i plina, a proizvodnja bi mogla započeti za četiri do šest godina. Kovačević sve to naziva nagađanjima vlade koja, kako kaže, istodobno izbjegava razgovor o mogućim odštetama u ugostiteljstvu, turizmu, ribarstvu, zdravlju i kvalitetu života građana.

Marko Perunović kaže: „U Jadranskom moru, u talijanskom i hrvatskom podmorju, već postoji preko 1.500 bušotina, pa svjedočimo da turizam u tim zemljama ne samo da nije ugrožen, nego je u ekspanziji. Isto se može reći i za zemlje poput Grčke i Cipra kojima je turizam jedna od najvažnijih privrednih grana, a koji postoji usporedo s naftnim platformama.”

U međuvremenu, Energetska zajednica (EZ), koja okuplja države EU, Jugoistočne Europe i Crnomorske regije, pokrenula je postupak protiv Crne Gore zbog istražnog bušenja nafte i plina. Kovačević objašnjava da će EZ u narednih šest mjeseci preispitati transparentnost tog projekta, kao i poštivanje preuzetih obaveza Crne Gore po klimatskim ciljevima.

„Ako se utvrdi postojanje ozbiljnih i trajnih kršenja obveza, Crna Gora će biti međunarodno obilježena kao zemlja koja krši međunarodne sporazume a to će nadalje utjecati i na sam proces pridruživanja Europskoj uniji, posebno u oblastima zaštite okoliša i energetike”, uvjerena je Kovačević.

Perunović odgovara da će europskim partnerima dati svu dokumentaciju: „Ako postoji bilo što što je u suprotnosti s europskom ili domaćom zakonskom regulativom, ili prepreke za zatvaranje poglavlja energetike i zaštite okoliša, bit ćemo spremni da to razmotrimo kako ne bi kočili naš europski put“, zaključuje Perunović za Deutsche Welle.

Članak u cijelosti pročitajte ovdje.

»3. maj« i hrvatska brodogradnja idu dalje

0
brodogradnja
Foto: Roni Brmalj / Novi list

Vijest da su ministar gospodarstva Tomislav Ćorić i direktor brodogradilišta »3. maj« Edi Kučan u utorak (20. travnja) potpisali Ugovor o završetku gradnje broda za prijevoz automobila i kamiona, takozvane novogradnje 514, definitivno jest dašak optimizma. Ona znači da »3. maj« nastavlja do daljnjeg graditi brodove, odnosno zapošljavati ljude u industriji; piše Novi list. Vlada je kupila ovaj nedovršeni brod i nakon njegove izgradnje pronaći će kupca te na taj način zatvoriti situaciju nastalu nakon kolapsa Uljanika.

Potpuno je normalno i poželjno da se hrvatska Vlada na ovaj način uključila u spašavanje domaće brodogradnje. Riskantan je to, ali hrabar potez. On, ako ništa drugo, produljuje nadu da bi domaća brodogradnja ipak mogla opstati. Što bi pak bilo više nego dobro jer bi Hrvatsku ipak ostavilo na zemljopisnoj karti zemalja koje mogu napraviti tako kompliciran proizvod kao što je brod.

Protiv domaće brodogradnje išle su i neke objektivne okolnosti kakvih prije nekoliko desetljeća nije bilo. Ponajviše drastične promjene u Kini i Južnoj Koreji gdje se brodove izbacuje s tekuće vrpce i mete konkurencija puno jača od slabašne hrvatske brodogradnje. Ali išlo je i puno subjektivnih. Kriminal, korupcija, rasipanje, nepotizam, muljanja svih vrsta, katastrofalni poslovni potezi također su imali ulogu, moguće i odlučujuću, za bacanje na koljena gospodarske grane kojom smo se nekad ponosili.

Vlada je u ovom slučaju, kao i u nekim prijašnjim, kada je u pitanju brodogradnja, napravila dobar posao. Dali su još jednu priliku Ediju Kučanu i njegovoj ekipi koja sada vodi »3. maj«, ali što je još važnije, i njihovim radnicima. Međutim, u rujnu ove godine istječe dvogodišnji moratorij na koji su pristali vjerovnici »3. maja«.

Ova tvrtka, kao i ono što je još ostalo od hrvatske brodogradnje, treba neko dugoročno i održivo rješenje.

Na tom je tragu potrebno pronaći i dugoročno rješenje za domaću brodogradnju. Pa makar se morala platiti i cijena smanjenja broja radnika. Ali da ta grana, uz poguranac države, ipak pronađe tražišnu nišu u kojoj će biti konkurentna na svjetskoj razini. Brod je još uvijek jedan od najsloženijih industrijskih proizvoda, profesor Ljubo Jurčić stalno govori da više dijelova imaju samo zrakoplov i SpaceShuttle.

Hrvatska naprosto mora ostati industrijska zemlja. Epidemija korone pokazala je koliko je riskantno oslanjanje čak petine gospodarstva na krhku biljku koja se zove turizam. Vlada je svojom intervencijom dosad spasila izgradnju tri broda u riječkom brodogradilištu i na taj način, ako ništa drugo, kupila vrijeme da se osmisli održiv model brodogradnje. Nije to nimalo lak posao. Manja i fleksibilnija brodogradnja mogla bi se lakše prilagoditi zahtjevnijem kupcu koji traži personaliziraniji i kvalitetniji proizvod. Možda bi i tu mogla biti nekakva niša za riječko brodogradilište. U svakom slučaju, dobro je da se još uvijek grade brodovi u Hrvatskoj. Prije samo nekoliko godina, u jednom trenutku nije baš izgledalo da je to moguće. Za nadati se da ovo brodogradilište ipak ima budućnost. Zbog njegovih radnika, Rijeke, ali i cijele Hrvatske.

Članak u cijelosti pročitajte ovdje.

Video: Eksplozija i požar na trajektu u luci Weihai

0
Foto: Twitter, Don Hazeldine (@donships1)

Trajekt ZHONG HUA FU QIANG je pretrpio eksploziju navečer 19. travnja u luci Weihai, kada se spremao isploviti prema luci Dalian.

Svi su putnici evakuirani, paluba je zatvorena te je pušten CO2; izvještava portal FleetMon. Usprkos tomu je 20. travnja požar još uvijek bjesnio, a s broda je sukljao crni dim.

Trajekt plovi na liniji Weihai – Dalian (Kina, Žuto more), izgrađen je 2020. godine, a pušten je u promet u rujnu prošle godine.

Ostalih detalja o nesreći još nema.