RANK: ETO
VESSEL TYPE: Jack-Up (Offshore)
SALARY: 530 EUR/day
JOINING DATE: ASAP
TOUR OF DUTY: 2 weeks (1 trip)
ADDITIONAL INFORMATION: Prior experience working on a rig is essential / Valid offshore certificates required / Must hold ETO (Electro-Technical Officer) certificates / Certifications must comply with NOGEPA and OPITO standards — mandatory
Send your application today: croatia@orca-crew.com
Contact us directly at:
Office: +385 51 33 64 97
RANK: Crane Operator
VESSEL TYPE: Jack-Up (Offshore)
SALARY: Negotiable (to be confirmed during interview)
JOINING DATE: 20 Oct 2025
TOUR OF DUTY: 5 weeks (1 trip)
ADDITIONAL INFORMATION: Crane operator stage 3 / 1000 t Crane experience / GWO working at heights certificate / Chester step / HUET / Jack-up workboats experience is mandatory
Send your application today: croatia@orca-crew.com
Contact us directly at:
Office: +385 51 33 64 97
RANK: Backhoe Operator
VESSEL TYPE: Backhoe Dredger
SALARY: Negotiable
JOINING DATE: 20 Oct 2025
TOUR OF DUTY: 3 weeks on/off
ADDITIONAL INFORMATION: Previous experience on excavator is required.
Send your application today: croatia@orca-crew.com
Contact us directly at:
Office: +385 51 33 64 97
Nedavno objavljena pravna tužba iznosi ozbiljne optužbe za zlostavljanje posade tankera Heroic Idun, koju su lokalne vlasti pritvorile u međunarodnim vodama, a zatim držale mjesecima bez ikakvih optužbi. U tužbi podnesenoj Međunarodnom sudu za pravo mora (ITLOS), država zastave tvrdi da su oružane snage Ekvatorske Gvineje nezakonito ukrcale brod i zlostavljale posadu, čime su prekršile njihova temeljna ljudska prava.
Dana 8. kolovoza 2022., Heroic Idun je plutao i čekao ukrcaj u blizini terminala Akpo, unutar nigerijske isključive gospodarske zone (EEZ). Te noći mu se približilo nepoznato plovilo koje je putem VHF-a kontaktiralo posadu, predstavljajući se kao ratni brod nigerijske mornarice. Nepoznato plovilo naredilo je Heroic Idunu da ga slijedi prema Bonny Fairway plutači ili će se u protivnom morati prisilno ukrcati na brod, piše The Maritime Executive.
Zbog straha od piratstva, zapovjednik je kontaktirao CSO-a, koji je preporučio da se plovilo tretira kao sigurnosna prijetnja. Zapovjednik je tada naredio polazak, te se Heroic Idun udaljio s pozicije u potrazi za sigurnošću. Nepoznato plovilo započelo je potjeru i više puta pokušalo izvršiti prisilni ukrcaj, no bez uspjeha; naknadno je potvrđeno da je riječ o nigerijskom ophodnom brodu Gongola.
Heroic Idun je zatim uplovio u isključivu gospodarsku zonu Ekvatorske Gvineje i nastavio plutati 10. kolovoza, čekajući daljnje upute za ukrcaj. Dok je još bio u međunarodnim vodama, prišao mu je ratni brod Captain David, koji je naredio tankeru da ga slijedi prema sidrištu Luba “radi istrage”.
Država zastave navodi da nikada nije bila obaviještena o presretanju i odvlačenju broda, koji je, prema međunarodnom pravu, pod jurisdikcijom Maršalovih Otoka dok se nalazi izvan 12-nautičke milje teritorijalnog mora.
Dana 14. kolovoza, zapovjednik i još četrnaest članova posade odvedeni su na kopno pod oružanom pratnjom. Dovedeni su u Malabo, gdje su ispitivani i pritvoreni u policijskoj postaji. Prema navodima iz tužbe Maršalovih Otoka, uvjeti u pritvoru bili su nehumani – pomorci su svjedočili premlaćivanjima drugih zatvorenika, uskraćeni su im hrana i pitka voda, sanitarni uvjeti bili su vrlo loši, a spavali su na podu, neki i bez madraca.
Na brodu je ostalo jedanaest članova posade koji su, unatoč nedostatku ljudi za minimalnu sigurnost, morali održavati sustave i spriječiti oštećenja plovila. Nadzirala ih je skupina od osam do deset pripadnika mornarice, za koje je posada tvrdila da su često bili pijani ili pod utjecajem droga.
Država zastave pokušala je intervenirati u slučaju nakon što je 26. kolovoza doznala za incident, no nije dobila nikakav odgovor. Posada Heroic Iduna ostala je zatočena bez optužbi te je bila podvrgnuta višestrukim ispitivanjima od strane nigerijskih, a ne ekvatorskogvinejskih vlasti, koje su željele saznati što je tanker radio kod platforme Akpo 8. kolovoza. Svi zahtjevi za pravnim zastupanjem bili su odbijeni.
Tijekom pritvora, pomorci su oboljeli od malarije, tifusa i gastroenteritisa, a mnogi su pokazivali znakove psihičke iscrpljenosti. Unatoč uplati „kazne” od 2 milijuna dolara koju je brodovlasnik platio kako bi oslobodio posadu, Ekvatorska Gvineja je dopustila nigerijskoj mornarici da preuzme brod i sve članove posade u sklopu neformalne ekstradicije. Dana 11. studenoga, protivno željama svih uključenih strana, brod i posada napustili su teritorijalne vode Ekvatorske Gvineje i prebačeni su na nigerijsko sidrište, gdje su bili pritvoreni pod optužbom za „lažno predstavljanje kao žrtve pomorskog kaznenog djela“ – rijetko primjenjiv zakon protiv piratstva. U svibnju 2023., brodovlasnik je platio dodatnih 15 milijuna dolara „odštete“ kako bi Nigerija pustila brod i posadu, nakon čega su konačno mogli napustiti zemlju.
„Ekvatorska Gvineja poduzela je mjere prisile protiv Heroic Iduna i njegove posade na otvorenom moru, uključujući prijetnju uporabom sile. Time je prekršila članak 92. Konvencije UN-a o pravu mora“, navodi se u podnesku Maršalovih Otoka. „Sve mjere koje je Ekvatorska Gvineja poduzela nakon nezakonitog postupanja na otvorenom moru bile su bez pravne osnove i stoga također nezakonite.“
Kao naknadu štete, država zastave traži povrat od 2 milijuna dolara „kazne“ plaćene ekvatorskogvinejskim vlastima, koja nije rezultirala oslobađanjem posade, te dodatno: 1 milijun dolara za troškove potpore posadi tijekom pritvora, 1,3 milijuna za operativne troškove broda, 15 milijuna dolara plaćenih Nigeriji za oslobađanje broda i posade, 1,1 milijun za repatrijaciju posade, 500.000 dolara za popravke broda, 20 milijuna za izgubljeni najam, 300.000 za dodatne ratne premije osiguranja te 650.000 dolara troškova pravnog postupka protiv Ekvatorske Gvineje. Osim toga, traži se odšteta od 2.000 dolara dnevno po članu posade za pretrpljene patnje – ukupno više od 40 milijuna dolara.
Saslušanja u ovom slučaju započinju ovoga tjedna i trajat će do sredine mjeseca.
Rezultati testiranja na brodu Reimei mogli bi redefinirati ulogu LNG-a kao prijelaznog goriva u globalnoj dekarbonizaciji pomorstva
Japan’s Mitsui OSK Lines (MOL) ostvario je 98-postotno smanjenje metanskog ispuha tijekom pokusnih plovidbi, čime je otvorio novo poglavlje u raspravi o održivosti LNG-a kao brodskog goriva. Testiranja su provedena u suradnji s Kanadeviom i Yanmar Power Solutionsom, u sklopu japanskog programa Green Innovation Fund, na brodu Reimei, koji plovi između Japana i Australije.
Kako navodi Splash247, novi sustav kombinira metanski oksidacijski katalizator i prilagođeni motor, a rezultat je daleko nadmašio cilj od 70% te čak premašio 93,8% smanjenja postignutog u laboratorijskim uvjetima koje je potvrdila klasifikacijska kuća ClassNK.
Metanski ispuh, odnosno neizgoreni metan koji izlazi iz LNG motora, sve je veći problem za regulatore i investitore jer metan ima oko 80 puta veći učinak zagrijavanja od CO₂ u razdoblju od 20 godina. Iako LNG ostaje jedno od najpopularnijih alternativnih goriva u brodarstvu, upravo je metanski ispuh njegova glavna slabost.
Ako se rezultati MOL-ovih testova potvrde u redovnim komercijalnim uvjetima, LNG bi mogao dobiti ključni argument za nastavak uporabe u dekarbonizacijskom prijelazu, osobito sada kada IMO priprema nova pravila o životnom ciklusu goriva i „well-to-wake“ emisijama.
Testiranja će se nastaviti do kraja fiskalne 2026. godine, a planirano je da komercijalna primjena tehnologije započne 2027. MOL najavljuje uvođenje sustava na cijelu LNG flotu i dijeljenje rezultata s japanskim brodarskim sektorom.
Sljedeći tjedan IMO-ov Odbor za zaštitu morskog okoliša (MEPC) razmatrat će prijedlog Net-Zero okvira koji predviđa uvođenje globalne naknade za ugljik od 2027., kao dio plana postizanja nultih emisija do 2050.
U međuvremenu, Christopher Wiernicki, odlazeći predsjednik i izvršni direktor ABS-a, javno je kritizirao IMO-ov pristup, poručivši da „LNG i biogoriva moraju ostati ključni most prema zelenijoj budućnosti“. Sličan stav dijeli i Peter Keller, predsjednik udruženja SEA-LNG, koji tvrdi da LNG već sada isporučuje značajna smanjenja emisija i pruža „realan put prema net-zero cilju“.
S druge strane, udruge poput Equal Routes upozoravaju da će sveobuhvatna analiza životnog ciklusa goriva pod novim IMO pravilima pokazati kako metanska goriva – uključujući LNG, biometan i e-metane – ne mogu dugoročno zadovoljiti klimatske i etičke ciljeve.
Prema DNV-u, od 192 novogradnje na alternativna goriva naručene u prvih devet mjeseci 2025., čak 121 brod koristi LNG pogon, dok su ostali podijeljeni između metanolskih (43), LPG (19), amonijačnih (5) i vodikovih (4) brodova. LNG, čini se, još uvijek vodi – ali pod sve većim povećalom regulatora.
Članovi Uprave Jadrolinije – Robert Blažinović, Marija Zaputović Mavrinac i Marko Novaselić – sudjelovali su na 49. po redu Interferry konferenciji održanoj u Sorrentu. Riječ je o najvećem svjetskom okupljanju predstavnika trajektne i brodarske industrije, čiji je cilj razmjena iskustava, znanja i ideja o budućnosti pomorskog prometa. Ovogodišnja tema, „Connections“, naglasila je važnost povezanosti u svim segmentima industrije – od zajednica i putnika do razvoja tehnologije, novih rješenja i infrastrukture.
Članica Uprave Jadrolinije, Marija Zaputović Mavrinac, sudjelovala je na panelu Ferry Leaders pod nazivom „Connections – Communities, Customers, to the Grid and to IT Systems“. U svom je izlaganju predstavila smjer kojim Jadrolinija ide u digitalnoj transformaciji i razvoju usluga, približila međunarodnoj brodarskoj zajednici specifičnosti hrvatskog pomorskog putničkog prometa te istaknula koliko je učinkovita komunikacija važna – kako u svakodnevnom poslovanju, tako i u kriznim situacijama.
Sudjelovanje Jadrolinije na Interferryju 2025 još je jedna potvrda predanosti daljnjem razvoju kompanije, u skladu s najboljim praksama i standardima svjetske brodarske industrije.
Operacija spašavanja ulazi u završnu utrku s vremenom i nadolazećim zimskim uvjetima
Mjesec dana nakon što se nasukao duž kanadskog Sjeverozapadnog prolaza, nizozemski teretni brod Thamesborg i dalje ostaje zarobljen na pličini, dok se more oko njega ponovno počinje ledjeti. Ledolomac Botnica, poslan iz Europe s kratkim zaustavljanjem u Nuuk-u na Grenlandu, stigao je tijekom vikenda na mjesto nesreće, nakon gotovo tri tjedna putovanja. Riječ je o četvrtom plovilu uključenom u zahtjevnu operaciju oslobađanja broda.
Thamesborg je 6. rujna plovio iz kineskog Lianyunganga prema kanadskom Baie-Comeauu kada se nasukao. Dvadesetak dana kasnije, na mjesto nesreće stigao je tegljač Beverly M I u pratnji teretnog broda Silver Copenhagen, koji je preuzeo dio tereta – blokove ugljika. Nedavno se na poziciji pojavio i brod Nunalik, koji je vjerojatno preuzeo preostali dio tereta, piše gCaptain.
Dolazak finskog ledolomca Botnica ključan je za nastavak operacije, jer u regiji već počinje formiranje novog sloja leda. S vučnom snagom od 117 tona, Botnica je daleko snažnija od tegljača Beverly M I, koji ostaje u pripravnosti u okolici. Osim vuče, ledolomac omogućava i fleksibilnost u slučaju da se operacija spašavanja mora prilagoditi promjenjivim ledenim uvjetima.
Brod Botnica, izgrađen 1998. u Finskoj, tijekom ljeta redovito obavlja potporne misije, dok ga zimi koristi estonska Lučka uprava Tallinn za održavanje prohodnosti brodskih ruta po Baltičkom moru.
Prema planu operatera, tvrtke Wagenborg, pokušaj odsukavanja trebao bi se provesti u idućim danima – ako vremenski uvjeti dopuste. No kanadska služba za praćenje leda (Canadian Ice Service) već bilježi nakupljanje leda u Barrowovom tjesnacu, sjeverno od mjesta nesreće, što bi moglo otežati planove.
Još nije poznato hoće li Wagenborg pokušati izvući Thamesborg prema istoku ili zapadu. Istočna ruta preko Fury i Hecla tjesnaca prema Fox basenu već bilježi početak zaleđivanja, dok zapadna ruta kroz Amundsenov zaljev i Beaufortovo more zasad ostaje prohodna.
Sjeverozapadni prolaz obično se zatvara za komercijalnu plovidbu tijekom listopada, iako točan trenutak ovisi o godišnjim uvjetima. Prošle godine, Wagenborgov ledoodporni brod Avonborg posljednji je prošao tom rutom početkom studenoga – što ove godine djeluje sve manje izgledno.
Međunarodna pomorska organizacija (IMO) intenzivira napore u pripremi pomoraca za energetsku tranziciju brodarstva, u skladu sa svojom strategijom smanjenja emisija stakleničkih plinova iz pomorskog prometa.
IMO je objavio Privremene smjernice za obuku pomoraca na brodovima koji koriste alternativna goriva i nove tehnologije (STCW.7/Circ.25), koje postavljaju međunarodni okvir za izradu i odobravanje programa obuke posade na brodovima koji koriste goriva nove generacije.
U izradi su i dodatne, specifične smjernice za pojedine vrste goriva i tehnologija – uključujući metanol i etanol, amonijak, vodik, LPG, baterijske sustave te gorivne ćelije. O njima će se raspravljati na sjednici IMO-ovog Pododbora za ljudski element, obuku i stražu (HTW 12) u veljači 2026. godine.
Cilj je da upravo te smjernice postanu temelj za obvezne zahtjeve u sklopu revidiranog STCW Konvencijskog kodeksa iz 1978., koji se trenutno ažurira kako bi pratio dekarbonizaciju, digitalizaciju i tehnološki razvoj u industriji.
Paralelno s regulativom, IMO širi i tehničku podršku državama članicama. Među aktivnim inicijativama izdvajaju se:
– trogodišnji projekt financiran od Japana, kojim se obučavaju instruktori iz azijskih zemalja za rad na LNG-brodovima
– partnerstvo sa Svjetskim pomorskim sveučilištem (WMU) radi izrade nastavnih materijala o alternativnim gorivima, što je pridonijelo i Maritime Just Transition Task Force programu pokrenutom u rujnu
– potpora nastavnicima iz zemalja u razvoju kroz razvoj lokalno relevantnih tečajeva i online modula u okviru programa GreenVoyage2050
– organizacija seminara i radionica poput nedavnog događanja u Singapuru, gdje su predstavljene inovacije u obuci – od simulatora i VR alata do praktičnih vježbi gašenja požara uzrokovanih metanolom
Uvođenjem novih standarda obuke, jačanjem tehničke pomoći i suradnjom s industrijom i akademskom zajednicom, IMO želi osigurati da pomorci budu spremni za zahtjeve dekarbonizirane i digitalizirane budućnosti brodarstva.
Brodarske kompanije balansiraju između praznih polazaka i pokušaja očuvanja vozarina na tržištu pogođenom tarifama
Najnoviji podaci konzultantske kuće Project44 pokazuju da je broj tzv. „blank sailings“ – otkazanih redovnih plovidbi kontejnerskih servisa – dosegnuo razine više nego tijekom pandemije. Glavni razlog je pad potražnje na rutama između Kine i SAD-a, nakon uvođenja novih američkih carina poznatih kao „Liberation Day“ tarifni paket.
Prema analizi Project44, listopadski broj otkazanih plovidbi mogao bi nadmašiti rekord iz 2020. godine, kada je svjetska trgovina naglo usporila zbog pandemije. Ovog puta, međutim, uzrok nije kriza potražnje, već trošak carina koji potresa logističke lance između Azije i Sjeverne Amerike, navodi The Maritime Executive.
Najveći udar osjetile su rute koje povezuju Kinu i zapadnu obalu SAD-a (USWC), gdje je broj otkazanih polazaka porastao za 46 posto u odnosu na prošlu godinu. Na relacijama iz jugoistočne Azije prema SAD-u rast iznosi 41 posto, dok su povratne linije iz SAD-a prema Aziji zabilježile čak 75 posto više otkazivanja.
Ovakva dinamika, ističe Project44, pokazuje dvostruku strategiju brodarskih kompanija: smanjenje plovidbi prema SAD-u kako bi održale vozarine stabilnima, te istovremeno rezanje kapaciteta na izvoznim linijama zbog slabe potražnje. Američki izvoz prema Kini pao je za oko 40 posto u odnosu na prošlu godinu i ostaje na niskoj razini tijekom cijele 2025.
„Brodari sada otkazuju plovidbe intenzitetom kakav nismo vidjeli od početka pandemije, ali ovoga puta to nije reakcija na kolaps tržišta, već promišljena mjera za održavanje cijena u tržištu poremećenom carinama“, izjavio je istraživač Project44 Bart De Myunck.
Prema njegovim riječima, iako bi dugoročno moglo doći do preusmjeravanja nabave iz Kine prema drugim azijskim državama, takvi pomaci zahtijevat će godine. U međuvremenu, trošak carina raspodjeljuje se između proizvođača, uvoznika i krajnjih kupaca, dok globalna pomorska trgovina pokušava pronaći novu ravnotežu.
Nizozemska brodarska kompanija Spliethoff potvrdila je da je jedan od članova posade broda Minervagracht preminuo od posljedica teških ozljeda zadobivenih tijekom napada projektilom u Adenskom zaljevu.
Pomorac je preminuo u bolnici u Džibutiju, kamo su ga francuske vojne snage prevezle helikopterom s pogođenog broda. Kompanija je priopćila da pruža potporu obitelji stradalog pomorca i preostalim članovima posade. Drugi ranjeni član posade i dalje je na liječenju u Džibutiju, ali je u stabilnom stanju i uskoro bi trebao biti vraćen kući, navodi Splash247.
Na brodu se nalazilo 19 članova posade, među kojima su državljani Rusije, Ukrajine, Filipina i Šri Lanke. Većina ih je već repatrirana.
„Ovaj tragičan događaj duboko je pogodio sve nas u Spliethoffu. Izgubili smo cijenjenog i poštovanog kolegu,“ stoji u priopćenju tvrtke.
Projektil je pogodio nadgrađe broda, izazvavši požar koji je prisilio posadu na napuštanje broda. Evakuaciju su proveli ratni brodovi Europske operacije Aspides. Minervagracht je u trenutku napada plovio u međunarodnim vodama, istočno od Džibutija.
Huti su objavili da stoje iza napada na Minervagracht, opravdavajući ga tvrdnjama o povezanosti brodara s izraelskim lukama. Brod je već tjedan dana ranije bio na meti projektila i privremeno se sklonio na sidrištu Doraleh.
Spliethoff surađuje s međunarodnim vlastima i stručnjacima za spašavanje na osiguranju broda, koji je ostao napušten i pluta kao navigacijska prijetnja, prema izvješću UKMTO-a.
