O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 69

Treća ovogodišnja narudžba: CMA CGM ponovo u Kini po nove brodove

0
Foto: Norbert Wichmann/Marinetraffic

Francuski brodar CMA CGM, sa sjedištem u Marseilleu, priprema još jedan veliki val narudžbi megakontejneraša kako bi dodatno ojačao svoju flotu. Prema informacijama iz brodarskih krugova, kompanija je potpisala pismo namjere s kineskim brodogradilištem Dalian Shipbuilding Industry Co (DSIC), koje je dio China State Shipbuilding Corporationa (CSSC).

Kako navodi Splash247, planirana narudžba uključuje šest potvrđenih i četiri opcionalna broda kapaciteta 22.000 TEU, pogonjenih LNG dual-fuel tehnologijom. Iako službena cijena nije objavljena, procjene se kreću oko 220 milijuna dolara po brodu, što ukupnu vrijednost ugovora stavlja na razinu od približno 2,1 milijarde dolara.

CMA CGM već danas upravlja flotom od više od 680 brodova ukupnog kapaciteta oko 4 milijuna TEU. U narednim godinama kapacitet bi trebao porasti za dodatnih 1,5 milijuna TEU zahvaljujući programu izgradnje više od 100 novih, ekološki prihvatljivih brodova.

Ovaj mogući ugovor s DSIC-om bio bi treći veliki brodograđevni potez kompanije u 2025. godini. Početkom godine CMA CGM naručio je 12 kontejneraša od 18.000 TEU na LNG pogon u brodogradilištu CSSC Jiangnan, vrijednih oko 2,5 milijardi dolara. Nedugo zatim uslijedila je i narudžba još 12 brodova iste veličine u HD Hyundai Heavy Industries, vrijedna 2,6 milijardi dolara.

Ovakav investicijski tempo potvrđuje ambicije kompanije pod vodstvom Rodolphea Saadéa da dugoročno učvrsti svoju poziciju među globalnim liderima u kontejnerskom prijevozu, s flotom prilagođenom ekološkim i tržišnim izazovima.

Plin s ruskog Arctic LNG 2 projekta našao put do Kine unatoč sankcijama

0
Foto: Ilustracija/StockCake

Prijem tereta u kineskom Beihai terminalu mogao bi označiti početak novog energetskog partnerstva Rusije i Kine unatoč američkim sankcijama

Nakon više od godinu dana neizvjesnosti, Rusija je uspjela isporučiti prvi teret ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz projekta Arctic LNG 2 u Kinu. Brod Arctic Mulan, kapaciteta 79.800 m³, uplovio je u kineski terminal Beihai u provinciji Guangxi 28. kolovoza u ranim jutarnjim satima, označivši prekretnicu za jedno od najambicioznijih ruskih energetskih ulaganja, piše The Maritime Executive.

Projekt Arctic LNG 2, vrijedan 21 milijardu dolara, nalazi se na Gydanskom poluotoku u Sibiru, a većinski vlasnik je ruski Novatek. U punom kapacitetu trebao bi proizvoditi 19,8 milijuna tona LNG-a godišnje, čime bi Rusija ojačala svoj položaj među vodećim svjetskim izvoznicima plina. No, nakon što su Sjedinjene Države krajem 2023. godine uvele sankcije, projekt se suočio s ozbiljnim poteškoćama u pronalasku kupaca.

Arctic Mulan pristao je u LNG terminal Beihai 28. kolovoza. (Izvor: Marinetraffic.com)

Od kolovoza 2024. pogon je proizveo i ukrcao 13 tereta, ali nijedan od njih nije prihvaćen u inozemnim terminalima. Tankeri su mjesecima plutali na sidrištima ili kružili međunarodnim vodama. Situacija se promijenila sredinom kolovoza 2025., paralelno s održavanjem summita Putin–Trump na Aljasci, kada je više brodova odjednom krenulo prema Aziji. Arctic Mulan prvi je koji je dovršio isporuku.

Prihvat ruskog LNG-a u Kini može značiti promjenu u Pekingu, koji je dosad izbjegavao uvoz sankcioniranog arktičkog plina zbog straha od američkih sekundarnih sankcija. Kina je nastavila kupovati nesankcionirani ruski plin, no ovo je prvi put da je otvoreno prihvatila isporuku iz Arctic LNG 2. Analitičari procjenjuju da bi odluka mogla odražavati povećano kinesko samopouzdanje u zaštiti svojih kompanija ili pak stratešku procjenu da je ruski plin previše važan da bi ga se odbilo.

Za Moskvu ovo predstavlja važan uspjeh. Zatvorena europska tržišta i oprez tradicionalnih kupaca ostavili su Arctic LNG 2 bez sigurnog plasmana. Redovite isporuke Kini mogle bi osigurati minimalnu održivost projekta i potvrditi rastuću energetsku suradnju dviju država.

Ipak, ostaje pitanje radi li se o jednokratnom potezu ili početku kontinuiranog uvoza. Trenutno gotovo milijun tona LNG-a iz ovog projekta i dalje stoji uskladišteno na brodovima i baržama, čekajući kupce. Sudbina tih tereta ovisit će o kineskoj spremnosti na jače suprotstavljanje Washingtonu i o sposobnosti ruske “shadow fleet” da redovito isporučuje plin bez zapadnih brodara, osiguranja i financijskih usluga.

Za sada, uplovljavanje Arctic Mulana u Kinu ostaje povijesna prekretnica – prvi put da je Arctic LNG 2 uspio dostaviti svoj plin izvan ruskih voda.

Nesreća u Splitu – gliser izletio na rivu i šokirao prolaznike

0
Foto: Dalmacija Danas

Splitska Matejuška bila je mjesto neuobičajenog događaja koji je PROŠLE noći privukao pozornost svih okupljenih

Motorni brod udario je u obalu punom brzinom te izletio iz mora i nasukao se na rivu. Udarac je izazvao snažnu buku i šok među svjedocima koji su se zatekli u blizini.

Prema prvim informacijama, na brodu su bila četiri člana posade, a pretpostavlja se da je osoba za kormilom u jednom trenutku zaspala, što je dovelo do gubitka kontrole nad plovilom. Srećom, nitko od prolaznika nije ozlijeđen, no materijalna šteta na plovilu i obalnom dijelu je velika.

Foto: Dalmacija Danas

U tijeku je očevid kojim se utvrđuju sve okolnosti nesreće. Stručnjaci razmatraju na koji će se način brod ukloniti s mjesta nasukavanja – vjerojatno će biti potrebna dizalica s kopna ili pomoć tegljača.

Plovilo, prema dostupnim podacima, pripada tvrtki specijaliziranoj za iznajmljivanje luksuznih jahti i glisera.

Finska traži zatvor za posadu tankera zbog oštećenja kabela prema Estoniji

0
Foto: Screenshot/X

U Helsinkiju je započelo suđenje kapetanu i dvojici časnika s tankera Eagle S, broda povezanog s ruskom „shadow fleet“ flotom. Finski tužitelji terete posadu da je na Badnjak prošle godine namjerno vukla sidro 50 nautičkih milja po dnu Baltičkog mora i pritom presjekla pet ključnih podmorskih linija između Finske i Estonije – energetski kabel Estlink 2 te četiri internetska voda.

Procjenjuje se da je šteta iznosila oko 75 milijuna dolara, a prekid napajanja i komunikacija ozbiljno je poremetio svakodnevni život u obje države. Tužitelji traže kazne zatvora od dvije i pol godine za kazneno djelo teškog oštećenja i ometanja telekomunikacija, naglašavajući da je riječ o „krajnjoj nepažnji“ koja je mogla izazvati još veće posljedice, piše Splash247.

Optuženi su odbacili sve navode, tvrdeći da se radilo o nesretnom stjecaju okolnosti – kvara na opremi, lošeg održavanja i nepovoljnih vremenskih uvjeta. Također su osporili finsku nadležnost jer se incident, prema njihovim riječima, dogodio u međunarodnim vodama.

Posebnu težinu cijelom slučaju daje činjenica da brodski snimač podataka o plovidbi (VDR) nije radio u vrijeme incidenta. Time su istražitelji ostali bez ključnih snimki i podataka koji bi mogli potvrditi ili opovrgnuti tvrdnje o namjernom djelovanju posade.

Suđenje se pomno prati i u Bruxellesu, gdje se već duže vrijeme izražava zabrinutost zbog aktivnosti ruskih „shadow fleet“ tankera u europskim vodama. Ishod procesa mogao bi postaviti presedan u odnosu na buduće slučajeve sumnjivih aktivnosti ovakvih brodova.

Rusija otvara okupirane azovske luke za strane brodove, Ukrajina poziva na sankcije

0
Foto: Luka Mariupolj /Wikimedia commons

Ukrajina je oštro reagirala nakon što je Ruska Federacija objavila popis morskih luka otvorenih za strane brodove, među kojima su i okupirani Mariupolj i Berdjansk na Azovskom moru. Obje luke nalaze se pod ruskom kontrolom od 2022. godine.

Prije invazije, Mariupolj je bio deseti najveći grad u Ukrajini i ključna luka za izvoz metala, ugljena i žitarica, s čak 22 dubokovodna operativna veza. Tijekom opsade 2022. godine grad je pretrpio teška razaranja, a luka je pala u ruske ruke u svibnju iste godine. Iako su iz luke kasnije isplovili strani brodovi koji su ondje bili blokirani, komercijalne operacije ostale su minimalne, uz stalne ukrajinske optužbe da Rusija krade rude i žitarice s okupiranih područja i izvozi ih preko Mariupolja, piše The Maritime Executive.

Berdjansk, luka udaljena 80 kilometara zapadno, pao je u ruske ruke već u prvim tjednima rata. Prema izvještajima, Rusija je ondje obnovila dio kapaciteta i koristila ga za vojnu logistiku.

Ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova ocijenilo je najnoviji ruski potez “pokušajem legalizacije okupacije i konsolidacije nezakonite kontrole nad ukrajinskim teritorijima” te naglasilo da odluka Moskve nema pravnu snagu. Kijev je pozvao na uvođenje zapadnih sankcija svim kompanijama i brodovima koji bi koristili te luke.

Ukrajina već ima iskustva u procesuiranju brodova koji su uplovljavali u okupirane krimske luke – sudovi su dopuštali zapljenu i dražbu takvih plovila, dok su posade znale završiti s novčanim kaznama i kaznenim postupcima.

Ukrajinski mediji tvrde da Rusija iz okupiranih dijelova Zaporiške oblasti masovno izvozi žitarice i rude: 2023. godine navodno je otpremljeno oko 212.000 tona žita prema Turskoj, Libiji, Siriji i Jemenu. Kroz Berdjansk je, prema istim izvorima, prošlo više od 300.000 tona žitarica, dok se iz Mariupolja mjesečno izvozi između 40 i 60 tisuća tona ruda.

Odluka o otvaranju luka dolazi u trenutku kada Moskva pokušava dodatno učvrstiti svoje pozicije uoči mogućih pregovora o miru. Ruski predsjednik Vladimir Putin, prema izvješćima, poručio je Donaldu Trumpu na susretu u Aljasci da Rusija neće vratiti okupirane teritorije, uključujući i azovske luke. Trump je pak naznačio mogućnost “razmjene teritorija” u budućem sporazumu.

Tankerska flota stari – premalo novih isporuka, sve više brodova starijih od 20 godina

0
Foto: Ilustracija/Pexels

Prosječna starost globalne tankerske flote premašila je 14 godina, a sve veći udio čine brodovi stariji od 20 godina, što stvara pritisak na održavanje i sigurnost

Globalna tankerska flota stari brže nego ikad, a novih isporuka nema dovoljno da zamijene brodove koji izlaze iz optimalne eksploatacije, upozorava AXSMarine. Podaci AXSData pokazuju da je prosječna starost tankera porasla s nešto više od 10 godina u 2018. na preko 14 godina sredinom 2025., a trend se nastavlja, piše Safety4Sea.

Najdrastičniji rast bilježe brodovi stariji od 21 godinu – njihov je broj od 2018. porastao s manje od 400 na više od 1.440. U isto vrijeme, broj mlađih brodova znatno se smanjio: dok je 2018. u floti bilo preko 3.500 tankera mlađih od 11 godina, danas ih je oko 2.600. Razlog nije pad potražnje za modernim plovilima, već usporeni tempo gradnje i isporuka novih brodova.

Nakon boom-a isporuka između 2008. i 2011., godišnja proizvodnja postupno se smanjuje, a 2023. i 2024. bile su među najslabijim godinama za nove isporuke. Iako su narudžbe novih tankera u porastu, većina njih neće biti isporučena prije 2026., što tržište ostavlja u deficitu mladog i energetski učinkovitog tonažnog kapaciteta.

Foto: AXSMarine

Srednja dobna skupina, brodovi stari između 16 i 20 godina, također je značajno narasla – s oko 750 brodova 2018. na više od 2.200 u 2025. Iako ti tankeri još nisu za rezalište, ulaze u fazu viših troškova održavanja i smanjene pouzdanosti. Skupina brodova starih između 11 i 15 godina se, međutim, smanjuje jer prelaze u stariju kategoriju bez adekvatnih zamjena.

Na situaciju utječe i geopolitički faktor. Sankcije na rusku naftu i G7 cjenovna ograničenja stvorili su paralelnu “shadow flotu” starijih tankera koji plove izvan standarda velikih čartera. Mnogi brodovi koji bi inače bili poslani na rezalište našli su nove uloge u prijevozu sankcionirane ili diskontirane sirove nafte, čime je narušena prirodna ravnoteža tržišta.

Unatoč rastu starosti i pritiscima vezanim uz okolišne regulative, tempo reciklaže tankera naglo je usporen. Tome pridonose niske cijene starog željeza, visoke vozarine te promjene na globalnoj političkoj sceni, što zajedno produžava radni vijek starijih brodova.

Humanitarci pod vatrom – Libijska obalna straža napala spasilački brod kod svoje obale

0
Foto: Patrick Vandervorst/Marinetraffic

Iz SOS Mediterranee poručuju da je riječ o jednom od najagresivnijih incidenata u posljednjih nekoliko godina

Nevladina organizacija SOS Mediterranee objavila je da je njezin spasilački brod Ocean Viking u nedjelju, 24. kolovoza, bio pod vatrom libijske obalne straže dok je provodio potragu za migrantima u Sredozemnom moru. Prema tvrdnjama organizacije, incident je trajao do 20 minuta, a na brodu je pričinjena poprilična materijalna šteta, piše The Maritime Executive.

Ocean Viking, nekadašnji opskrbni brod, plovi pod norveškom zastavom i u uporabi je SOS Mediterranee od 2019. godine. Opremljen je medicinskim prostorijama i spasilačkim čamcima, a u trenutku napada na njemu se nalazilo 47 spašenih osoba, među kojima devetero maloljetnika bez pratnje.

Kako navode iz organizacije, brod se nalazio 40 nautičkih milja sjeverno od libijske obale kada mu je prišla patrolna jedinica. Libijci su preko radija, na engleskom i arapskom jeziku, naredili Ocean Vikingu da napusti područje. Bez daljnjeg upozorenja, dvojica vojnika s libijskog broda otvorila su vatru.

Pogođeno je više antena i opreme, a četiri prozora na zapovjedničkom mostu su razbijena. Oštećena su i tri brza spasilačka čamca, no srećom nitko od posade niti spašenih migranata nije ozlijeđen. Kapetan je kontaktirao NATO-ovu službu Sea Guardian, no najbliži talijanski ratni brod nije odgovorio na pozive. Nakon incidenta, Ocean Viking preusmjeren je prema luci Augusta na Siciliji.

SOS Mediterranee zatražila je potpunu međunarodnu istragu. Posebno su naglasili da je patrolni brod koji je sudjelovao u napadu jedan od dvaju plovila koje je Italija donirala Libiji u lipnju 2023. godine.

Libijska obalna straža i ranije je prijavljivana zbog sukoba sa spasilačkim brodovima, ali ovaj događaj ocjenjuje se kao najopasniji do sada.

Britanske luke do 2050.: nafta nestaje, dolazi era elektrifikacije

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Britansko Ministarstvo prometa objavilo je dugoročne prognoze koje jasno pokazuju kraj dominacije nafte u pomorskom prometu. Do 2050. očekuje se drastičan pad prometa sirove nafte i naftnih derivata, dok će kontejnerski, Ro-Ro i trajektni promet snažno rasti.

Prema izvještaju UK Port Freight Traffic Forecasts (2024–2050), ukupni promet u britanskim lukama porast će sa 420,6 milijuna tona u 2023. na 453,5 milijuna tona u 2050. Najveći rast očekuje se u kontejnerskom i Ro-Ro teretu (+56,7%), te suhom rasutom teretu (+61,7%). S druge strane, tekući tereti doživjet će pad od čak 63,3%, sa 169,3 milijuna tona u 2023. na 62,1 milijun tona u 2050, piše Offshore Energy.

Glavni razlozi ovakvog trenda su smanjenje rafiniranja nafte u UK (samo šest rafinerija naspram 18 u 1970-ima) te ubrzani prijelaz na čiste izvore energije.

Britanska vlada ovim prognozama daje smjernice za strateško planiranje luka, ističući važnost ulaganja u elektrifikaciju. NatPower Marine i Peel Ports Group već su najavili ulaganja od 100 milijuna funti u elektrifikaciju osam britanskih i irskih luka, čime će se stvoriti prvi zeleni brodski koridori preko Irskog mora. Do 2030. planira se izgradnja mreže od 120 “čistih luka” s obalnim napajanjem (shore power) i punionicama za električne brodove.

Kako ističe Stefano D. M. Sommadossi, izvršni direktor NatPower Marine UK: “Ovo je prijelaz infrastrukture kakav se događa jednom u generaciji. Vlada je pokazala budućnost, a naš posao je izgraditi mrežu koja će je učiniti mogućom.”

Za pomorsku industriju poruka je jasna: rast dolazi iz segmenata koji će morati elektrificirati poslovanje. Luke i brodari koji se prvi prilagode imat će prednost u novom dobu pomorskog prometa.

(VIDEO) Veliki požar u luci Hamburg: uništeno skladište, pet ozlijeđenih

0
Foto: Screenshot/X

U najvećoj njemačkoj luci, Hamburgu, izbio je veliki požar u skladišnom kompleksu, uzrokujući prekide u prometu i evakuacije stanovnika.

Vatrogasci su alarm primili u ponedjeljak poslijepodne, a na teren je upućeno više od 100 pripadnika s brojnim vozilima. Skladište u Waltershof distriktu, u neposrednoj blizini kontejnerskih terminala, gotovo je u potpunosti uništeno, navodi Splash247.

Do jutra je potvrđeno da je ozlijeđeno pet osoba, od kojih je jedna u kritičnom, a druga u teškom stanju. Eksplozije plinskih boca, za koje se pretpostavlja da su bile napunjene dušikovim oksidom, dodatno su zakomplicirale gašenje. Krhotine i plamen proširili su se na okolne objekte i otvorene površine, zbog čega su spasilačke ekipe morale povući liniju djelovanja nekoliko stotina metara dalje. Policija je intervenirala s oklopnim vodenim topovima, a u pomoć su pozvana i specijalna vatrogasna vozila s hamburške zračne luke.

Lokalne vlasti upozorile su stanovništvo da zatvore prozore zbog gustog dima, dok su brodske operacije na obližnjim vezovima bile djelomično ograničene. Evakuirano je 25 ljudi iz neposredne opasne zone. Uzrok požara povezan je s vozilom parkiranim unutar skladišta iz kojeg se vatra proširila na cijelu halu. Prema procjenama vatrogasne službe, intervencija će potrajati najmanje do podneva.

Turska zabranila uplovljavanje brodova povezanih s Izraelom u svoje luke

0
Foto: Luka Izmir/Wikimedia commons

Turska je od 22. kolovoza 2025. uvela sveobuhvatnu zabranu uplovljavanja brodova koji su pod izraelskom zastavom, u izraelskom vlasništvu ili na bilo koji način povezani s Izraelom.

Sve turske luke traže od brodarskih agenata da dostave pisane potvrde – deklaracije da brodovi nemaju veze s Izraelom i ne prevoze vojni, opasan ili “dual-use” teret.

U isto vrijeme, mjera se primjenjuje i obratno – turskim brodovima se zabranjuje uplovljavanje u izraelske luke. Tako je uveden reciprocitet, čime se pojačava jasna poruka politike prema izraelskoj strani.

Izraelski brodarski gigant ZIM već je morao preusmjeriti plovila koja su bila zakazana za Tursku — barem jedno je hitno poslano u Pirej u Grčkoj. Postojeći promet i operativni planovi kompanija dodatno se kompliciraju, a ZIM je upozorio kako ova mjera može negativno utjecati na njihove financijske rezultate ako zabrana ostane na snazi.

Ova nova pomorska zabrana dio je šireg niza sankcija koje Turska provodi protiv Izraela zbog sukoba u Gazi. Ankara je još u svibnju 2024. uvela embargo na trgovinu vrijednu milijarde dolara, a od tada su uvedene restrikcije i na transitski promet i na isporuke robe koje se mogu koristiti u vojne svrhe.