O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 83

Novi LNG bunker brod stiže u Rotterdam – zajednička investicija CMA CGM-a i TotalEnergiesa

0
Foto: CMA CGM/Splash247

Rotterdam će do 2028. dobiti novi LNG bunker brod koji će opskrbljivati rastuću flotu brodova na ukapljeni prirodni plin u ARA regiji.

Pomorski div CMA CGM i energetski gigant TotalEnergies udružili su snage kako bi pokrenuli zajedničko poduzeće za LNG bunkering u luci Rotterdam – najprometnijem europskom pomorskom čvorištu, piše Splash247.

Nova zajednička tvrtka, u vlasničkom omjeru 50:50, upravljat će novim LNG bunker brodom kapaciteta 20.000 m³, koji bi trebao ući u službu krajem 2028. godine. Brod će opskrbljivati brodove u Amsterdam–Rotterdam–Antwerpen (ARA) regiji, uključujući i CMA CGM-ovu vlastitu LNG flotu te treće korisnike.

Projekt se oslanja na postojeću infrastrukturu TotalEnergiesa u regiji, uključujući brod Gas Agility kapaciteta 18.600 m³, koji od 2020. godine djeluje iz Rotterdama.

CMA CGM ubrzano širi svoju flotu brodova na LNG, koja bi do 2029. trebala brojati čak 123 jedinice. Kako bi podupro tu tranziciju i postizanje cilja klimatske neutralnosti do 2050., TotalEnergies se obvezao isporučivati do 360.000 tona LNG-a godišnje između 2028. i 2040.

„Ovo je konkretan iskorak prema skaliranju alternativnih goriva i ubrzanju dekarbonizacije pomorskog prometa. Prvi put brodarska kompanija i energetski opskrbljivač zajednički upravljaju LNG bunker brodom u luci Rotterdam,” izjavio je Rodolphe Saadé, predsjednik i glavni izvršni direktor CMA CGM Grupe.

Suradnja ovih dvaju francuskih kompanija traje još od 2017., a uključuje LNG opskrbu u lukama Rotterdam i Marseille Fos te niz uspješnih isporuka goriva s broda na brod u europskim lukama.

Patrick Pouyanné, čelnik TotalEnergiesa, poručuje: „LNG je trenutno najzrelije i odmah dostupno rješenje za smanjenje emisija u pomorskom sektoru. Ova suradnja dodatno jača našu globalnu LNG poziciju i pokazuje predanost energetskoj tranziciji.“

TotalEnergies danas upravlja s više od 40 milijuna tona LNG-a godišnje, što ga svrstava među vodeće svjetske igrače u sektoru.

Pojačani nadzor na moru: Šibenski akvatorij ovog petka pod povećalom inspektora

0
Foto: Ilustracija/Arhiva-Šibenski portal

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture najavilo je pojačanu akciju nadzora pomorskog prometa u šibenskom akvatoriju, koja će se održati u petak, 25. srpnja 2025., u vremenu od 9 do 14 sati. Nadzor će provoditi djelatnici Lučke kapetanije Šibenik, u suradnji s drugim nadležnim službama.

Cilj akcije je povećati sigurnost plovidbe tijekom vrhunca turističke sezone. Inspektori će provjeravati brzinu plovidbe, posebno u blizini obale i plaža, a nadzor će obuhvatiti i plovila za iznajmljivanje – od rekreacijskih glisera do brodova na mehanički pogon, piše MMPI.

Poseban fokus bit će na kontrolu jednodnevnih izletničkih brodova i brodova za turistička krstarenja. Provjeravat će se brodske svjedodžbe, valjanost dozvola, popis posade i broj putnika, kako bi se osigurala usklađenost s propisanim sigurnosnim standardima.

Osim toga, nadgledat će se i ponašanje kupača i ronilaca, s obzirom na sve češće situacije u kojima nesavjesno ulaze u plovne putove, čime ugrožavaju i sebe i brodove u tranzitu.

Ovakve ciljane akcije provode se redovito tijekom sezone s ciljem smanjenja pomorskih nesreća, ali i edukacije korisnika mora o važnosti poštivanja pravila plovidbe.

Brodski motori kao štek: Australac pao s 140 kg kokaina

0
Paketi kokaina skriveni unutar radilice brodskog dizelskog motora (Izvor: AFP/The Maritime Executive)

Australske vlasti razotkrile su još jednu sofisticiranu pomorsku rutu krijumčarenja – ovoga puta kokain je bio sakriven u unutrašnjosti brodskih dizel motora

Australske vlasti ponovno su pokazale kako krijumčari droge posežu za sve neobičnijim metodama skrivanja tereta – ovoga puta, 140 kilograma kokaina bilo je pažljivo upakirano unutar radilica dvaju pomorskih dizel motora.

U listopadu 2024. godine, australska Carina (Australian Border Force) pregledala je pošiljku iz SAD-a koja je stigla u luku Brisbane. Naizgled rabljeni brodski motori bili su prevezeni u drvenim sanducima. No, tijekom pregleda motora, carinici su primijetili neuobičajenu količinu masti unutar radilice, a dodatna inspekcija otkrila je plastično omotane pakete – ukupno 140 kilograma kokaina skriveno je između zupčanika i osovina, navodi The Maritime Executive.

U suradnji s australskom Saveznom policijom (AFP), pravi paketi droge zamijenjeni su lažnima kako bi se nastavila operacija nadzora. Dana 15. studenog, pošiljka je premještena na privatnu lokaciju u Wongawallanu, južno od Brisbanea. Tamo su dvojica muškaraca pokušala izvaditi dio krijumčarenog “tereta” iz jednog od motora.

Nekoliko dana kasnije, 17. studenog, provedene su racije na više adresa, a protiv jednog osumnjičenika iz Sydneya sada je podignuta službena optužnica za pokušaj posjedovanja komercijalne količine kokaina. Riječ je o kaznenom djelu koje u Australiji nosi kaznu doživotnog zatvora.

“Kriminalce pokreće pohlepa, bez imalo brige o šteti koju nanose zajednici. Ova količina kokaina mogla je završiti u više od 700.000 pojedinačnih doza,” izjavio je inspektor AFP-a Adrian Telfer.

Istraga još traje, a protiv drugog osumnjičenog – stanovnika Gold Coasta – optužnica je podignuta još u travnju ove godine. Prema navodima tužiteljstva, i on je bio nazočan tijekom pokušaja preuzimanja krijumčarene robe.

Rusija zatvara pomorski prostor: Putin potpisao uredbu o strogom nadzoru stranih brodova

0
Foto: Wikimedia commons

Niz sabotaža na tankere povezan s ruskim izvozom nafte potaknuo je Moskvu na nezapamćenu kontrolu nad stranim brodovima u vlastitim lukama.

Svi strani brodovi koji uplovljavaju u ruske luke odsad moraju prethodno dobiti odobrenje od Savezne službe sigurnosti (FSB), prema novoj uredbi koju je 22. srpnja potpisao predsjednik Vladimir Putin, piše Splash247.

Odluka stupa na snagu odmah, a odnosi se na sve plovne jedinice koje dolaze iz inozemnih luka. Dosad su ovakve sigurnosne provjere bile ograničene samo na brodove koji uplovljavaju blizu ruskih vojnih baza. Sada će FSB, u suradnji s kapetanima luka, izdavati službena odobrenja za sve takve dolaske.

Premda iz Kremlja nije dan službeni razlog ove mjere, u dekretu se poziva na ustavne odredbe povezane s vojnim stanjem, što upućuje na regionalne zakone koji su na snazi u područjima blizu Ukrajine.

Ova odluka dolazi nakon niza misterioznih eksplozija koje su pogodile tankere povezane s ruskom naftnom i plinskom trgovinom – i to daleko izvan teritorijalnih voda Rusije. Najnoviji incident dogodio se ranije ovog mjeseca, kada je tanker Eco Wizard kompanije StealthGas pretrpio oštećenja u luci Ust-Luga. Iako je službeno priopćenje govorilo o „manjem curenju“, inspekcija je otkrila ozbiljne štete na trupu koje upućuju na vanjsku eksploziju.

Slični incidenti zabilježeni su i ranije – tanker Koala u veljači i Vilamoura u lipnju, oba nakon uplovljavanja u ruske luke. U Sredozemlju su pogođeni i brodovi Seajewel, Seacharm i Grace Ferrum, za koje se sumnja da su žrtve mina s vremenskim odgodom ili magnetskih limpet eksploziva.

U prosincu 2024., ruski teretni brod Ursa Major potonuo je nakon eksplozije u zapadnom Sredozemlju. Iako vlasti često umanjuju značaj ovih događaja, sve je više analitičara koji smatraju da se radi o koordiniranoj kampanji protiv ruskog izvoza fosilnih goriva.

FSUE Rosmorport, državna tvrtka zadužena za lučku infrastrukturu, objavila je prošlog tjedna natječaj vrijedan 39,5 milijuna dolara za podvodne inspekcije brodova u ključnim lukama Baltičkog mora.

Upozorenje je izdao i Ambrey, međunarodni centar za sigurnost plovidbe, koji savjetuje brodare da procijene ratne rizike prije svakog uplovljavanja u ruske luke, kao i dodatne provjere svih čarter ugovora.

Poljska otkrila golemo naftno i plinsko polje u Baltičkom moru

0
Foto: Ilustracija/StockCake

Jedno od najvećih konvencionalnih nalazišta nafte i plina u Europi u posljednjih deset godina otkriveno je svega nekoliko kilometara od poljske obale, na području koncesije Wolin u Baltičkom moru.

Komplicirani radovi na bušotini Wolin East 1 (WE1), koja se nalazi oko 6 kilometara od luke Świnoujście, izvedeni su pomoću platforme Noble Resolve, u vlasništvu kompanije Noble Corporation. Operacije su se odvijale na iznimno plitkoj vodi dubine svega 9,5 metara, a bušenje je dosegnulo vertikalnu dubinu od 2.715 metara, piše Offshore Energy.

Bušotinu je izvela kompanija CEP Central European Petroleum, podružnica istoimene kanadske tvrtke sa sjedištem u Calgaryju, koja je u većinskom vlasništvu norveških ulagača. Potvrđena je prisutnost 33,4 API sirove nafte, s dokazanom debljinom sloja ugljikovodika od 62 metra u formaciji poznatoj kao Main Dolomite, geološki poznatoj po naftnim potencijalima.

Izvršni direktor CEP-a, Rolf G. Skaar, izjavio je da se radi o “povijesnom trenutku za Poljsku”, naglasivši kako ovo otkriće otvara vrata dugoročnom i odgovornom razvoju nacionalnih offshore resursa.

Tehničku podršku prilikom zahtjevne mobilizacije i izvođenja bušotine pružila je tvrtka Zenith Energy, koja se suočila s izazovima plitke vode i ograničenih vremenskih prozora za izvođenje radova.

Ako se potvrde komercijalne rezerve, otkriće bi moglo imati dalekosežne posljedice za energetsku sigurnost Poljske i šire regije, posebice u kontekstu smanjenja ovisnosti o uvoznim energentima. Za pomorsku industriju, otvaraju se i nove prilike u segmentima opskrbe, offshore logistike te budućih FSO i FPSO rješenja.

Nakon pola stoljeća, SAD ponovno gradi LNG tanker – uz potporu Hanwhe iz Južne Koreje

0
Foto: Hanwha Ocean

Južnokorejska kompanija Hanwha Shipping naručila je LNG tanker od brodogradilišta Hanwha Philly Shipyard – što je prva narudžba ovakvog tipa broda u SAD-u za izvozno tržište nakon gotovo 50 godina.

Ova narudžba predstavlja važan korak u obnovi američke brodograditeljske industrije i rezultat je strateškog povezivanja s korejskom brodograditeljskom moći. Uz trenutnu narudžbu, predviđena je i opcija za drugi brod, navodi gCaptain.

Prema najavama, brod će se graditi po modelu “zajedničke izgradnje”, pri čemu će se značajan dio konstrukcije izvoditi u korejskom brodogradilištu Hanwha Ocean (bivši DSME), dok će Hanwha Philly Shipyard u Philadelphiji biti zadužena za regulativnu usklađenost i sigurnosne certifikate prema američkim standardima.

Riječ je o brodu kapaciteta 174.000 m³, koji će imati GTT sustav za spremnike te MEGI pogonski sustav. Vrijednost broda prema prvim procjenama doseže 250 milijuna dolara, a isporuka se očekuje u prvoj polovici 2028. godine.

Ovaj potez dolazi nakon što je Hanwha prošle godine za 100 milijuna dolara preuzela Philly Shipyard, brodogradilište koje je od 2000. godine isporučilo polovicu svih velikih komercijalnih brodova koji ispunjavaju Jones Act.

Unatoč tome, naručeni LNG brod neće biti u skladu s Jones Act regulativom jer neće biti u potpunosti građen u SAD-u. Ipak, Hanwha planira dugoročno prenijeti tehnologiju u Philadelphiju kako bi se tamo razvila punokrvna proizvodnja visokovrijednih brodova, s kapacitetom do 10 brodova godišnje do 2035.

Projekt se uklapa u širi američki plan “Obnove pomorske dominacije”, potpisan u travnju, kojim se želi smanjiti ovisnost o kineskoj brodogradnji i potaknuti domaća proizvodnja strateški važnih plovila, posebno LNG tankera u svjetlu aktualnih geopolitičkih nestabilnosti.

Pronađena tijela nestalih u Neretvi, obustavljena akcija traganja

0
Foto: Ilustracija/Wikimedia commons

Pronalaskom tijela drugoga nestalog člana posade potopljene brodice u Neretvi, obustavljeno je daljnje koordinirano traganje.

Službenici Lučke kapetanije Ploče izvijestili su jučer, 21. srpnja Nacionalnu središnjicu za usklađivanje traganja i spašavanja na moru, u Rijeci (MRCC Rijeka) i nadležne službe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, o pronalasku tijela drugoga nestalog člana posade brodice, koja je dan prije pronađena potopljena u rijeci Neretvi, nedaleko Kule Norinske, piše MMPI.

Dojava o pronalasku tijela drugoga nestalog zaprimljena je od službenika Pomorske policije Ploče, naime, o čemu su iz nadležnosti pločanske Kapetanije obavijestili MRCC Rijeka, slijedom čega je obustavljena daljnja koordinirana akcija traganja i spašavanja.

Istražne radnje vezano uz pronalazak tijela stradalih provode se u policijskoj nadležnosti, dok Lučka kapetanija Ploče provodi očevid o uzrocima ove pomorske nesreće.

Podsjetimo, akcija traganja i spašavanja za dvoje nestalih u rijeci Neretvi pokrenuta je 20. srpnja oko podneva, u koordinaciji MRCC Rijeka i LK Ploče te u suradnji s Postajom pomorske policije Ploče, a slijedom dojave o pronalasku potopljene brodice u vlasništvu jednog od unesrećenih. 

Na osnovu provedene provjere podataka utvrđen je broj članova posade i približno vrijeme te smjer plovidbe brodice, slijedom čega je pokrenuto koordinirano traganje, u kojemu su sudjelovale jedinice iz sastava Lučke kapetanije Ploče, Pomorske policije Ploče, dok su pripadnici vatrogasnih društava i Hrvatske gorske službe spašavanja uz pomorsko traganje bili angažirani i  u dijelu kopnenog traganja, koje je nažalost okončano pronalaskom beživotnih tijela dvojice državljana Republike Hrvatske.

Cijena barela pada, sankcije rastu: 105 novih ruskih brodova na crnoj listi EU

0
Foto: Ilustracija/StockCake

Europska unija usvojila je 18. paket sankcija protiv Rusije s ciljem dodatnog pritiska na prihode od nafte i pomorsku trgovinu te suzbijanja aktivnosti flote iz sjene.

Jedna od ključnih mjera je spuštanje gornje cijene (price cap) za rusku sirovu naftu sa 60 na 47,6 dolara po barelu. Osim toga, uveden je automatski mehanizam koji će ubuduće održavati taj limit uvijek 15% nižim od tržišne cijene Urals nafte u zadnjih šest mjeseci, stvarajući dodatni pritisak na ruski energetski sektor, navodi Safety4Sea.

U segmentu pomorstva, sankcije su proširene na još 105 brodova, čime je broj sankcioniranih jedinica porastao na ukupno 444 plovila, pretežno iz takozvane flote iz sjene. Riječ je o tankerima za koje se sumnja da prevoze rusku naftu uz izbjegavanje međunarodnih pravila i inspekcija. Svi ovi brodovi podliježu zabrani ulaska u luke država članica EU te zabrani korištenja tehničkih i brokerskih usluga unutar Unije.

Tri LNG tankera japanske kompanije MOL uklonjena su s liste sankcija nakon što su dani čvrsti dokazi da više neće sudjelovati u transportu energenata iz ruskih projekata Yamal i Arctic 2.

Značajna novost je i to što je po prvi put sankcioniran kapetan jednog od brodova flote iz sjene, kao i operater zastave otvorenog registra – potez koji pokazuje da se odgovornost širi i na pojedince.

Uvedene su i zabrane u vezi transakcija s Nord Stream 1 i 2, čime se u potpunosti prekida bilo kakav poslovni angažman EU kompanija na tim projektima. Također je zabranjen uvoz rafinerijskih proizvoda dobivenih iz ruske nafte, čak i ako su prerađeni izvan Rusije.

Na financijskom planu, proširene su zabrane transakcija na 45 ruskih banaka, a uključeni su i pružatelji kripto usluga iz trećih zemalja koji pomažu Rusiji u izbjegavanju sankcija. Posebno je ciljan i Ruski fond za direktna ulaganja (RDIF) te je zabranjena isporuka ključnog bankarskog softvera ruskim entitetima.

Paket uključuje i nove zabrane izvoza osjetljive tehnologije te dodatne mjere protiv zemalja koje pomažu zaobilaženje sankcija – uključujući subjekte iz Turske, Kine i Hong Konga.

Počinje obnova luke Martinšćica na Cresu: radovi kreću u rujnu

0
Foto: MMPI

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković je u ponedjeljak, 21. srpnja u Gradu Cresu sudjelovao na svečanom događanju povodom početka projekta „Rekonstrukcija i dogradnja luke otvorene za javni promet u naselju Martinšćica na otoku Cresu“.

Tom prigodom potpisan je ugovor između Županijske lučke uprave Cres i odabranog izvođača radova, tvrtke Sun Adria d.o.o., čime službeno i započinje realizacija ovog projekta. Građevinski radovi započinju u rujnu 2025., a završetak se planira do kolovoza 2027. godine, piše MMPI.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 11,6 milijuna eura, od čega je 9,8 milijuna eura osigurano iz sredstava Europske unije u sklopu Programa Konkurentnost i kohezija, dok se preostali iznos financira iz Državnog proračuna i sredstava Županijske lučke uprave Cres, koja je ujedno i nositelj projekta.

Njegovom realizacijom značajno će se unaprijediti sigurnost plovidbe, poboljšati uvjeti za svakodnevni život te potaknuti gospodarski razvoj lokalne zajednice. Projektom je predviđeno uređenje akvatorija, izgradnja 50 novih i rekonstrukcija 70 postojećih komunalnih vezova, dogradnja zaštitnog lukobrana, rekonstrukcija Fratarskog mula, te izgradnja gata s manipulativnim platoom, čime će se omogućiti stabilan linijski i komunalni promet tijekom cijele godine.

„Luka Martinšćica primjer je kako strateški i planski ulažemo u razvoj pomorske infrastrukture i jačanje otočnog povezivanja“, poručio je ministar Butković, osvrnuvši se na veliki investicijski ciklus ulaganja u lučku infrastrukturu koji je pokrenut diljem hrvatske obale. Naglasio je kako je samo u Primorsko-goranskoj županiji uspješno realizirano pet europskih projekata iz prve financijske perspektive, uključujući luke na Unijama, Rabu, Baški, Cresu i Crikvenici.

„Svi su projekti bili usmjereni na unaprjeđenje prometne povezanosti otoka s kopnom, dok smo se kod pripreme nove financijske omotnice zalagali da otočno povezivanje ostane prioritet, ali i da se proširi spektar mogućnosti financiranja. Zahvaljujući tome, danas imamo mogućnost uključiti i komunalne vezove u projekte lučke infrastrukture, što je posebno važno za svakodnevni život otočnog stanovništva“, istaknuo je Butković te zaključio: „Svi ovi projekti financiraju se u omjeru 85 % iz europskih fondova, dok preostalih 15 % osigurava država, čime znatno olakšavamo provedbu projekata županijama i lučkim upravama“.

Ivica Lukanović, župan Primorsko-goranske županije, naglasio je kako je riječ o projektu koji ima višestruki značaj – prometni, gospodarski i društveni. „Modernizacija luke Martinšćica pridonijet će boljoj međuotočnoj povezanosti, sigurnosti u pomorskom prometu, dostupnosti osnovnih usluga i jačanju otpornosti otočne infrastrukture na klimatske izazove“, zaključio je Lukanović.

„Obnova luke u Cresu pokazala je koliko kvalitetna i promišljena infrastruktura može unaprijediti život na otoku. Projekt u Martinšćici logičan je nastavak tog puta, usmjeren na ravnomjeran razvoj. Ovaj projekt predstavlja ulaganje u budućnost zajednice koja ovdje živi,“ rekao je gradonačelnik Cresa Marin Gregorović.

Ravnatelj Županijske lučke uprave Cres Anton Opatić istaknuo je kako su prilikom pripreme projekta nastojali precizno odgovoriti na ono što je lokalnoj zajednici doista potrebno, a to je stabilna i sigurna luka koja može funkcionirati tijekom cijele godine. „Uređeni komunalni vezovi, sigurno i pouzdano pristajanje i bolja zaštita akvatorija izravno utječu na svakodnevni život stanovnika, ribara, putnika i svih koji su vezani uz more. Upravo zato ovaj projekt smatramo infrastrukturnim iskorakom od dugoročnog značaja za Martinšćicu i otok Cres“, izjavio je ravnatelj Opatić.

Japanski LNG tankeri ipak neće prevoziti ruski arktički plin – EU povukao sankcije

0
Foto: Marinetraffic

Tri nova LNG tankera japanske kompanije Mitsui O.S.K. Lines (MOL), prethodno uvrštena na popis sankcioniranih brodova Europske unije, sada su uklonjena s liste zahvaljujući službenim jamstvima da neće sudjelovati u transportu ruskog arktičkog plina.

Brodovi North Moon, North Ocean i North Light, izgrađeni s srednjim ledenim klasifikacijama Arc4, prvotno su bili predviđeni za opsluživanje projekta Yamal LNG, a potencijalno i Arctic LNG 2 – oba ključna za ruski izvoz plina iz Arktika. Njihovo iznenadno uvrštavanje na listu sankcija u svibnju 2025. iznenadilo je pomorsku i energetsku zajednicu, piše gCaptain.

Nakon toga, MOL je putem japanske vlade i diplomatskih kanala započeo pregovore s EU. “Nismo zadovoljni ovim razvojem situacije. Aktivno lobiramo kako bi se brodovi izuzeli iz režima sankcija”, izjavio je tada CEO Takeshi Hashimoto.

Prema službenom priopćenju Europske komisije, brodovi su sada uklonjeni s liste jer je MOL dao čvrsta jamstva da brodovi neće prevoziti ruski LNG s projekata Yamal i Arctic 2.

Slike prikazuju uvrštavanje brodova North Moon, North Ocean i North Light na popis sankcija Europske unije u svibnju 2025. te njihovo brisanje s popisa u srpnju 2025. (Izvor: Europska unija/gCaptain)

Nakon sankcija, kretanje brodova bilo je ograničeno – North Ocean je tijekom svibnja okrenuo kurs kod Kanarskih otoka i vratio se prema Aziji, a trenutno je usidren kod Singapura, gdje mu se pridružio i North Light.

Ovo je prvi put da je EU povukla dio sankcija u vezi s ruskim energetskim sektorom, što se u industriji tumači kao iznimno rijedak presedan, uvjetovan isključivo diplomatskim pritiscima i specifičnim jamstvima o neuključenosti u ruske tokove energije.

Bez obzira na uklanjanje sankcija, brodovi još uvijek nemaju aktivne komercijalne angažmane, a budući angažmani vjerojatno će biti pažljivo nadgledani od strane nadležnih tijela.