Globalni napori za razvoj zelenih pomorskih koridora ubrzali su se tijekom 2025., uz pokretanje 25 novih ruta s nultim emisijama i snažniji ulazak velikih gospodarstava poput Kine, Indije i Brazila. Prema najnovijem godišnjem izvješću Getting to Zero Coalitiona i Global Maritime Foruma, broj aktivnih inicijativa narastao je na 84, što je značajan porast u odnosu na prošlogodišnjih 59.
Novi val interesa dolazi iz zemalja koje žele rano zauzeti pozicije u budućem energetskom tržištu, posebno u kontekstu razvoja alternativnih goriva i bunkering infrastrukture. Kina i Indija pridodale su svaka po četiri nova projekta, dok su Brazil, Čile, Gana i Kenija pojačali vlastite programe stvaranjem novih zelenih ruta u svojim regijama, piše Splash247.
Izvješće je objavljeno u trenutku kada je Međunarodna pomorska organizacija odgodila usvajanje okvira Net-Zero do najmanje listopada sljedeće godine. Ta odgoda produbljuje neizvjesnost oko mehanizama koji bi trebali izjednačiti razliku između fosilnih i čistijih goriva, zbog čega dio sektora zauzima oprezan stav. Ipak, autori izvješća upozoravaju da bi čekanje moglo usporiti ključne investicije.
Četiri projekta službeno su ušla u fazu realizacije—od gradnje brodova na alternativna goriva do izgradnje nove lučke infrastrukture. Većina ostalih i dalje se nalazi u fazi studija izvedivosti, gdje visoki troškovi goriva i nejasni regulatorni okviri otežavaju donošenje investicijskih odluka.
Najveći pomaci ove godine zabilježeni su u segmentu tankera, ponajviše kroz šest novih koridora za prijevoz amonijaka. Istodobno, veliki broj novo najavljenih projekata još uvijek nema definirane brodarske segmente, što pokazuje koliko su inicijative u ranoj fazi razvoja.
Izvješće poziva industriju da idućih 12 mjeseci aktivno radi na razvoju koridora, umjesto da čeka odluke IMO-a. Nacionalni programi poput EU Global Gatewaya, H2Globala ili australskog Hydrogen Headstarta već sada mogu pogurati ulaganja i dati prednost državama koje žele biti prvi pokretači tržišta.
U analizi se naglašava potreba za smanjenjem razlike u cijeni između fosilnih i zelenih goriva, jačim angažmanom teretnih naručitelja spremnih platiti premiju za čišći prijevoz, te jasnijim nacionalnim poticajima koji bi ubrzali rane implementacije.
Od potpisivanja Clydebank deklaracije na COP26, zeleni koridori postali su testna platforma koja bi trebala pokazati kako će izgledati prijelaz globalne flote prema nultim emisijama. U idućim godinama vidjet će se hoće li se pilot-projekti doista pretvoriti u globalno umrežen sustav ruta sposobnih preusmjeriti sektor prema klimatskim ciljevima za 2030.
