Na sjednici Vlade Republike Hrvatske donesena je odluka o davanju prethodne suglasnosti Jadroliniji za dugoročna kreditna zaduženja radi kupnje dvaju novih brzih putničkih brodova. Riječ je o brodovima „Mila“ i „Ružica“ koji će se financirati kreditima kod Privredne banke Zagreb.
Za brod „Mila“ predviđen je kredit u iznosu od 4,8 milijuna eura, s rokom otplate od deset godina i fiksnom kamatnom stopom od 2,95% godišnje. Paralelno, za brod „Ružica“ osigurava se kredit od približno 4,5 milijuna eura, također na razdoblje od deset godina, uz fiksnu kamatnu stopu od 3,22% godišnje.
Prethodna suglasnost Vlade bila je nužna kako bi Jadrolinija mogla formalno zaključiti ugovore o zaduženju. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture pripremilo je prijedlog odluka temeljem zahtjeva Jadrolinije, a Vlada ih je usvojila bez protivljenja.
Ovaj potez predstavlja nastavak ulaganja u obnovu i modernizaciju državne flote koja održava linijski promet na Jadranu.
Bill Gates, osnivač TerraPowera, sastao se u Seulu s izvršnim dopredsjednikom HD Hyundaija, Chung Kisunom, kako bi dodatno učvrstili strateško partnerstvo s ciljem komercijalizacije pogona na male modularne reaktore (SMR). Riječ je o tehnologiji koja bi mogla donijeti revoluciju u pomorskoj industriji.
Ovo je njihov drugi susret nakon ožujka u SAD-u, a razgovori su se fokusirali na jačanje opskrbnih lanaca te ubrzanje razvoja reaktora hlađenih natrijem, koje TerraPower razvija za proizvodnju energije. HD Hyundai već ima ugovor za proizvodnju reaktorskih posuda, a partneri razmatraju širu primjenu ove tehnologije u pomorstvu, piše Splash247.
Chung je suradnju nazvao “prekretnicom” u globalnom lancu opskrbe nuklearnim komponentama, dok je direktor TerraPowera Chris Levesque naglasio kako je Hyundaiova proizvodna snaga ključna za ulazak ove tehnologije na tržište.
Korejski brodograditelj već je predstavio model kontejnerskog broda kapaciteta 15.000 TEU s SMR pogonom, za koji je dobio odobrenje u načelu (AIP) od klasifikacijskog društva ABS. Uz to, kompanija je izdvojila 300 milijardi wona (oko 206 milijuna dolara) za razvoj nuklearnih brodova do 2030. godine.
Osim trgovačkih brodova, Hyundai razvija i plutajuće platforme s nuklearnim pogonom, uključujući koncept broda sa 240 MW SMR-om te plutajuću jedinicu za proizvodnju vodika, koji su također dobili ABS-ovo odobrenje u načelu.
Ovi projekti mogli bi označiti početak nove ere u globalnom brodarstvu, gdje bi nuklearni pogon ponudio dugoročno rješenje za dekarbonizaciju i smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima.
Tijekom godina brojni slučajevi oštećenja tereta, navigacijskih nezgoda, onečišćenja mora, ozljeda i smrtnih slučajeva povezani su s lošim ili nedostatnim održavanjem brodova, upozorava Skuld Club. Ispravno održavanje ključno je ne samo za sigurnost i učinkovitost plovidbe, već i za produljenje vijeka trajanja broda.
Prema riječima V. Rama Chandrana, tehničkog menadžera u Skuld Clubu, redoviti pregledi, testiranja i popravci pomažu smanjiti zastoje, spriječiti nesreće, povećati performanse i smanjiti troškove eksploatacije. ISM kodeks, propisan SOLAS-om, jasno naglašava važnost Plana održavanja (PMS) kao dijela Sustava upravljanja sigurnošću (SMS).
Ipak, posade u praksi nailaze na niz prepreka kada je riječ o održavanju.
Glavne prepreke pri održavanju broda
Nedostatak ljudi i vremena – brodovi plove s minimalnim brojem članova posade, a pritisak brzih turn-arounda smanjuje vrijeme dostupno za temeljite radove održavanja.
Umor i stres – preopterećen raspored dovodi do iscrpljenosti, pada koncentracije i lošije kvalitete obavljenog posla.
Vremenske prilike – loše vrijeme može usporiti ili onemogućiti radove, a istodobno ubrzava trošenje broda.
Financijska ograničenja – rezanje troškova često znači odgađanje održavanja i manjak rezervnih dijelova, što povećava rizik kvarova. Neisplaćene plaće dodatno demoraliziraju posadu.
Manjak rezervnih dijelova i alata – bez osnovnih resursa, posada ne može pravovremeno obaviti ključne popravke.
Nedovoljna obuka – nove tehnologije, goriva i propisi traže specijalizirano znanje koje mnogi nemaju, a odljev iskusnih pomoraca otežava kontinuitet.
Stariji brodovi – zastarjela oprema i neuredna PMS dokumentacija povećavaju rizik od kvarova i kašnjenja.
Loša komunikacija s kopnom – prekidi i nesporazumi u komunikaciji produžuju kvarove i povećavaju troškove.
Ergonomski izazovi – brodski sustavi često nisu prilagođeni ljudima; rad u skučenim prostorima, buci, vrućini i vibracijama otežava održavanje.
Skuld Club naglašava da je posada ključna u svakom planu održavanja, ali bez odgovarajućih resursa, obuke i podrške s kopna, njihova sposobnost da osiguraju sigurnost i pouzdanost broda bit će ozbiljno ugrožena.
Šteta se ne mjeri samo u tonama goriva, već i u tisućama tona plastike raznesene morskim strujama
Indijska Direkcija za pomorstvo potvrdila je da je započela najosjetljivija faza spašavanja nakon potonuća kontejnerskog broda MSC Elsa 3, koji leži na dubini od 51 metar uz obalu Kerale. Od 20. kolovoza saturacijski ronioci krenuli su s ispumpavanjem preostalog goriva iz spremnika broda, a operaciju vodi specijalizirana tvrtka SMIT Salvage, angažirana od vlasnika broda i osiguravatelja North Standard P&I kluba.
Prva faza operacije u srpnju završila je zatvaranjem ventilacijskih otvora kroz koje je curila manja količina goriva, no zbog monsunskih uvjeta daljnji radovi su tada obustavljeni. Sada se ciljano kreće u uklanjanje preostalih 450 tona goriva – od čega je 85 tona dizela, a ostatak VLSFO. Planirano je da posao bude završen do 25. rujna, iako rok ovisi o vremenskim prilikama, piše The Maritime Executive.
Lokacija havarije, udaljena 14 nautičkih milja od indijske obale, pod posebnom je sigurnosnom zonom od jedne milje, a u akciji sudjeluju brodovi za podršku roniocima i nadzor onečišćenja. Od potonuća broda 25. svibnja, povremeno su se bilježile manje mrlje goriva koje su se razilazile pod utjecajem valova.
Ekološka šteta nije ograničena samo na gorivo. Na obali je do sada prikupljeno 655 tona plastičnih peleta (nurdlesa), dok je od ukupno 650 kontejnera njih 66 pronađeno i izvađeno nakon što su isplivali ili se razbili na obali. Krhotine i plastika doplivali su čak i do Šri Lanke.
Vlasnik broda, MSC Mediterranean Shipping Company, suočava se s pravnim posljedicama u Indiji i Šri Lanki. Sud u Kerali privremeno je zadržao pet MSC-ovih brodova kao osiguranje za odštetne zahtjeve lokalnih ribara i vlasnika tereta, uključujući i spor vrijedan milijardu dolara. Četiri broda oslobođena su nakon polaganja jamčevine, no MSC Akiteta II i dalje je blokiran u indijskoj luci.
MSC upozorava da sporovi prijete međunarodnoj trgovini i opskrbnim lancima te ističe da bi ovakva sudska praksa mogla postaviti presedan s kojim se brodarske kompanije neće moći nositi. Šri Lanka je u međuvremenu pokrenula zasebne postupke zbog ekološke štete na svojoj obali.
Školski brod Vila Velebita Dva dobio je novog vlasnika i time je izbjegao rezalište. Kako potvrđuje ravnatelj Pomorske škole Bakar, Igor Kegalj, brod je prodan za nešto višu cijenu od početnih 13 tisuća eura, no identitet kupca još se ne otkriva do završetka formalnosti.
Prodaja je provedena putem pisanih ponuda, uz uplatu jamčevine. Iako je interes u početku pokazalo troje potencijalnih kupaca, na kraju je pristigla samo jedna valjana ponuda. Povjerenstvo je potvrdilo dokumentaciju, a konačnu suglasnost sada mora dati Školski odbor.
Veliku ulogu u odluci da se brodu pruži nova prilika imala je Primorsko-goranska županija, kao i potpora župana Ivice Lukanovića i njegova zamjenika Roberta Matića. Time je spašen brod koji je desetljećima bio prepoznatljiv simbol Pomorske škole Bakar, piše Novi List.
Vila Velebita Dva, duga 28 metara i stara 69 godina, posljednjih 52 godine služila je za praktičnu obuku budućih pomoraca. Međutim, zbog dotrajalosti posljednjih godinu i pol nije bila u funkciji, već je bila vezana u Bakru. Lani je čak zamalo potonula, no brzom reakcijom škole spriječena je nesreća.
Kako bi se izbjegle nove havarije, brod je prošlog ljeta otegljen u brodogradilište Dalmont u Kraljevici. U početku se planiralo njegovo rezanje, ali je odluka preinačena u pokušaj prodaje – što se sada pokazalo uspješnim.
Pomorska škola Bakar, jedina srednja škola u Hrvatskoj s vlastitim brodom, već radi na planovima za gradnju novog školskog plovila. Dokumentacija je u izradi, a projekt financiraju Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture te Primorsko-goranska županija. Novi brod osigurat će nastavak kvalitetne praktične nastave i očuvati tradiciju pomorskog obrazovanja u Bakru.
Njemačka je po prvi put dobila vlastito postrojenje za održivu reciklažu brodova, čime se prekida dugogodišnja praksa slanja rashodovanih plovila na rezališta u Južnoj Aziji.
Tvrtka EWD Benli Recycling, dio brodogradilišta Emden Werft und Dock (EWD) iz Emdena, ranije ove godine dobila je potrebne dozvole od GAA Oldenburg nadzornog ureda za rad. Postrojenje će moći rastavljati teretne i putničke brodove, trajekte, obalne brodove, plovila unutarnje plovidbe, ali i offshore vjetroturbine te industrijska postrojenja, piše Offshore Energy.
Ministar okoliša Donje Saske, Christian Meyer, posjetio je 18. kolovoza lokaciju i naglasio važnost ovog projekta: „Sada možemo planirati budućnost u kojoj će se brodovi reciklirati održivo ovdje, a ne na udaljenim lokacijama pod štetnim uvjetima.”
Dozvola uključuje reciklažu vladinih i vojnih plovila, obalnih i riječnih brodova, kao i svih vrsta brodova u međunarodnoj plovidbi. Obuhvaća sve korake procesa – od rastavljanja do uklanjanja i zbrinjavanja štetnih tvari.
Meyer je podsjetio da su posljednjih desetljeća brojne pomorske nesreće i zagađenja nastala jer su rashodovani brodovi završavali na rezalištima u Aziji, često bez ikakve zaštite okoliša i radnika. Novi centar u Emdenu, naglašava, mijenja tu praksu i daje Njemačkoj vlastito rješenje za održivu budućnost pomorske industrije.
Požar koji je izbio na američkom transportnom ratnom brodu USS New Orleans ugašen je u četvrtak rano ujutro po lokalnom vremenu uz pomoć japanskih pomorskih snaga i obalne straže. Brod se nalazio usidren kod Okinave kada je došlo do incidenta.
U.S. 7. flota izvijestila je da je plovilo stabilno, a dva mornara su zbrinuta zbog lakših ozljeda u brodskoj ambulanti. Onečišćenja mora nije bilo, a posada ostaje na brodu. Prema dostupnim informacijama, na brodu u trenutku izbijanja požara nije bilo pripadnika marinaca, piše The Maritime Executive.
Footage shows Japanese Coast Guard ships battling a fire on the USS New Orleans (LPD-18) off Okinawa. pic.twitter.com/n0FBTtwjVo
Požar je izbio 20. kolovoza oko 16 sati u prednjem dijelu broda. Očevidci su primijetili dim koji se povremeno pojavljivao iz pramčanog i središnjeg dijela broda. Na snimkama japanskih medija vide se remorkeri kako polijevaju trup vodom.
U početku je američka mornarica odbila pomoć japanskih snaga, no kasnije su dva puta zatražili njihovu intervenciju. U akciji gašenja sudjelovala su četiri japanska remorkera, raspoređena s obje strane broda, kao i posada sestrinskog broda USS San Diego koji se nalazio u obližnjoj bazi White Beach.
USS New Orleans (LPD-18) u službi je od 2007. godine, pripada klasi San Antonio, dug je 208 metara, deplasmana 24.400 tona i može prevoziti oko 800 marinaca. Od 2019. godine stacioniran je u Sasebu u Japanu.
Istraga o uzroku požara je u tijeku, a američka mornarica zahvalila je japanskim snagama na brzoj i učinkovitoj pomoći.
Norveška brodarska grupa DOF osigurala je četverogodišnji ugovor s brazilskim energetskim divom Petrobrasom za svoj veliki brod za podmorske radove Skandi Salvador. Vrijednost ugovora procjenjuje se na oko 165 milijuna dolara, a isporuka se očekuje u prosincu.
Brod će tijekom charter razdoblja raditi s dvije radne ROV jedinice (remotely operated vehicle) te snažnom podmorskom dizalicom. Ovaj ugovor rezultat je istog natječajnog procesa u kojem su ranije dodijeljeni ugovori za brodove Skandi Achiever, Skandi Carla i Geoholm, piše Offshore Energy.
Skandi Salvador dug je 106 metara, izgrađen 2009. godine i može smjestiti do 100 članova posade. U prethodnim godinama brod je bio angažiran kod Subsea7, gdje je sudjelovao u izvođenju SURF projekata (subsea umbilicals, risers and flowlines) uz obalu Brazila.
Paralelno s ovim ugovorom, DOF je objavio i dodatak postojećem dugoročnom ugovoru za inspekcijske radove (PIDF) s Petrobrasom. Novi opseg posla trebao bi biti završen do kraja 2025., a vrijednost dodatka prelazi 50 milijuna dolara. Na tom ugovoru trenutačno rade brodovi Stril Explorer, Geoholm i Skandi Carla.
Ovi poslovi dolaze nakon velikog natječaja za AHTS (anchor handling tug supply) brodove, u sklopu kojeg je Petrobras unajmio više DOF-ovih jedinica, uključujući Skandi Logger,Skandi Iguaçu, Skandi Angra, Skandi Paraty, Skandi Urca, Skandi Fluminense i Skandi Lifter.
Suradnja DOF-a i Petrobasa tako se dodatno širi, potvrđujući značajnu ulogu norveškog brodara u održavanju i razvoju offshore operacija na jednome od najvećih svjetskih tržišta nafte i plina.
Do kraja idućeg tjedna sva bi oprema trebala raditi uz bijeli šum umjesto sirena, poručuju iz Rijeka Gatewaya
Unatoč najavama Rijeka Gatewaya (RGW), operatera kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali, da će sva oprema biti opremljena modernim sustavom »bijelog šuma« umjesto klasičnih sirena, građani Rijeke sve češće prijavljuju pojačanu buku s terminala. Posebno u noćnim satima čuju se sirene i signalna upozorenja, što stanovnicima Podmurvica, Mlake i Turnića stvara ozbiljne probleme s bukom i remeti mir, piše Novi List.
Prema pritužbama građana, terminal koji je trebao koristiti sustave prilagođene urbanom području sada proizvodi zvučnu kulisu znatno glasniju od očekivane.
Iz kompanije priznaju da dio opreme još nije opremljen sustavom bijelog šuma. Kako pojašnjavaju, prilikom probnog rada željezničkih RMG dizalica, aktivirali su se sigurnosni alarmi s klasičnim sirenama. To je dovelo do neugodnih zvukova koji su se najviše osjetili u naseljenim dijelovima grada.
RGW je poručio da su odmah poduzete dvije mjere – privremeno prigušivanje postojeće zvučne signalizacije i hitna nabava sustava bijelog šuma. Nova oprema, koja bi trebala stići početkom idućeg tjedna, omogućit će da se jačina zvuka prilagođava pozadinskoj buci, ostajući tek 5 do 10 decibela iznad nje. Time bi buka bila lokalizirana i znatno manje primjetna.
Uz to, tvrtka je najavila zamjenu visokih sirena na rotacijskim elementima dizalica prigušenijim i modernijim signalima. Nakon implementacije, sva signalizacija trebala bi raditi u “white noise” načinu, uz dodatne mjere kontrole razine buke.
»Ispričavamo se građanima Rijeke i okolnih naselja zbog privremenih neugodnosti. Svjesni smo važnosti kvalitete života zajednice i činimo sve kako bi rad terminala, uz sigurnost i učinkovitost, imao što manji utjecaj na okoliš«, stoji u priopćenju RGW-a.
Građani sada čekaju hoće li najavljeno rješenje doista smanjiti buku i omogućiti da terminal posluje bez narušavanja svakodnevnog života stanovnika riječkih naselja uz luku.
Bez značajnog porasta aktivnosti rezališta, svjetsko tržište kontejnerskih brodova ulazi u višak kapaciteta koji bi mogao potrajati do kraja desetljeća
Ogromna količina kontejnerskih novogradnji koje će ući na tržište u narednim godinama zahtijevala bi masovno povlačenje starijih brodova iz prometa – no to se, za sada, ne događa.
Prema podacima Linerlytice, knjiga narudžbi za kontejnere dosegnula je 10,4 milijuna TEU, što čini čak 31,7 % postojeće flote – najvišu razinu od 2010. Za usporedbu, Clarksons navodi 9,87 milijuna TEU, dok Alphaliner bilježi 9,95 milijuna TEU. U svakom slučaju, brojke su rekordne, piše Splash247.
Stručnjaci upozoravaju da bi se situacija mogla razviti slično kao u razdoblju od 2004. do 2009., kada je višak kapaciteta uzrokovao desetljeće prekomjerne ponude na tržištu.
Peter Sand iz platforme Xeneta izračunao je da bi za neutralizaciju trenutnog viška trebalo povući sve brodove izgrađene do kraja 2009. godine. Međutim, svi kontejnerski brodovi izgrađeni do 2005. godine zajedno čine tek oko 4,3 milijuna TEU, što nije dovoljno.
Situaciju dodatno pogoršava činjenica da je 2025. godina među najlošijima kad je riječ o reciklaži – do sredine godine iz flote je povučeno samo sedam manjih brodova ukupnog kapaciteta ispod 4.000 TEU. Ako se ovaj trend nastavi, 2025. će biti godina s najnižom razinom rezanja brodova u više od dva desetljeća.
Stručnjaci smatraju da postoji nekoliko razloga za ovakav val narudžbi: starost pojedinih klasa brodova, potreba za ekološki prihvatljivijim jedinicama te iznimno povoljna financijska situacija brodara u prvoj polovici 2020-ih.
– Brodari su naučili da brod može poslovati na nuli deset godina, a onda u samo dvije do tri godine zaraditi za cijeli svoj vijek – kaže Jan Tiedemann iz Alphaliner-a.
No, dok se flote obnavljaju, svjetska trgovina ne raste istim tempom. Prema analizi Braemara, višak kapaciteta će se ove godine kretati oko 18 %, a prosječno će iznositi čak 27 % godišnje do 2028.
Linerlytica zaključuje: rast flote nastavit će nadmašivati potražnju sve do kraja desetljeća, uz konstantan pritisak na tržišnu ravnotežu i vozarine.
