Započela je velika vojna vježba kineske ratne mornarice u Južnokineskom moru, koja će trajati mjesec dana.
Vježba se odvija u vrijeme povećanih tenzija u Južnokineskom moru. Tako je, primjerice, Francuska poslala brodove u Južnokinesko more, dok su sve češće američke vojne aktivnosti u regiji koje služe kao poruka ohrabrenja saveznicima zbog sve jačeg kineskog utjecaja u regiji; piše Geopolitika News.
Kina je krajem siječnja zakonski omogućila obalnoj straži da puca na strane brodove, što je izazvalo zabrinutost kod kineskih susjeda zbog brojnih neriješenih teritorijalnih sporova, pogotovo u Južnokineskom moru (primjerice otočje Spratly).
Tabloid Global Times, koji objavljuje glasilo Kineske komunističke partije, piše da će vojne vježbe biti održavane u radijusu od pet kilometara, zapadno od poluotoka Leizhou. Poluotok Leizhou nalazi se u južnoj kineskoj pokrajini Guangdong.
Drugi brodovi ne smiju ulaziti u područje na kojem se izvode vojne vježbe.
Oko dvije tisuće radnika splitskog škvera svoje plaće za mjesec siječanj primilo je tek u ponedjeljak, dakle sa zakašnjenjem od dva tjedna, potvrđeno je tportalu.
Kašnjenje je izazvalo stanovitu nervozu među radnicima Brodosplita kojima je prethodna plaća isplaćena još sredinom siječnja, a neki od njih požalili su se i jer ih nitko nije obavijestio o razlozima i eventualnim problemima.
‘Ljudi rade svoj posao, a imaju obitelj za prehraniti i kredite za platiti’, kazao je jedan od njih za tportal.
Problematično im je i da se vlasnik škvera Tomislav Debeljak u isto vrijeme producira na televiziji i objašnjava kako je velika tvrtka koju je preuzeo u privatizaciji sada napokon na zdravim nogama.
U Brodosplitu su za tportal potvrdili zastoj u isplati primanja radnicima.
„Plaća je isplaćena danas. Razlog zašto je to napravljeno kasnije nego inače je vrlo jednostavan: Brodosplit svoje poslovanje, uključujući i plaće zaposlenika, financira isključivo prihodima koje ostvaruje na svjetskom tržištu. S obzirom da zbog neodgovornosti jednog dijela zaposlenika nije obavljena isporuka novogradnje 487 (najkasnije) do 18. veljače, kako je bilo planirano, nego će biti obavljena tek ovog tjedna – Brodosplit nije ostvario planirani prihod“ – kazali su službeno iz Debeljakove tvrtke.
„Vrijednost novogradnje 487 iznosi 112 milijuna eura, od kojih je znatan postotak naše učešće u gradnji broda, s kojim nakon isporuke možemo raspolagati za redovno poslovanje“ – dodaju.
Tvrde i da su „svi radnici bili upoznati s datumom isplate plaće i razlogom za to“.
Sveučilišni profesor, doktor znanosti i dugogodišnji koordinator za Jadrolinijsko plovno područje Splita – sve je to bio Ante Mrvica, dobrostivi duh splitske luke.
Otplovio je prije nešto manje od mjesec dana u neke nove vode i sad tamo počiva u radu – jer takav je bio Mrvica, veliki čovjek i radnik; piše Otvoreno more.
Zato nije ni čudo što se jučer u podne, na gatu 25 splitske luke održalo snimanje milenijske fotografije njemu u čast, koju je osmislio i zabilježio svjetski poznati fotograf Šime Strikoman.
U splitskoj luci, kojoj je Mrvica posvetio život, za ovu priliku složen je njegov lik dimenzija 20 x 17 metara, a zbog epidemioloških mjera, uz iscrtani lik “Kapetana“ fotografirano je i 20-ak osoba.
Inače, ovo je 729. Strikomanova milenijska fotografija, a napravljenan je uz pomoć djelatnika Jadrolinije, Lučke uprave Split i splitskih vatrogasaca.
Viski (Whiskey) je destilirano alkoholno piće izrađeno od fermentirane žitne kaše. U procesu proizvodnje se obično koriste žitarice poput ječma, kukuruza, raži i pšenice. Zanimljivo je znati da je tijekom 18. stoljeća u Americi viski bio preferirana valuta među stanovnicima Pensilvanije; piše Gentleman.hr. Ono što je još zanimljivije jest da većina skupih boca viskija ima visoku cijenu ne zbog njihove kvalitete ili okusa, već zbog boca u kojima se nalaze.
Pogledajmo 10 najskupljih boca viskija na svijetu!
ISABELLA’S ISLAY – 6.200.000 USD
Boca Isabella’s Islay najskuplji je viski ikad. Ovu cijenu je dostigao upravo radi boce koja sadrži 8.500 dijamanata, 300 rubina i vrhunsko bijelo zlato. Naravno, sadržaj boce također opravdava cijenu. Naime, to je jedan od najboljih luksuznih škotskih viskija! (Opravdava li tako visoku cijenu ili ne, to je na vama)
Foto: Pinterest
THE MACALLAN M – 628.205 USD
Ova boca viskija od 6 litara spada u najskuplje viskije na svijetu. Ručno izrađenu kristalnu bocu je dizajniralo i stvorilo 17 stručnjaka. Posljednja boca The Macallan M prodana je na aukciji u Hong Kongu za 628.205 USD.
THE MACALLAN 64 IN LALIQUE CIRE PERDUE – 464.000 USD
Ovo piće se sastoji od tri različite vrste viskija, odležanih u bačvama španjolskog hrasta iz 1942., 1945. i 1946. godine. Boca The Macallan 64 u Laliqueu Cire Perdue rijetko se može naći, a zadnji je put viđen na aukciji 2010. godine, gdje je prodana za 464.000 USD. Boca je izrađena od kristala, a dizajnirao ju je kultni francuski proizvođač stakla Lalique.
DALMORE 62 – 250.000 USD
Rijetki viski Dalmore 62 star je više od jednog stoljeća i datira iz sredine 19. stoljeća. Boca u kojoj se nalazi viski izrađena je od platine i kristala, dok se pak boca sprema u drveni sandučić koji je ručno izrađivan više od 100 sati.
DALMORE 64 TRINITAS – 160.000 USD
Poznato je da je proizvedeno samo 3 boce ovog viskija, od kojih je samo jedna dostupna na prodaju, po nevjerojatnoj cijeni od 160 000 USD.
GLENFIDDICH JANET SHEED ROBERTS RESERVE 1955. – 94.000 USD
Boca Glenfiddich Janet Sheed Roberts Reserve 1955 prodana je za 94 000 USD, 2012. na aukciji u New Yorku. Ovaj viski je napravljen od ječma, kruške i vrijeska i vrlo ga je teško pronaći jer je proizvedeno samo 11 boca.
Foto: Gentleman.hr, Pinterest
SPRINGBANK 1919 – 78.000 USD
Jedna od rijetkih boca viskija, stara je više od 50 godina i može kupiti online za 78.000 američkih dolara. Springbank 1919 svojedobno je uvrštena u Guinnessovu knjigu svjetskih rekorda kao najskuplji viski na svijetu. Do danas je jedan od najcjenjenijih viskija na svijetu.
THE MACALLAN 1926 FINE & RARE – 75.000 USD
Poznato je da se nekoliko boca ovog viskija proizvodi svake godine, što je glavni razlog visoke cijene. Macallan 1926 najstarije je i najranije izdanje Macallanove kolekcije Fine & Rare. Boca ovog vrhunskog pića košta 75.000 USD.
GLENFIDDICH 1937. – 71.700 USD
Rijetki škotski viski sadrži zanimljive, bogate note melase, čokolade, cedra, vrijeska i hrasta. Čuva se u bačvi iz 1937. godine. U svijetu je dostupno samo 60 boca, a 2012. godine je prodana na aukciji za pozamašan iznos od 71.000 USD.
Dalmore 62 Single Highland Malt Scotch lansiran je 1942. kako bi odali počast Aleksandru Mathesonu, koji je sagradio legendarnu destileriju Dalmore 1839. godine. Napravljeno je samo 12 boca ovog škotskog viskija, što je glavni razlog njegove visoke cijene. Bocu ovog vrhunskog pića možete kupiti na aukciji privatnih kolekcionara za 58.000 USD, ako ne i više.
Prije nepunih četrdeset godina Mick Jones se počeo pitati „Should I stay or should I go…“, da bi danas, kada mnogi pjevuše varijantu cijepiti se ili ne, ono za pomorce prestalo biti pitanje. Možda nosi mnoga potpitanja, ali dileme nema. Ako želiš biti pomorac, bit ćeš cijepljen.
Žuta knjižica puna je dokaza o raznoraznim cjepivima koja su primljena radi zaštite samog pomorca pri putovanjima koja će obavljati. Sada s distribucijom cjepiva protiv COVID-a, razlike nema. Ono predstavlja još jednu zaštitu. Godina pandemije prolazi i nakon poražavajućih činjenica koje su pratile pojedine pomoračke obitelji u vezi nemogućnosti ukrcaja, iskrcaja, neosiguranih medicinskih pomoći, izazovnih radnih sredina, smanjenih odvajanja za brodske obroke i rezervne dijelove, čini se da je rješenje na dohvat ruke. Cjepivo.
Ono o čemu se sanjalo na početku pandemije, sada polako poprima obrise stvarnog rješenja, koje nudi svojevrsni povratak ili barem naznaku povratku uobičajenim smjenama. Pitaju me svakodnevno hoću li se cijepiti. Ja kao iz topa odgovaram sa sigurnošću koja me uplaši, da neću. (Zapravo sigurnosti nema, samo infantilno pokušavam dokazati nekakav svoj slobodan status, koji na koncu nema veze sa slobodom, samo s okolnostima), da bih odmah zatim promijenila ton u tugaljivi i zaključila kako suprug mora. Izbora nema. Ili cjepivo ili zavod. I razmišljam o toj tugaljivoj noti. Čemu ona? Pa nije li cjepivo rješenje? Nije li to ta posljednja stepenica koju moramo prijeći pa da sve krene opet u nekom vedrijem, slobodnijem smjeru. I uvijek upadnem u zamku kada se pitam pitanja na koja nemam odgovore, kada dozvolim da se grabežljivi prsti straha zavuku u moje meso i zavijaju kroz mene najstrašnije opasnosti koje se beskonačno granaju jedna iz druge, pa sve završim mislima o globalnim zavjerama i nemogućnostima da pojedinac išta promijeni. Ako cjepivo ne služi ničemu, ako je sve varka, onda nam zaista spasa nema. Možemo veselo Micku odgovoriti da mi odlazimo, iako nemamo pojma gdje, ali da ionako nije ni važno, jer nemamo gdje ni stići.
Primio je mnoga cjepiva, a ako želi nastaviti navigaciju, primit će i ovo. Vaganje i pokušavanje da se pronikne u sve nepoznanice, koje se ne razumiju, ne vodi nikuda. Osim možda u ludilo.
Primjećujem da se s godinama sve više bojim, sve više strahujem i prepoznajem taj nedostatak kojem se želim suprotstaviti. Izolirati ga i uništiti prije nego on uništi mene. Strahovanje umara. Iscrpljuje. Ponekad je potrebno prihvatiti nemoć kako bi se preživjelo. Nemoćni smo bili kada je ostao zaglavljen na brodu. Nemoćni smo kada je negdje na oceanu i kada se nevidljive snage vjetra i valova udružuju protiv njega. Nemoćni smo kada leti. Nemoćni smo na koncu svaki trenutak, jer nitko ne zna što ga čeka već iduće sekunde. Nitko. Nemoć je stvarna i treba je kao stvarnost prihvatiti. Nitko ne može sa sigurnošću reći kako će njegov organizam reagirati na virus ili na cjepivo. Sigurnosti nema. Ali obećanje postoji, ovog puta u obliku još jednog cjepiva, kojim znanost pobjeđuje. Vjerujem znanosti. Vjerujem i u pogreške. Ali one ne mogu biti okidač za odustajanje. Imam li ja pravo ikome reći „Nemoj se cijepiti jer se ja bojim“? Ima li itko? Svatko odlučuje o svom životu. Svatko od nas pojedinačno, vođeni jednostavnim egoizmom ili malo kompliciranijim altruizmom. Ali, kako smo se odlučili za određenu školu, kako smo se odlučili za određeno zanimanje, kako smo se odlučili za promjenu zanimanja, tako se odlučujemo i za ili protiv cijepljenja. Po vlastitom osjećaju nužnosti, vjere ili pak straha. Ne postoji sivo međno područje. Možda nije ni potrebno.
Raciom vođeni uvijek pokušavamo sagledati sve opcije, sve posljedice, sva rješenja, kada smo suočeni s nekom nepoznatom ili teškom situacijom. Sada nije ništa drugačije, osim što su možda neki pomalo izmoreni. Potrebno je razmotriti mogućnosti, kako naše osobne, tako i obiteljske, pa i državne, kako bismo donijeli odluku „Should I stay or should I go“.
Ako pak odlučimo da nastavljamo s plovidbom, jer ploviti se mora, onda pitanja treba baciti u more, preko krme, niti ih ne prateći pogledom. Treba samo koraknuti vjerujući da ćemo se najbolje snaći i da nas nikakve struje, ma kako snažne i razorne bile, neće uništiti. Budimo jedni drugima potpora, ma kakve god odluke donosili. Ostajali ili odlazili, ostanimo zajedno. Tada je sve moguće.
Potpuno novi kruzer Odyssey of the Seas isplovit će iz izraelske Haifa u ljeto 2021. godine, priopćio je Royal Caribbean International.
Prema priopćenju za medije, Royal Caribbean ponudit će Izraelcima kombinaciju od tri do sedam noćenja na krstarenju grčkim otocima i Cipru. Novo krstarenje bit će u prodaji 9. ožujka; piše Cruise Industry News. Krstarenje iz Haife uključivat će posjete destinacijama na Mediteranu, uključujući Rodos, Santorini, Mykonos i Atenu, Grčku i Limassol, Cipar.
“Isplovljavanje iz Izraela prilika je koju smo već dugo vremena razmatrali. Iznimno cijenimo izraelsku vladu zbog njihove suradnje i povjerenja u nas kako bismo gostima pružili nezaboravna iskustva u krstarenjima te se radujemo ispunjenju tog obećanja na našem najnovijem brodu – prvom ‘Zelenom otoku’ na moru ”, izjavio je Michael Bayley, predsjednik i izvršni direktor Royal Caribbean International.
Prema priopćenju za medije, stanovnici Izraela bit će prvi gosti koji će krstariti kruzerom Odyssey of the Seas tijekom njegove prve sezone. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da je to postalo moguće zahvaljujući učinkovitom nacionalnom programu cijepljenja.
Zajedno s izraelskim zdravstvenim i turističkim vlastima, Royal Caribbean bit će prvi koji će ponuditi cijepljenja – posada i gosti stariji od 16 godina bit će cijepljeni protiv COVID-19.
Pojedinosti o dodatnim zdravstvenim i sigurnosnim mjerama koje će provoditi Izrael i Royal Caribbean bit će objavljeni naknadno.
Nizozemska tvrtka Fugro dobila je višestruke ugovore od strane Eni Angole za provođenje geotehničkih i ekoloških istraživanja na obali Angole od danas do svibnja.
Fugro je za projekt angažirao brodove za istraživanje Fugro Scout i Fugro Helmert.
Fugro Scout provest će istraživanje okoliša kako bi prikupio, analizirao i interpretirao uzorke sedimenta i vode. Fugro Helmert će provesti istraživanje obalnih područja Angole kako bi Eni Angola mogli napraviti najbolji put za instalacije te optimizirati zaštitu kablovskih ukopa za novi plinski konzorcij.
„Naša plovila podržavaju Eni u Angoli i pružaju niz specijaliziranih usluga geo-podataka. Ovi su projekti dva izvrsna primjera kako pomažemo našim klijentima u dizajniranju, izgradnji i upravljanju njihovom imovinom u Africi na siguran, održiv i učinkovit način “ – rekao je Jaco Stemmet, Fugroov direktor za Afriku.
HMM naručuje od Hyundai Heavy Industries nove VLCC-ove.
Allied Shipbroking izvještava da je HMM ugovorio izgradnju tri 300.000 dwt VLCC-a, po cijeni od 89,5 milijuna dolara po komadu. Isporuka bi trebala biti 2023. godine.
HMM-ova flota se, između ostalog, sastoji i od tri bulk carriera, LNG-a i sedam tankera – pet VLCC-a i dva handy tankera, prema podacima VesselsValue.
I dok Washington Berlinu sve češće prijeti aktiviranjem strogih sankcija protiv sudionika u projektu plinovod Sjeverni tok 2, a mediji i utjecajne osobe iz svijeta politike nagađaju o zakulisnim američko-njemačkim pregovorima o konačnom rješavanju ovog problema, radovi na polaganju cijevi na preostalim dionicama spornog plinovoda nastavljaju se i dalje, nakon što su neko vrijeme bili obustavljeni zbog lošeg vremena u zoni Baltika; piše Geopolitika News.
Prema navodima navigacijskog portala Marinetraffic, zbog sadašnjih povoljnih meteo-uvjeta u Baltičkom moru, ruski mali brod za polaganje cijevi Fortuna obnovio je radove na polaganju plinskih cijevi brzinom od gotovo jedan kilometar dnevno. U danskim vodama taj brod-teglenica, prema planu radova koje je projektna tvrtka Nord Stream 2 AG dostavila danskom regulatoru, mora završiti postavljanje 40 kilometara jedne cijevi plinovoda do kraja travnja, a također i 13,9 kilometara cijevi u njemačkim vodama.
Vremenski uvjeti za Fortunu su od velike važnosti s obzirom kako brod koristi sidreni sustav za pozicioniranje na mjestu obavljanja radova. Tako je ona, počevši od 6. veljače kada je počela s radovima, zbog loših vremenskih uvjeta do sada izgubila više od 10 dana. Nord Stream 2 AG je danskom regulatoru dostavio ažurirani plan radova i naznačio rok njihovog završetka za cijev koju polaže Fortuna do kraja svibnja, a u njemačkim vodama do kraja lipnja.
Drugi, veći i nedavno modernizirani ruski brod-cjevopolagač Akademik Cherskiy, koji sada koristi moderni dinamički sustav pozicioniranja (za razliku od sidrenja koje iziskuje puno više manipulacije i trošenja vremena kako se brod pomiče sukladno tijeku radova), i koji će najvjerojatnije završiti nedovršenu dionicu druge cijevi tog plinovoda u duljini od 80 kilometara (brod se sada nalazi u njemačkoj luci Wismar), objavio je kako planira početi morske radove od 5. ožujka. Međutim, za to je nužno da njemački regulator BSH riješi žalbe dviju njemačkih udruga za zaštitu okoliša koje pokušavaju osporiti izdavanje dozvole za dovršetak izgradnje plinovoda u njemačkoj ekonomskoj zoni Baltičkog mora. Do sada nema informacija da su te žalbe riješene.
