O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 82

Znanstvenici i ekolozi upozoravaju: Crni ugljik razara Arktik, a IMO i dalje bez pravila

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Unatoč godinama rasprava u IMO-u, emisije crnog ugljika s brodova u Arktiku i dalje rastu, a konkretna pravila još uvijek ne postoje

Nova analiza organizacije Pacific Environment upozorava na hitnu potrebu uvođenja međunarodnih propisa protiv emisija crnog ugljika s brodova koji plove kroz Arktik. U izvješću pod nazivom “On Thin Ice”, naglašava se da crni ugljik – čađa koja nastaje izgaranjem fosilnih goriva – značajno doprinosi topljenju leda kada se taloži na snijegu i ledu, smanjujući njihovu refleksiju sunčevog zračenja, piše Safety4Sea.

Crni ugljik: globalna prijetnja iz arktičkih voda

Količina crnog ugljika iz pomorskog prometa u Arktiku predstavlja prijetnju za ledeni pokrov, globalnu klimu i zdravlje lokalnih zajednica. Pacific Environment poziva Međunarodnu pomorsku organizaciju (IMO) da naloži prelazak na goriva s nižim emisijama crnog ugljika – poput distilatnih goriva – koja su već dostupna i mogu odmah smanjiti utjecaj na okoliš.

Eksplozivan rast prometa

Prema izvješću PAME-a, broj brodova u Arktiku porastao je za 37% od 2013. do 2024., dok je ukupna preplovljena udaljenost u tim vodama porasla za 108%. Najveći udio imaju ribarski brodovi (34%), a slijede bulkeri, ledolomci i istraživačka plovila.

Godine rasprava, ali bez konkretnih mjera

Iako IMO već od 2007. razmatra problem crnog ugljika, formalne mjere i dalje ne postoje. Postignuta je definicija, razvijene su metode mjerenja i izrađene liste tehničkih mjera, ali zbog pritiska naftne industrije, složenosti sektora i nedostatka političke volje – regulativa nije donesena.

Poziv na djelovanje prije PPR 13

Pacific Environment upozorava da predstojeći sastanak IMO-ove radne skupine za sprječavanje onečišćenja (PPR 13), zakazan za početak 2026., predstavlja ključnu priliku za dogovor o obaveznim mjerama. Bez čvrstih pravila, brodarske tvrtke nemaju poticaj za prelazak na čišće alternative.

Iako tehnologija i rješenja postoje, bez međunarodnih obveza crni ugljik iz arktičkog brodskog prometa i dalje će se povećavati. Organizacije za zaštitu okoliša pozivaju IMO da konačno reagira i zaštiti jedan od najosjetljivijih ekosustava planeta.

(VIDEO) Snažni valovi srušili kontejnere s Evergreenovog broda kod Brazila

0
Foto: Screenshot/X

Evergreenov kontejnerski brod Ever Feat, kapaciteta 12.100 TEU, stigao je 29. srpnja u luku Montevideo s vidljivim oštećenjima nakon što je pretrpio urušavanje kontejnerskih redova u području brazilske obale, u blizini Rio Grandea. Brod je bio na južnom kursu iz Navegantesa kada ga je pogodilo jako nevrijeme.

Prema izjavama lučkih vlasti, između 30 i 40 kontejnera je teško oštećeno. Dva 40-stopna kontejnera snimljena su kako vise s boka broda, prijeteći padom u more. Snimke iz zraka i s pristaništa pokazuju urušavanje u dvije kontejnerske zone, uz razbacane ostatke tereta, piše Splash247.

Zasad se procjenjuje da je do incidenta došlo zbog snažnih udara vjetra i valova, koji su uzrokovali destabilizaciju kontejnera i oštećenja unutar sustava za osiguranje tereta. Među kontejnerima nalazili su se i oni s gnojivima, što otvara dodatna sigurnosna pitanja u vezi s mogućim onečišćenjem.

Ever Feat je izgrađen 2021. godine u japanskom brodogradilištu Imabari kao dio F-klase Evergreenove flote. Plovi pod liberijskom zastavom, a ovaj incident još jednom skreće pozornost na ranjivost velikih kontejneraša tijekom loših vremenskih uvjeta na rutama duž Južne Amerike.

Lučke vlasti u Montevideu započele su s inspekcijama, a očekuje se i istraga o mogućim propustima u osiguranju tereta. Nema prijavljenih ozljeda članova posade, no operacija pretovara i sanacije trajat će danima.

Luka Rijeka: Rasuti tereti podbacili, investicije i kontejneri drže nadu u bolju drugu polovicu godine

0
Foto: Luka Rijeka

Unatoč padu prometa generalnog i rasutog tereta, grupa Luka Rijeka završila je prvo polugodište s konsolidiranom dobiti od 4,13 milijuna eura. Taj rezultat zahvaljuje se gotovo isključivo rastu kontejnerskog prometa na terminalu Jadranska vrata, gdje Luka Rijeka ima 49 posto vlasništva. Ukupno je u grupi prekrcano nešto više od 3 milijuna tona tereta, od čega 76 posto otpada na kontejnere, koji su zabilježili rast od 15 posto.

Matično društvo, međutim, poslovalo je s gubitkom od 1,04 milijuna eura. Iako je kontejnerski promet i tu porastao za čak 37 posto, količina nije bila dovoljna da pokrije značajan pad u segmentima rasutog i generalnog tereta, piše Novi List.

Najveći pad generalnog tereta bilježi se kod metalnih i čeličnih proizvoda zbog slabije industrijske aktivnosti u Europi. Dodatno su pala i kretanja frigo tereta te prekrcaj stoke, čemu su doprinijele i veterinarske zabrane iz Mađarske.

Kod rasutog tereta zabilježen je pad od čak 27 posto. Slabija žetva, pad cijena žitarica, manja potražnja za ugljenom i niže cijene starog željeza značajno su utjecali na promet.

Unatoč izazovima, predsjednik Uprave Duško Grabovac ističe kako se u srpnju već vide pozitivni pomaci. Poseban potencijal vidi u novom segmentu – prekrcaju osobnih i dostavnih vozila – koji je već započeo dolaskom prva dva broda. Uz to, očekuje se pozitivan efekt početka rada novog terminala Rijeka Gateway.

Ulaganja nisu stala – u proširenje kontejnerskog depoa Škrljevo uloženo je dosad 3,4 milijuna eura, a projekt obuhvaća dodatne platoe za kontejnere i prateću infrastrukturu. Planira se i gradnja sunčane elektrane na Škrljevu.

U Bakru se zamjenjuju dotrajale dizalice. Prva reparirana rabljena dizalica iz Splita već je u funkciji, a druga bi trebala biti montirana do kraja godine.

Završena akcija uklanjanja nasukanog broda iz Raškog zaljeva

0
Foto: MMPI

U utorak, 29. srpnja 2025., u popodnevnim satima, iz Raškog zaljeva krenuo je tegalj broda „Deala na plutajućem doku Halkan, čime je brod napustio Raški zaljev, a jučer i teritorijalne vode Republike Hrvatske. Time je završen jedan od najsloženijih i najosjetljivijih zahvata uklanjanja podrtine iz teritorijalnih voda Republike Hrvatske, bez onečišćenja mora i morskog okoliša i bez troškova za Državni proračun.

Podsjetimo, sredinom srpnja započele su konačne aktivnosti na uklanjanju broda „Deala“, koji se od trenutka nasukanja, od travnja 2024. godine, nalazio na ulazu u Raški zaljev. Radilo se o vrlo složenom slučaju koji je zahtijevao specifična znanja za sigurno i učinkovito rješenje te su Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i osiguravatelj zajednički ulagali sve napore kako bi postupak bio proveden sigurno i u skladu s najvišim standardima zaštite okoliša, piše MMPI.

Naime, obzirom da je vlasnik napustio brod nedugo nakon nasukanja, obvezu uklanjanja i zbrinjavanja sukladno Pomorskom zakoniku preuzeo je osiguravatelj koji je, u javnom postupku i uz podršku Ministarstva, odabrao izvođača radova tvrrku „2E DENİZCİLİK SANAYi VE TiCARET ANONiM SIRKETI“ iz Republike Turske. Odabrana metoda uklanjanja broda uključivala je njegovo podizanje na plutajući dok uz pomoć uzgonskih cilindričnih modula te konačno tegljenje u rezalište. Ova metoda odabrana je kao najučinkovitija i najpouzdanija opcija u vidu sigurnosti plovidbe te dobrobiti za okoliš i zajednicu.

Do trenutka odabira izvođača Ministarstvo je provelo niz mjera kako bi se spriječilo bilo kakvo onečišćenja okoliša te su u tu svrhu iz broda bile ispumpane zauljene vode, dodatno – brod je bio usidren betonskim blokovima kako bi se spriječilo njegovo nekontrolirano pomicanje obzirom na položaj nasukanja, a oko broda su u nekoliko navrata bile postavljene plutajuće brane kako bi se spriječilo širenje eventualnih ostataka zauljenih voda.

Konačnim tegljenjem broda „Deala“ završene su sve aktivnosti i na njegovom uklanjaju iz Jadranskog mora, kao što smo naveli, bez ugroze za okoliš i bez troškova za Državni proračun obzirom da je sve troškove snosio osiguravatelj.

COSCO gradi 14 novih brodova: investicija u suhi teret i specijalizirani prijevoz

0
Foto: COSCO/Splash247

COSCO Shipping, jedna od najvećih kineskih brodarskih kompanija, pokrenula je novi val narudžbi koji obuhvaća izgradnju 14 brodova u kineskim brodogradilištima. Plan uključuje 10 Newcastlemax bulk carriera i četiri asfaltna tankera, a gradnja će se odvijati kroz nekoliko strateški odabranih brodogradilišta u Kini.

Četiri bulk carriera nosivosti 210.000 DWT bit će izgrađena u brodogradilištu CSSC Qingdao Beihai Shipbuilding po cijeni od oko 73,5 milijuna dolara po brodu, dok će dodatnih šest graditi COSCO Shipping Heavy Industry u Zhoushanu. Ovi brodovi bit će dugoročno iznajmljeni podružnici COSCO Shipping Bulk, na period od 20 godina, s isporukama planiranim između 2027. i 2028. godine, piše Splash247.

Uz to, COSCO Shipping Development naručio je i četiri asfaltna tankera nosivosti 9.000 DWT u CSSC Huangpu Wenchong brodogradilištu. Vrijednost svakog od ovih brodova iznosi oko 28 milijuna dolara (bez poreza), a planirani su za 15-godišnji charter s COSCO Shipping Specialized Carriers.

Ove narudžbe dio su šireg plana širenja flote koji COSCO Shipping Bulk provodi već neko vrijeme. Ranije su naručeni brojni novi Newcastlemaxi i višenamjenski brodovi, uključujući i plan za do 30 novih jedinica u multipurpose segmentu.

COSCO Shipping Specialized Carriers, s flotom od preko 140 brodova — među kojima su multipurpose jedinice, heavylift brodovi i asfaltni tankeri — nastavlja s ubrzanom izgradnjom kapaciteta, fokusirajući se na prijevoz infrastrukturne opreme, vjetroturbina, željezničkih sustava i teškog tereta. Cilj je premašiti 10 milijuna DWT ukupne nosivosti do kraja 2026.

Paralelno s novogradnjama, COSCO Shipping Development objavio je i plan prodaje i povrata putem leasinga za jedan QC-Max LNG carrier kapaciteta 271.000 m³. Vrijednost aranžmana procjenjuje se na 360 milijuna dolara, s leasingom u trajanju od 20 godina.

(VIDEO) Ukrajina prodaje brod optužen za krijumčarenje žita s Krima

0
Foto: Ilustracija/gCaptain

Ukrajinska Agencija za upravljanje zaplijenjenom imovinom (ARMA) priprema prodaju teretnog broda „Anka“, zaplijenjenog zbog sumnje u krijumčarenje ukradenog ukrajinskog žita iz okupiranog Krima. Ovo je već treći brod koji Ukrajina stavlja na aukciju ove godine s ciljem jačanja državnih prihoda.

Brod „Anka“, nosivosti 5.100 DWT i izgrađen 2005., plovio je pod zastavom Tanzanije kada je zaustavljen u travnju na Dunavu, u blizini ukrajinske luke Reni. Prema službenim izvorima, brod je prethodno izvezao 5.000 tona pšenice iz Sevastopolja, kršeći tako ukrajinsku zabranu pristajanja brodova u okupirane krimske luke, piše The Maritime Executive.

Ukrajinska Sigurnosna služba i Granična straža zaplijenili su brod, a posadu zadržali. Tijekom inspekcije pronađeni su dokazi koji povezuju brod s ilegalnim izvozom žita, navodno otetog s ukrajinskih teritorija.

Vlasnička struktura „Anke“ ostaje nejasna – spominju se turski operateri, registracija u Marshallovim Otocima, a tragovi vode i do Crne Gore. U prošlosti je brod prijavljivao zastavu Mongolije, a tijekom 2023. i 2024. više puta je bio predmet inspekcija zbog tehničkih nedostataka.

Unatoč problematičnoj povijesti, ARMA navodi da je tehnički pregled pokazao kako je brod u dobrom stanju i spreman za daljnju upotrebu. Prodaja će se provesti putem online aukcije, a brod se trenutačno nalazi usidren na Dunavu kod Reni. Procijenjena tržišna vrijednost broda iznosi oko 420.000 dolara.

Ova zapljena događa se u širem kontekstu izvještaja prema kojima je Rusija od 2022. izvezla više od 400.000 tona žita iz okupiranog Krima. Prema analizama ukrajinskih medija, više od 20 brodova – uglavnom pod ruskom zastavom – sudjelovalo je u toj trgovini.

Cruising sektor pokreće rast: Fincantieri u 2025. planira više isporuka nego ikad

0
Foto: Cruise Industry news

Talijanska brodograđevna grupacija Fincantieri objavila je financijske rezultate za prvih šest mjeseci 2025. godine, zabilježivši neto dobit od 35 milijuna eura, za razliku od gubitka od 27 milijuna eura u istom razdoblju lani. Ukupni prihodi porasli su s 3,7 na 4,6 milijardi eura.

Ključni pokretač ovog rezultata bio je brodograđevni sektor, koji je ostvario 3,4 milijarde eura prihoda, značajno više u odnosu na 2,7 milijardi godinu ranije. Rast su zabilježili i ostali segmenti – offshore, specijalizirani brodovi, sustavi, oprema i pomorska infrastruktura, piše Cruise Industry News.

Fincantieri trenutno ima u knjizi narudžbi 32 kruzera koji bi trebali biti isporučeni do kraja 2026. U prvoj polovici godine isporučeni su Viking Vesta iz brodogradilišta Ancona, Norwegian Aqua iz Marghere, te Mein Schiff Relax iz Monfalconea. U srpnju je isporučen i Allura za Oceania Cruises, dok se do kraja godine očekuju Star Princess i Four Seasons 1.

Uz to, Fincantieri je sklopio nove ugovore s Crystal Cruises za dva luksuzna broda, s Four Seasons Yachts za još jednu ultra-luksuznu jedinicu, te s Norwegian Cruise Line i Vikingom za ukupno osam novih brodova.

Kruzing industrija, prema navodima kompanije, i dalje bilježi snažan oporavak, potičući nova ulaganja. U prvih šest mjeseci 2025. naručeno je 21 novih brodova, više nego tijekom cijele 2024. godine (19 brodova).

Poseban naglasak stavljen je na ekološke pogone – više od polovice novonaručenih brodova pokretat će LNG, dok se razvija i prvi hibridni kruzer za Viking, koji će koristiti gorive ćelije i vodik za pogon. Isporuka tog broda planirana je za 2026.

CMA CGM umjesto MSC-a? Počinje nova utrka za Hutchisonove luke

0
Foto: CMA CGM

Francuski brodarski div vidi priliku za širenje utjecaja nad globalnim lučkim operacijama, nakon što su propali pregovori između MSC-a i BlackRocka

Francuska brodarska i logistička grupa CMA CGM potvrdila je da razmatra preuzimanje dijela lučkih terminala kompanije CK Hutchison, nakon što su ekskluzivni pregovori između hongkonške grupacije i konzorcija predvođenog BlackRockom, u kojem je sudjelovao i MSC, propali tijekom vikenda.

Preliminarni dogovor, objavljen još u ožujku, uključivao je prodaju većinskog udjela u Hutchisonovom globalnom portfelju luka, vrijednog 22,8 milijardi dolara. No, kako neslužbeno doznajemo, zbog snažnog pritiska iz Pekinga i odugovlačenja, ekskluzivnost pregovora je istekla, otvarajući prostor za nove ponuđače, navodi Splash247.

„Ova je operacija iznimno važna, kako za industriju, tako i za nas kao jednog od vodećih globalnih igrača,” izjavio je Ramon Fernandez, financijski direktor CMA CGM-a, predstavljajući poslovne rezultate za drugo tromjesečje. “Već smo prisutni u 65 terminala širom svijeta i prirodno nas zanima ova akvizicija.”

Unatoč tome, Hutchison je potvrdio da nastavlja razgovore s izvornim BlackRock konzorcijem, te najavio mogućnost uključivanja „strateškog investitora iz Kine.” Kao mogući partner spominje se kineski državni brodarski div COSCO, koji ujedno surađuje s CMA CGM-om u sklopu Ocean Alliancea.

Ako CMA CGM uspije ući u posjed dijela Hutchisonove mreže terminala, to bi dodatno istaknulo sve veću utrku među vodećim kontejnerskim brodarima – MSC-om, Maerskom, COSCO-om i upravo CMA CGM-om – da osiguraju vertikalnu kontrolu nad cijelim logističkim lancem: od brodova i kontejnera, preko terminala i skladišta, pa sve do zračnog tereta.

Ova inicijativa nadovezuje se na niz akvizicija koje je CMA CGM proveo proteklih godina, uključujući ulaske u e-trgovinu, zračni cargo i čak medijski sektor, jasno signalizirajući ambicije za širenje izvan tradicionalnih pomorskih okvira.

MASTER – CTV

0
Foto: pomorac.hr


RANK: Master
VESSEL TYPE: Crew Transfer Vessel
SALARY: TBA
JOINING DATE: Beg of August 2025
TOUR OF DUTY: 4 weeks on/off
ADDITIONAL INFORMATION: N/A

Send your application today: croatia@lighthaus-marine.eu

Contact us directly at:
Office: +385 51 89 81 30

APPLY NOW

Počela rekonstrukcija luke Krk: 19,4 milijuna eura za sigurniji akvatorij i nove vezove

0
Foto:MMPI

Svečano predstavljanje projekta rekonstrukcije luke Krk održano je u utorak, 29. srpnja 2025. godine u Krku, a tom je prilikom potpisan i Ugovor s izabranim izvođačima radova i nadzora na ovom, gotovo 19,4 milijuna eura vrijednom projektu, koji se sa 16,1 milijuna eura sufinancira kroz Program Konkurentnost i kohezija.

Ugovor za izvođenje radova, u ime zajednice ponuditelja potpisao je predsjednik Uprave GP Krk Sanjin Purić, dok je u ime nositelja projekta, Županijske lučke uprave Krk, ugovor potpisao ravnatelj Alfred Frankovič te je time i službeno započela realizacija projekta, piše MMPI.

Projekt „Rekonstrukcija luke Krk“ uključuje rekonstrukciju primarnog i sekundarnog lukobrana i uvale Portapižana, čime će se povećati sigurnost plovidbe te osigurati dodatnih 165 komunalnih vezova za lokalno stanovništvo i gospodarstvo, dok će se rekonstrukcijom primarnog lukobrana, ukupne dužine novog gata od 195,70 metara, značajno unaprijediti funkcionalnost i kapaciteti lučkog akvatorija.

Potpredsjednik Vlade i ministar Butković u prigodnom obraćanju uoči potpisivanja Ugovora rekao je kako se ovime nastavljaju velika ulaganja u obnovu luka i lučke infrastrukture diljem Hrvatske obale. „Ta ulaganja iznose preko 500 milijuna eura, a grade se i dograđuju luke u otočnim i priobalnim sredinama. Ono što je dobro jest da smo uz dosadašnja ulaganja u projekte koji doprinose otočnom povezivanju, osigurali sredstva i za projekte kojima se povećava sigurnost akavtorija i gradi komunalne vezove, što je osobito bitno domaćem stanovništvu.“, rekao je istaknuvši pritom kako sve županijske lučke uprave prepoznaju važnost izgradnje lučke infrastrukture. „Za realizaciju možemo najviše zahvaliti europskim fondovima, ali i nacionalnim sredstvima koja smo kontinuirano povećavali te udruživali snage tako da zapravo za projekte dodjeljujemo sto posto bespovratnih sredstava lučkim upravama.“, zaključio je Butković.

Naime, i kod ovog projekta ostatak sredstava, točnije 2.844.835,90 eura su sredstva Državnog proračuna Republike Hrvatske, dok Grad Krk sufinancira projekt u iznosu od 376.178,75 eura, a ŽLU Krk sa 31.250,00 eura.

Uz potpredsjednika Vlade i ministra mora, prometa i infrastrukture konferenciji su nazočili i župan Primorsko – goranske županije Ivica Lukanović, gradonačelnik Grada Krka Darijo Vasilić.

Gradonačelnik Vasilić izrazio je zadovoljstvo početkom radova, koji će biti završeni točno sto godina nakon što je dokumentirano i zaključeno da je nužna rekonstrukcija luke, koja je patila od posljedica olujnih nevremena, dok je župan Lukanović pohvalio projekt te istaknuo ulogu Županije u pripremi. Posebno važnim za domicilno stanovništvo, istaknuo je župan gradnju projekata velikih vrijednosti, kojima će se povećati broj vezova i povećati sigurnost luke od vjetrova.