O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 74

U pripremi najveća FLNG jedinica dosad: Golar u pregovorima s brodogradilištima

0
Foto: Golar LNG

Golar LNG intenzivira pripreme za izgradnju svoje četvrte ploveće jedinice za ukapljivanje prirodnog plina (FLNG), bez prethodnog osiguranog chartera – strategiju koju je već uspješno primijenio u prošlim projektima.

Kompanija kotirana na Nasdaq burzi, a podupirana od norveškog brodarskog ulagača Tora Olava Trima, trenutačno pregovara s tri brodogradilišta o dizajnu i rasporedu gradnje nove jedinice. Razmatrani modeli – MK I, MK II i MK III – imaju kapacitete ukapljivanja između 2,0 i 5,4 milijuna tona godišnje (mtpa), piše Splash247.

Potencijalni partneri su Seatrium iz Singapura za jedinicu kapaciteta do 2,7 mtpa, CIMC Raffles za drugu konverziju do 3,5 mtpa te Samsung Heavy Industries iz Južne Koreje za MKIII, koji bi s 5,4 mtpa bio najveći FLNG ikad izgrađen.

“Kako bismo osigurali povoljnu isporuku, planiramo rezervirati slotove za opremu dugog roka isporuke već u trećem kvartalu 2025. godine,” naveli su iz Golara.

Ova odluka dolazi u trenutku kada je kapacitet brodogradilišta sve ograničeniji, a Golar procjenjuje da bi ova jedinica mogla biti jedina FLNG platforma dostupna za isporuku do kraja desetljeća.

Trenutačni projekti Golar LNG-a uključuju FLNG Hilli, koji bi trebao završiti postojeći najam u srpnju 2026. godine, nakon čega slijedi remont i nadogradnja. Potom je planirano preusmjeravanje u Argentinu pod 20-godišnjim ugovorom sa SESA-om od drugog kvartala 2027.

FLNG Gimi je pak u komercijalnom pogonu od lipnja, pod 20-godišnjim najmom s BP-om uz obalu Mauritanije i Senegala. Golar drži 70% vlasništva i očekuje udio u zaradi od oko 3 milijarde dolara.

Projekt MKII, vrijedan 2,2 milijarde dolara i temeljen na konverziji za 3,5 mtpa, ide prema planu s isporukom krajem 2027. godine. SESA je u kolovozu donijela konačnu investicijsku odluku, a početak operacija u Argentini očekuje se 2028., uz uvjet regulatornih odobrenja.

Golar je najavio da će konačnu odluku o dizajnu četvrte FLNG jedinice donijeti čim bude poznata cijena EPC ugovora i dostupnost brodogradilišta, a nagoviještena je i moguća peta jedinica koja bi uslijedila odmah nakon.

FuelEU dobiva prvi tržišni indeks za emisijske kredite

0
Foto: Fuel EU

Novi Fuel EU indeks prvi je korak prema većoj transparentnosti i pouzdanju u rastućem tržištu emisijskih viškova u europskom pomorstvu

Digitalna platforma za usklađenost BetterSea lansirala je prvi FuelEU indeks, osmišljen kao referentna točka za cijene i dinamiku trgovanja viškovima emisijskih kredita u europskom pomorstvu. Ovaj indeks temelji se na realiziranim transakcijama i aktivnim oglasima na platformi, na kojoj je dosad zabilježeno preko 41.700 tona CO ekvivalenta (t COe) u vidu viškova, piše Splash247.

Cilj indeksa je pružiti brodarskim kompanijama jasniji uvid u formiranje cijena i kretanje tržišta u prvoj godini primjene FuelEU Maritime regulative, koja zahtijeva postupno smanjenje intenziteta emisije stakleničkih plinova za sve brodove koji pristaju u luke EU.

Od lipnja ove godine, prosječna tražena cijena na platformi pala je za 24%, dok su realizirane cijene porasle za 9%, a spread (razlika između ponude i potražnje) smanjio se za čak 64%. To, prema podacima BetterSea-a, odražava sve veće povjerenje kupaca i sazrijevanje tržišta.

“Na tržištu još uvijek vlada mnogo nagađanja,” izjavio je Maximilian Schroer, suizvršni direktor BetterSea-a. “Naš indeks se temelji na stvarnim dogovorenim transakcijama – ne mišljenjima – i pruža industriji alat za donošenje informiranih odluka.”

Glavni dobavljači viškova su trenutno linijski brodari koji koriste alternativna goriva, poput bio-LNG-a, dok se na tržištu pojavljuju i financijski subjekti i trgovinske kuće, privučeni mogućnostima arbitraže i ranim pozicioniranjem.

Zanimljiv je i porast aktivnosti manjih sudionika – trgovanja između 500 i 1.000 t COe – što pokazuje rastuću pristupačnost i zrelost tržišta.

Stephen Schueler, bivši komercijalni direktor Maerska i savjetnik u BetterSea-u, ocijenio je da će indeks pridonijeti “većoj transparentnosti i bržem zelenom prijelazu u pomorstvu.”

BetterSea će indeks ažurirati mjesečno i distribuirati putem newslettera korisnicima i promatračima tržišta.

S obzirom na to da se kraj godine i obveze usklađivanja približavaju, očekuje se ulazak novih sudionika i veća likvidnost tržišta.

Požar na kontejnerskom brodu Marie Maersk – posada sigurna, brod u stabilnom stanju

0
Foto: Hartmut Brockmueller/Marinetraffic

Jedan od najvećih Maerskovih kontejnerskih brodova, Marie Maersk (kapaciteta 19.076 TEU), preusmjeren je prema zapadnoafričkoj obali nakon što je posada uočila dim iz kontejnera na palubi. Kompanija je potvrdila da su svi članovi posade sigurni i da je brod u stabilnom stanju, uz pružanje kopnene logističke i tehničke podrške.

Brod je isplovio iz Rotterdama 6. kolovoza, na putu prema Maleziji i kineskim lukama. U trenutku incidenta nalazio se uz obalu Liberije. Dva tegljača s protupožarnom opremom – Captain Cat i Med Rigel – stigla su do broda navečer 13. kolovoza. AIS podaci pokazuju da Marie Maersk plovi brzinom od samo 1,5 čvorova, a u blizini se nalazi i brod Maersk Savannah (9.662 TEU) kako bi pružio potporu, piše The Maritime Executive.

Maersk zasad ne može potvrditi razmjere štete na teretu. Marie Maersk, dug 399 metara i nosivosti 213.971 dwt, pripada Triple E klasi, izgrađen je 2013. u Južnoj Koreji i spada među najveće brodove u floti.

Požari u kontejnerima i dalje su jedan od najvećih sigurnosnih izazova u kontejnerskom prijevozu, često uzrokovani pogrešno deklariranim ili loše zapakiranim teretom. U srpnju 2024. jedan je član posade izgubio život u požaru na brodu Maersk Frankfurt kod obale Indije, a u studenom iste godine Rhine Maersk morao je skrenuti u Tenerife zbog opasnog porasta temperature u kontejnerima s ugljenom, pri čemu je pravodobna intervencija spriječila veći incident.

X-Press Pearl: Najveći ekološki spor u povijesti Šri Lanke pred ključnim odlukama

0
Foto: Sri Lanka Ports Authority/Splash247

Brodar tvrdi da je presuda donesena bez da su mogli iznijeti obranu, a posadu se drži kao „taoce“ pravosudnog procesa

Singapurski brodar X-Press Feeders oštro je reagirao na odluku Vrhovnog suda Šri Lanke kojom mu se nalaže isplata odštete od milijardu američkih dolara u roku od godinu dana zbog potonuća kontejnerskog broda X-Press Pearl 2021. godine. Tvrtka upozorava da presuda krši načelo pravičnog postupka, nepravedno okrivljuje posadu i postavlja opasan presedan za svjetsko brodarstvo, piše Splash247.

Brodar tvrdi da je sud praktički osudio zapovjednika i lokalne agente i prije završetka suđenja – u nekim slučajevima i prije podizanja optužnice. Zapovjednik broda već četiri i pol godine ne smije napustiti Šri Lanku zbog sudske zabrane putovanja, odvojen je od obitelji i ne može raditi, unatoč ponudi da uplati najveći mogući iznos kazne za svoje optužbe.

„Presuda njih drži kao ljudski kolateral kako bi se osigurala poslušnost vlasnika i operatera broda“, navodi kompanija, ističući da im nije dana prilika za odgovor na optužbe.

X-Press Pearl, kontejnerski brod kapaciteta 2.700 TEU, potonuo je kod Colomba u lipnju 2021. nakon požara koji je izbio u kontejneru s istjecanjem dušične kiseline. Nesreća je izazvala najveću ekološku katastrofu u povijesti Šri Lanke, a na obalu je izbačeno na stotine tona plastičnih peleta. Iako je X-Press Feeders već isplatio više od 150 milijuna dolara za uklanjanje olupine, čišćenje i odštete ribarima, političke i pravne posljedice traju više od četiri godine.

Brodar optužuje lokalne vlasti za niz propusta, uključujući inspekcije broda nekoliko dana prije požara koje nisu uočile nikakvu opasnost te odbijanje luka u Kataru, Indiji i Šri Lanki da iskrcaju opasni kontejner prije nego što je požar izbio. Sud je priznao da tadašnja predsjednica Agencije za zaštitu morskog okoliša nije naredila udaljavanje broda od obale, što bi, prema tvrdnji kompanije, smanjilo razmjere štete – no za to nije dodijeljena nikakva odgovornost.

Šri Lanka od početka ističe namjeru da vodi jedan od najvećih ekoloških odštetnih zahtjeva u povijesti pomorstva. Još 2021. pokrenuti su kazneni postupci protiv zapovjednika, upravitelja stroja i lokalnih agenata. Naredba o isplati milijarde dolara postavlja novi rekord za privremenu odštetu u pomorskim sporovima, a X-Press Feeders upozorava da bi takav iznos mogao uništiti većinu brodarskih kompanija.

Tvrtka, koja u luku Colombo pristaje više od 40 godina, upozorava da presuda može poskupjeti uvoz i izvoz Šri Lanke te poziva na „razumno odlučivanje“ koje će uravnotežiti obnovu okoliša s gospodarskim potrebama zemlje i poštivanjem međunarodnog pomorskog prava.

ABS objavio PSC izvješće: 492 zadržana broda u Q2 2025.

0
Foto: Ilustracija/Paris MoU

Američki biro za klasifikaciju brodova (ABS) objavio je kvartalno izvješće o inspekcijama Port State Controla (PSC) za drugo tromjesečje 2025., s naglaskom na nedostatke pronađene na ABS-ovim brodovima tijekom nadzora različitih PSC režima u svijetu.

Od 1. travnja do 30. lipnja 2025. u okviru Paris MoU-a, Tokyo MoU-a i USCG-a zadržano je ukupno 492 broda. Od toga je samo 25 brodova bilo pod ABS klasifikacijom, što čini 5,08% svih zadržavanja.

Najčešći razlozi za zadržavanje ABS-ovih brodova bili su:

  • ISM sustav
  • fiksni sustav za gašenje požara
  • nužna vatrogasna pumpa i cjevovodi
  • čamci za spašavanje
  • oprema za filtriranje ulja
  • uređaji za obradu otpadnih voda
  • ugovori o zapošljavanju pomoraca (SEA)
  • sustavi za ispuste i usisne otvore
  • SART/AIS-SART oprema
  • ventilacija
  • signalna svjetla, oznake i zvučni signali
  • AIS sustav
  • upravljanje s mosta
  • mehanizmi za porinuće sredstava za spašavanje
  • održavanje broda i opreme
Foto: ABS

Izvješće također navodi zemlje u kojima je zabilježeno najviše PSC intervencija na ABS brodovima u promatranom razdoblju, iako pojedinosti nisu javno objavljene.

ABS naglašava da je cilj ovog izvješća pomoći brodovlasnicima da unaprijede stanje sigurnosne opreme i procedura, smanje broj nedostataka te izbjegnu zadržavanja koja mogu uzrokovati kašnjenja i financijske gubitke.

Zajednička PSC kampanja Tokio i Paris MoU usmjerena na BWM Konvenciju

0
Izvor: Paris MoU

Lučke uprave članice Tokijskog i Pariškog Memoranduma o razumijevanju (MoU) o nadzoru države luke pokreću zajedničku koncentriranu inspekcijsku kampanju (CIC) posvećenu upravljanju balastnim vodama. Kampanja će se provoditi od 1. rujna do 30. studenoga 2025., s ciljem provjere usklađenosti brodova s obvezama iz Međunarodne konvencije o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama (BWM Konvencija).

Inspektori PSC-a provjeravat će, putem unaprijed definiranog upitnika, ključna područja: posjedovanje važećih certifikata, odobrenje i ažuriranje Plana upravljanja balastnim vodama (BWMP), upoznatost posade s njegovom provedbom, tehničko odobrenje i rad sustava upravljanja balastnim vodama, vođenje Knjige zapisa balastnih voda (BWRB), postupanje s talozima te postojanje eventualnih valjanih izuzeća.

Svaki brod bit će podvrgnut samo jednoj takvoj inspekciji tijekom trajanja kampanje. U slučaju utvrđivanja nepravilnosti, mjere mogu varirati – od izdavanja naloga za otklanjanje nedostataka do zadržavanja broda u luci dok se ne uklone ozbiljni propusti.

Rezultati kampanje bit će objavljeni na internetskim stranicama Tokijskog i Pariškog MoU-a, a analizirani nalazi bit će predstavljeni upravljačkim tijelima obiju organizacija, uz mogućnost dostavljanja izvješća Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO).

Tokyo Kisen gradi prvi japanski potpuno električni tegljač

0
Foto: Tokyo Kisen/Safety4Sea

Tokyo Kisen Co., Ltd. i Marindows Inc. pokrenuli su razvoj prvog japanskog potpuno baterijskog lučkog tegljača, koji će prometovati u lukama Yokohama i Kawasaki. Ovaj projekt dio je inicijative Carbon Neutral Port (CNP) i ima za cilj potpuno eliminirati emisije stakleničkih plinova.

Novi tegljač nadovezuje se na iskustvo s „TAIGA“-om, prvim japanskim serijsko-hibridnim električnim tegljačem koji je u službi od siječnja 2023. godine, opremljenim baterijom kapaciteta 2.486 kWh. Ovaj put, brod će imati znatno veću bateriju od 6,66 MWh te će koristiti megavatne brze punjače, piše Safety4Sea.

Plovilo će postići najveću brzinu od 14 čvorova, vučnu silu do 53 tone te ukupnu pogonsku snagu od 3.000 kW putem dva elektromotora snage 1.500 kW. Kopnena infrastruktura uključivat će dvije baterije od po 2.000 kWh i dva brza punjača od 1.000 kW. Projekt vodi Tokyo Kisen, koordinira ga Marindows, a tehničku podršku pruža e5 Lab Inc.

Plan razvoja proteže se od 2025. do 2030. godine: studije izvodljivosti i konceptualni dizajn provest će se ove godine, osnovni dizajn planiran je za 2026., detaljni dizajn za 2027., početak gradnje za 2028., a komercijalna plovidba očekuje se 2030.

Danski Torm povećava flotu na 88 brodova kupnjom 13 tankera

0
Foto: TORM

U sklopu nastavka obnove i širenja flote, danski brodar Torm preuzima vlasništvo nad 13 tankera otkupljenih iz sale-and-leaseback ugovora. Ovim potezom tvrtka cilja na jačanje kapitalne stabilnosti i fleksibilnije financijsko planiranje.

Prva četiri broda – LR2 tankeri Torm Herdis, Torm Hellerup, Torm Hannah i Torm Kiara – bit će u potpunom vlasništvu već u trećem tromjesečju ove godine, dok će preostalih devet brodova preći u vlasništvo u četvrtom tromjesečju, piše Splash247.

U sklopu aktivne obnove flote, Torm je prodao i isporučio LR2 tanker Torm Mathilde iz 2008. godine, dok su dva MR tankera iz iste godine – Torm Voyager i Torm Discoverer – također prodana; Discoverer je isporučen kupcu u srpnju, a Voyager će napustiti flotu kasnije u trećem tromjesečju.

Kompanija je osigurala do 857 milijuna američkih dolara financiranja kako bi refinancirala dva sindicirana zajma i leasing ugovore za 22 broda. Paket financiranja uključuje terminske zajmove i revolving kreditne linije, a cilj mu je dodatno ojačati kapitalnu strukturu. Syndicirani zajmovi bit će refinancirani tijekom ovog tromjesečja, dok će leasing ugovori biti refinancirani postupno do drugog tromjesečja 2026., u skladu s otkupnim opcijama.

Na kraju drugog tromjesečja Torm je imao 66 brodova u vlasništvu te 24 pod sale-and-leaseback aranžmanima. Nakon dovršetka najnovijih transakcija, flota će brojati 88 brodova.

Iz kompanije poručuju da je održavanje konkurentne i visokokvalitetne flote ključni prioritet te da redovito prodaju starija plovila kako bi zadržali stabilnu i atraktivnu prosječnu starost flote.

Potvrđeno: Azbestni otpad s Galeba odložen na Diklu i u Gospiću

0
Foto: Wikimedia commons

Višegodišnja nagađanja o lokaciji azbesta s Galeba sada imaju službenu potvrdu

Nakon višegodišnjih nagađanja, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije potvrdilo je da je dio od ukupno 78.330 kilograma azbestnog otpada uklonjenog s broda Galeb završio na odlagalištu Diklo u Zadru, a dio u Gospiću. Galeb je od 2019. bio na obnovi u brodogradilištu Dalmont u Kraljevici, a pitanje zbrinjavanja azbesta otvoreno je još prije pet godina, piše Zadarski list.

Grad Rijeka, investitor obnove, tvrdio je 2020. da se otpad vozi u Zadar, što su tada opovrgnule zadarske vlasti i Čistoća. Postojale su i neslužbene tvrdnje o izvozu u Austriju ili Italiju, no nikada nisu potvrđene.

Prema podacima e-ONTO sustava, tvrtka IND EKO d.o.o., koja je 2020. uklanjala azbest s Galeba, predala je otpad tvrtki Odlagalište sirovina d.o.o. iz Zadra. Ta je tvrtka, sukladno zakonu, bila dužna predati ga ovlaštenim osobama. Evidencija pokazuje da je otpad potom poslan Komunalcu Gospić d.o.o. i zadarskoj Čistoći (odlagalište Diklo). Ministarstvo je te podatke dostavilo i Čistoći i Državnom inspektoratu.

Gradonačelnik Zadra Šime Erlić i direktor Čistoće Ivan John Krstičević tvrde kako nemaju zapise o zaprimljenom otpadu te traže dodatna pojašnjenja Ministarstva. Spornih informacija bilo je i ranije — 2020. tadašnji gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel potvrdio je da se azbest vozi na Odlagalište sirovina u Zadru, dok je tadašnji zadarski gradonačelnik Branko Dukić uvjeravao da otpad neće biti zbrinut na Diklu.

Zbog privremenog skladištenja azbesta u Sinjoretovu prije pet godina reagirali su lokalni političari, ekološke udruge i mještani, koji su organizirali prosvjed. Ova najnovija potvrda Ministarstva ponovno je otvorila pitanje transparentnosti i kontrole zbrinjavanja opasnog otpada u Hrvatskoj.

Star Princess – najveći kruzer izgrađen u Italiji spreman za isporuku

0
Foto: Princess Cruises

Talijansko brodogradilište Fincantieri završilo je probne plovidbe za drugi brod Sphere klase kompanije Princess Cruises – Star Princess. Radi se o jednom od najvećih kruzera ikada izgrađenih u Italiji, a ujedno i posljednjoj narudžbi Carnival Corporationa iz razdoblja prije pandemije.

Završne probne plovidbe održane su od 9. do 12. kolovoza, kada je brod isplovio iz brodogradilišta u Monfalconeu prema Jadranskom moru. Tijekom testiranja provjeravani su sustavi upravljanja, navigacije i propulzije. Prema planu, brod će biti isporučen 4. listopada, a prvu će komercijalnu plovidbu započeti iz Barcelone, piše The Maritime Executive.

Zapovjednik Gennaro Arma, istaknuo je izvrsne manevarske sposobnosti broda. Star Princess, od 177.800 GT, sestrinski je brod Sun Princessa koji je u službu ušao u veljači 2024. Opremljen je s 30 restorana i barova, bogatim zabavnim sadržajem te više od 1.500 kabina s balkonom.

Oba broda Sphere klase predstavljaju prve LNG dual-fuel kruzere u floti Princess Cruises te su najveći u povijesti kompanije. Oni će zadržati titulu najvećih kruzera izgrađenih u Italiji sve do kraja desetljeća, kada Fincantieri planira isporuku brodova preko 200.000 GT za Carnival Cruise Line i Norwegian Cruise Line.

Isporukom Star Princessa Carnival Corporation ulazi u gotovo dvogodišnju stanku u primopredaji novih brodova, sve do dolaska Carnival Festivalea 2027. godine iz Meyer Werfta. Fincantieri je u 2025. već predao četiri kruzera: Mein Schiff Relax, Norwegian Aqua, Viking Vesta i Oceania Allura, a u izgradnji ima 36 novih brodova, od čega sedam preko 200.000 GT. Kruzing sektor čini više od 40 posto prihoda grupe u prvoj polovici 2025. godine.