RANK: ETO VESSEL TYPE: TSHD – Trailing Suction Hopper Dredger SALARY: Negotiable JOINING DATE: 30.09.2025 TOUR OF DUTY: 4 weeks on/off ADDITIONAL INFORMATION: Previous dredging experience, High voltage certificate and English language proficiency are mandatory.
RANK: Cook VESSEL TYPE: Barge carrier SALARY: 175 EUR per day JOINING DATE: 30.09.2025 TOUR OF DUTY: 6 weeks on/off ADDITIONAL INFORMATION: No previous shipboard experience mandatory. Ship’s cook certificate and English language proficiency are mandatory.
Ukrajina je oštro reagirala nakon što je Ruska Federacija objavila popis morskih luka otvorenih za strane brodove, među kojima su i okupirani Mariupolj i Berdjansk na Azovskom moru. Obje luke nalaze se pod ruskom kontrolom od 2022. godine.
Prije invazije, Mariupolj je bio deseti najveći grad u Ukrajini i ključna luka za izvoz metala, ugljena i žitarica, s čak 22 dubokovodna operativna veza. Tijekom opsade 2022. godine grad je pretrpio teška razaranja, a luka je pala u ruske ruke u svibnju iste godine. Iako su iz luke kasnije isplovili strani brodovi koji su ondje bili blokirani, komercijalne operacije ostale su minimalne, uz stalne ukrajinske optužbe da Rusija krade rude i žitarice s okupiranih područja i izvozi ih preko Mariupolja, piše The Maritime Executive.
Berdjansk, luka udaljena 80 kilometara zapadno, pao je u ruske ruke već u prvim tjednima rata. Prema izvještajima, Rusija je ondje obnovila dio kapaciteta i koristila ga za vojnu logistiku.
Ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova ocijenilo je najnoviji ruski potez “pokušajem legalizacije okupacije i konsolidacije nezakonite kontrole nad ukrajinskim teritorijima” te naglasilo da odluka Moskve nema pravnu snagu. Kijev je pozvao na uvođenje zapadnih sankcija svim kompanijama i brodovima koji bi koristili te luke.
Ukrajina već ima iskustva u procesuiranju brodova koji su uplovljavali u okupirane krimske luke – sudovi su dopuštali zapljenu i dražbu takvih plovila, dok su posade znale završiti s novčanim kaznama i kaznenim postupcima.
Ukrajinski mediji tvrde da Rusija iz okupiranih dijelova Zaporiške oblasti masovno izvozi žitarice i rude: 2023. godine navodno je otpremljeno oko 212.000 tona žita prema Turskoj, Libiji, Siriji i Jemenu. Kroz Berdjansk je, prema istim izvorima, prošlo više od 300.000 tona žitarica, dok se iz Mariupolja mjesečno izvozi između 40 i 60 tisuća tona ruda.
Odluka o otvaranju luka dolazi u trenutku kada Moskva pokušava dodatno učvrstiti svoje pozicije uoči mogućih pregovora o miru. Ruski predsjednik Vladimir Putin, prema izvješćima, poručio je Donaldu Trumpu na susretu u Aljasci da Rusija neće vratiti okupirane teritorije, uključujući i azovske luke. Trump je pak naznačio mogućnost “razmjene teritorija” u budućem sporazumu.
Prosječna starost globalne tankerske flote premašila je 14 godina, a sve veći udio čine brodovi stariji od 20 godina, što stvara pritisak na održavanje i sigurnost
Globalna tankerska flota stari brže nego ikad, a novih isporuka nema dovoljno da zamijene brodove koji izlaze iz optimalne eksploatacije, upozorava AXSMarine. Podaci AXSData pokazuju da je prosječna starost tankera porasla s nešto više od 10 godina u 2018. na preko 14 godina sredinom 2025., a trend se nastavlja, piše Safety4Sea.
Najdrastičniji rast bilježe brodovi stariji od 21 godinu – njihov je broj od 2018. porastao s manje od 400 na više od 1.440. U isto vrijeme, broj mlađih brodova znatno se smanjio: dok je 2018. u floti bilo preko 3.500 tankera mlađih od 11 godina, danas ih je oko 2.600. Razlog nije pad potražnje za modernim plovilima, već usporeni tempo gradnje i isporuka novih brodova.
Nakon boom-a isporuka između 2008. i 2011., godišnja proizvodnja postupno se smanjuje, a 2023. i 2024. bile su među najslabijim godinama za nove isporuke. Iako su narudžbe novih tankera u porastu, većina njih neće biti isporučena prije 2026., što tržište ostavlja u deficitu mladog i energetski učinkovitog tonažnog kapaciteta.
Foto: AXSMarine
Srednja dobna skupina, brodovi stari između 16 i 20 godina, također je značajno narasla – s oko 750 brodova 2018. na više od 2.200 u 2025. Iako ti tankeri još nisu za rezalište, ulaze u fazu viših troškova održavanja i smanjene pouzdanosti. Skupina brodova starih između 11 i 15 godina se, međutim, smanjuje jer prelaze u stariju kategoriju bez adekvatnih zamjena.
Na situaciju utječe i geopolitički faktor. Sankcije na rusku naftu i G7 cjenovna ograničenja stvorili su paralelnu “shadow flotu” starijih tankera koji plove izvan standarda velikih čartera. Mnogi brodovi koji bi inače bili poslani na rezalište našli su nove uloge u prijevozu sankcionirane ili diskontirane sirove nafte, čime je narušena prirodna ravnoteža tržišta.
Unatoč rastu starosti i pritiscima vezanim uz okolišne regulative, tempo reciklaže tankera naglo je usporen. Tome pridonose niske cijene starog željeza, visoke vozarine te promjene na globalnoj političkoj sceni, što zajedno produžava radni vijek starijih brodova.
Iz SOS Mediterranee poručuju da je riječ o jednom od najagresivnijih incidenata u posljednjih nekoliko godina
Nevladina organizacija SOS Mediterranee objavila je da je njezin spasilački brod Ocean Viking u nedjelju, 24. kolovoza, bio pod vatrom libijske obalne straže dok je provodio potragu za migrantima u Sredozemnom moru. Prema tvrdnjama organizacije, incident je trajao do 20 minuta, a na brodu je pričinjena poprilična materijalna šteta, piše The Maritime Executive.
Ocean Viking, nekadašnji opskrbni brod, plovi pod norveškom zastavom i u uporabi je SOS Mediterranee od 2019. godine. Opremljen je medicinskim prostorijama i spasilačkim čamcima, a u trenutku napada na njemu se nalazilo 47 spašenih osoba, među kojima devetero maloljetnika bez pratnje.
Today at 3pm, the #OceanViking has been deliberately and violently attacked in intl. waters by the Libyan Coast Guard, who fired hundreds of shots at our ship. The 87 survivors and crew on board were not wounded. We are currently working on a detailed reconstruction of events. pic.twitter.com/i8RkuYI1ep
Kako navode iz organizacije, brod se nalazio 40 nautičkih milja sjeverno od libijske obale kada mu je prišla patrolna jedinica. Libijci su preko radija, na engleskom i arapskom jeziku, naredili Ocean Vikingu da napusti područje. Bez daljnjeg upozorenja, dvojica vojnika s libijskog broda otvorila su vatru.
Pogođeno je više antena i opreme, a četiri prozora na zapovjedničkom mostu su razbijena. Oštećena su i tri brza spasilačka čamca, no srećom nitko od posade niti spašenih migranata nije ozlijeđen. Kapetan je kontaktirao NATO-ovu službu Sea Guardian, no najbliži talijanski ratni brod nije odgovorio na pozive. Nakon incidenta, Ocean Viking preusmjeren je prema luci Augusta na Siciliji.
SOS Mediterranee zatražila je potpunu međunarodnu istragu. Posebno su naglasili da je patrolni brod koji je sudjelovao u napadu jedan od dvaju plovila koje je Italija donirala Libiji u lipnju 2023. godine.
Libijska obalna straža i ranije je prijavljivana zbog sukoba sa spasilačkim brodovima, ali ovaj događaj ocjenjuje se kao najopasniji do sada.
Britansko Ministarstvo prometa objavilo je dugoročne prognoze koje jasno pokazuju kraj dominacije nafte u pomorskom prometu. Do 2050. očekuje se drastičan pad prometa sirove nafte i naftnih derivata, dok će kontejnerski, Ro-Ro i trajektni promet snažno rasti.
Prema izvještaju UK Port Freight Traffic Forecasts (2024–2050), ukupni promet u britanskim lukama porast će sa 420,6 milijuna tona u 2023. na 453,5 milijuna tona u 2050. Najveći rast očekuje se u kontejnerskom i Ro-Ro teretu (+56,7%), te suhom rasutom teretu (+61,7%). S druge strane, tekući tereti doživjet će pad od čak 63,3%, sa 169,3 milijuna tona u 2023. na 62,1 milijun tona u 2050, piše Offshore Energy.
Glavni razlozi ovakvog trenda su smanjenje rafiniranja nafte u UK (samo šest rafinerija naspram 18 u 1970-ima) te ubrzani prijelaz na čiste izvore energije.
Britanska vlada ovim prognozama daje smjernice za strateško planiranje luka, ističući važnost ulaganja u elektrifikaciju. NatPower Marine i Peel Ports Group već su najavili ulaganja od 100 milijuna funti u elektrifikaciju osam britanskih i irskih luka, čime će se stvoriti prvi zeleni brodski koridori preko Irskog mora. Do 2030. planira se izgradnja mreže od 120 “čistih luka” s obalnim napajanjem (shore power) i punionicama za električne brodove.
Kako ističe Stefano D. M. Sommadossi, izvršni direktor NatPower Marine UK: “Ovo je prijelaz infrastrukture kakav se događa jednom u generaciji. Vlada je pokazala budućnost, a naš posao je izgraditi mrežu koja će je učiniti mogućom.”
Za pomorsku industriju poruka je jasna: rast dolazi iz segmenata koji će morati elektrificirati poslovanje. Luke i brodari koji se prvi prilagode imat će prednost u novom dobu pomorskog prometa.