Dvije i pol godine nakon početka izgradnje most Pelješac započelo je spanjenje stupova mosta sa kopnom. Do sada je podignuto i montirano 45 od projektiranih 165 elemenata mosta.
Radovi na najvećem dijelu stupova su završeni i spremni su spajanje elemenata. Kako sve to u ovom trenutku izgleda pogledajte u najnovijoj zračnoj snimci koju su objavile Hrvatske ceste, prenosi Jutarnji list.
Redakcija Otvorenog mora u posjedu je pisma i dokumenta koje je predsjednik splitskog Jedriličarskog kluba Labud Žarko Dešković poslao svim članovima.
U pismu, ukratko, Dešković pojašnjava kako je članove želio informirati da je klub zaprimio Rješenje o ovrsi u iznosu od 540.871 kunu.
Do Rješenja je došlo, kako tvrdi Dešković, zbog “nezakonitog obavljanja djelatnosti bez koncesije”. Predsjednik JK Labud detaljno je pojasnio problematiku te istaknuo i da je 22. veljače ove godine Carinskoj upravi predan prijedlog za odgodu ovrhe.
Dešković ističe da bi ovrha, ukoliko bi se provela, značila gašenje kluba, i to upravo pred stoti rođendan. Predsjednik Labuda, među ostalim, postavlja i retoričko pitanje:
– Što je trebalo napraviti, a da Labud uskladi poslovanje sa zakonom?
Dokumente možete pogledati OVDJE.
Brod R/N Laura Bassi je ledolomac klase 1A, istraživački brod izgrađen u brodogradilištu Kleven Leirvik U Norveškoj. Početak gradnje je bio 26.11.1994. godine a porinut je i započeo svoje putovanje morima i oceanima svijeta 27.09.1995. godine. Plovio je pod zastavama Norveške, Engleske i trenutno Italije. Nosio je ime velikog Engleskog istraživača polarnih krajeva Sir Ernesta Shackletona, i služio je British Antarctic Surveyu za polarna istraživanja do 2019. godine. Iste te godine prelazi pod Talijansku zastavu u vlasništvu OGS – Istituto Nazionale di Oceanografia e di Geofisica Sperimentale. Institut OGS se bavi seizmičkim istraživanjima, geofizičkim istraživanjima, istraživanjima mora i morskog dna te oceanografijom. Brod je dobio ime „Laura Bassi“ u čast prvoj ženi na svijetu koja je stekla doktorat i imenovana sveučilišnim profesorom.
Razgovarali smo s našim pomorcem, Lukom Krpanom, koji je dio posade ovog ledolomca.
Brod Laura Bassi dugačak je 80m, te širok 17m. U svojoj utrobi ima dva glavna porivna stroja, svaki snage 2550kW. Valja napomenuti da brod posjeduje DP2 opremu te ima po dva pramčana potisnika i dva krmena potisnika. Autonomija plovidbe je 130 dana ili 40,000 nautičkih milja; točnije – preračunato u kilometre – velikih 74,000km.
Na krmenom dijelu broda nalazi se heliodrom za helikoptere. Brod je opremljen specijalnom opremom za spašavanje koje je propisano od strane International Code for Ships Operating in Polar Waters. To uključuje posebne grijane spasilačke splavi i Antarktičku opremu za preživljavanje u slučaju napuštanja broda. To je ujedno i prvi brod pod Talijanskom zastavom koji posjeduje certifikat za plovidbu pod polarnim uvjetima.
Brod ima 8 modova. Harbor mod je kad smo vezani, tada rade samo generatori. Maneuvering mod se koristi prilikom uplovljavanja i isplovljavanja. Rade generatori i glavni motori. Onda imamo Research basic, slow i diesel electric. Ovaj mod je namijenjen za istraživačke radnje; ovisno što radimo te je pogodan za sporiju vožnju. Tu je dostupan i azimut, koji je pogodan za sporiju vožnju i uštedu goriva. Imamo DP mod za loše i dobro vrijeme. Pali se ovisno o vremenskim uvjetima, najčešće prilikom iskrcaja, da brod bude na fiksnoj poziciji. I, na kraju, Ice Break mod. Glavni motori su spojeni, pomoćni motori su stand by. Tu ne možemo koristiti potisnike; ako zapnemo manualno ih ubacujemo u mrežu. Na glavnim motorima se nalaze shaft generatori, a motori se spajaju preko clutch sistema na osovinski vod. Pitch propeler imamo. U ice breake modu je sva dostupna snaga motora raspoloživa bez limita, da je lakše lomiti led.
Operativni sustav je Valmet, jako je kompleksan i svi senzori, parametri, prolaze kroz njega. Cijeli brod je sam po sebi zahtjevan; ima puno opreme i duplih sistema. Naprimjer imamo visoki i niski usis mora +plus emergency, svi se griju parom u polarnim vodama da se ne začepe. Kompletna navigacijska oprema i elektronska oprema ima grijače u sebi, protiv smrzavanja. Imamo tri gyro kompasa, jer magnetni kompas ne radi na Antarktici – samo se vrti ukrug. Na vrhu jarbola se nalazi kabina za promatrača leda koji javlja mostu situaciju o pucanju i pomicanju leda. Svi navigacijski uređaji su spojeni na brodsku mrežu jer idu na server za program preko kojeg istraživači vide parametre broda koji su im bitni za istraživanje – poput temperature, vjetra, radijacije sunca, pozicije broda, dubine i slično.
Pošto brod ide za Antarktiku i plovi polarnim vodama potrebno ga je dobro i temeljito pripremiti za takve uvjete. To uključuje posebne parne i električne sisteme grijanja, kao što su grijanje stakala na mostu, grijanje elektromotora, tovarnog prostora, heliodrome te ostalu elektroničku i navigacijsku opremu. Pred sami dan polaska utovarili smo zalihe hrane i vode, kontejnere, helikoptere te ostale potrepštine za Antarktičku bazu Mario Zucchelli.
Prije polaska svaki član posade je dobio posebnu polarnu jaknu, polarno odijelo, sunčane naočale, zaštitne rukavice i termo nepromočivu obuću. Izbjegava se rad na otvorenom jer brod prilikom prolaska kroz led strašno poskakuje i nije sigurno. Isto tako su česte iznenadne padaline snijega i naleti vjetra. Brod je izrazito zahtjevan i kompleksan sa svojom opremom što se tiče posla za časnika elektrotehnike. Održavamo elektroničke sklopove, navigacijsku opremu, IT infrastrukturu i kompletnu električnu distribuciju broda. Posebnost ovog broda je da ima više modova navigacije.
Polazak broda je bio na Badnjak 2020. godine u 18:20 h iz Luke Lyttelton na Novom Zelandu. Predviđeni put do dolaska na 60-tu paralelu bio je sedam dana, ovisno o vremenu i uvjetima na moru. More nas nije bas štedjelo svih tih dana, borili smo se s velikim valovima i snažnim vjetrom. Zbog specifičnog krmenog dijela broda taj dio je bio povremeno pod morem. Prolaskom 60-te paralele ušli smo u Polarni krug gdje prestaje noć i konstantno je dan. Temperature su ispod nule. Počinju se držati gvardije u strojarnici. Tijekom putovanja proslavili smo Božić i Novu Godinu, uzbuđeni zbog predstojećih avantura ali pomalo tužni zbog odvojenosti od obitelji i rodbine.
Sam dolazak u Rossovo more je fascinantan, odjedanput na pučini počinjete zamjećivati male komadiće leda, a svakom miljom koju pređete sve veće i veće komade koji se polako počinju formirati u skupove. To me malo posjetilo na Saturnove prstenove. Ti skupovi iznenada postaju jedna bijela i nepregledna površina. Sam zvuk okoliša je fascinantan – sablasna tišina. Ja bi to ovako opisao – hladni Raj. Noći više nema, konstantno je sunce na horizontu, pošto je u ovo doba na Antarktici uvjetno rečeno ljeto, temperature se spuštaju do -20 stupnjeva. Od životinja smo susreli morske kitove Orke, tuljane i razigrane pingvine. Predivan je prizor vidjeti tu nepreglednu bjelinu spojenu s tom tišinom. Velike sante leda su fascinantne svojim oblicima i samim postojanjem. Obala je prekrivena snijegom; tu i tamo se pojavi neki komadić stijene ili tla.
Polarne vode su same po sebi jako opasne za navigaciju i brod. R/N Laura Bassi je ledolomac klase 1A, sto znaci da ima posebno dizajniran i ojačan trup broda za lomiti i prolaziti kroz led. Bez obzira na to ništa se ne prepušta slučajnosti, opasne situacije se izbjegavaju koliko god je to moguće. Prati se satelitska snimka kretanja leda, da bi pokušali izbjeći situacije koje bi ugrozile brod i članove posade. Sam prolazak kroz led je strašno zahtjevan i iziskuje puno strpljenja i dobre procjene. Kad brod prolazi i lomi led, strašna je buka i vibracije se jako osjete.
Zucchelli baza se nalazi na granitnim obroncima u Terra Nova Bay. To je ljetna baza Talijanskih istraživanja na Antarktici. Baza služi za potporu istraživačkim brodovima, potporu znanstvenom osoblju i opremljena je svim potrebnim uređajima za znanstveno istraživanje, ovisno o programu. Tijekom posjete bazi otišli smo do zaljeva pingvina. Bilo je nestvarno – kao da ste u dokumentarcu National Geographica. Sve što ste prije gledali na televiziji, sad jednostavno vidite i osjetite uživo. Tu prekrasno sablasnu tišinu i sve ostale čari i ljepote leda. Pingvini su znatiželjni, stalno su pogledavali u nas – rekao bih s čuđenjem.
Ekspedicija se odvija u programu PNRA (Programma nazionale di ricerca in Antartide) pod pokroviteljstvom agencije ENEA (Agencija za nove tehnologije, energiju i održiv ekonomski razvoj), koja ujedno vrši logističku potporu.
Vođa ekspedicije je Riccardo Scipinotti iz Rima. Ovogodišnja ekspedicija je posebna po uvjetima pod kojima se odvija, uslijed globalne pandemije COVID-19. Svrha ekspedicije je dopremiti opremu, hranu, gorivo za generatore i helikoptere. Također, prevesti osoblje baze Mario Zucchelli do Novog Zelanda koji će se nakon šestomjesečnog izbivanja vratiti svojim obiteljima.
Brod Laura Bassi je opremljena istraživačkim laboratorijem, koji služi u svrhu znanstvenika koji proučavaju promjene okoliša, morske struje, podvodnu mikro i bio kulturu te utjecaj leda na ocean i okolinu. Trenutno se na brodu nalazi peteročlani tehničko-znanstveni tim pod vodstvom profesora Falco Pierpaolo sa sveučilišta Università Politecnica delle Marche.
Primarni zadatak je istražiti promjene mora i utjecaj leda na ostale oceane. To rade pomoću muringa. To je skup opreme koja se polaže na određene točke i dubine te se prikupljaju podaci o slanosti, sedimentaciji, morskim strujama i gustoći mora. Rezultati ovih istraživanja su bitni jer promjene u ovom morskom bazenu utječu na sva mora i oceane na ovoj našoj čudnovatoj plavoj planeti.
Antarktika se dijeli na istočnu i zapadnu. Na istočnoj strani situacija nije toliko dramatična, dok na zapadnoj strani je. Isto tako, gleda se utjecaj kopnenog leda na morski led. Trebamo generalno jako paziti na zagađenje i okoliš jer time ubrzavamo proces globalnog zatopljenja. Antarktika je jako bitna za ovaj naš predivni planet i sva ostala plavetnila. Ovu netaknutu prirodu treba zaštititi i očuvati pod svaku cijenu; kao i naš dom zvan Zemlja. To je moje mišljenje. Jednostavno, očara te ova bjelina koja ostavlja bez daha.
Održavam svu elektroniku, plus IT infrastrukturu, elektrodistribuciju, pomažemo znanstvenicima s njihovom opremom, radi se 12 h dnevno. Tu jednostavno mora biti sve perfektno, jer smo na kraju svijeta i prepušteni smo isključivo svome znanju i iskustvu. Kad malo bolje razmislim, ova Antarktika je u meni probudila duh pustolova, stalno razmišljam kako su istraživači u prošlosti prolazili ovuda s drvenim brodovima. Tim ljudima, pionirima Antarktike, treba skinut kapu i diviti im se. Antarktika je nešto najljepše što sam vidio. Jednostavno je očaravajuće ovdje.
Na brodu se nalaze ukupno 22 člana posade. Zapovjednik broda je Franco Sedmak iz Trsta. Iskusni kapetan s preko 15 godina iskustva plovidbe polarnim i arktičkim vodama. Četiri nautička oficira i 3 kormilara. Posada broda je iskusna, s višegodišnjim iskustvom navigacije u polarnim vodama. Na takvom brodu posada mora biti iskusna jer su uvjeti plovidbe jako zahtjevni. U slučaju bilo kakve nezgode, prepušteni smo sami sebi. Na brodu su tri člana posade iz Hrvatske – prvi časnik stroja koji je iz Zadra te dva časnika elektrotehnike iz Rijeke; jedan od kojih sam ja.
Jednostavno je teško riječima opisati ovo iskustvo s Antarktike, toliko toga se zna desiti u jednom danu da to ne može čovjek niti zamisliti. Sama misao da se nalazim ovdje je nestvarna, kao i okolina oko nas. Taj osjećaj na ovom dijelu svijeta, gdje je priroda netaknuta i gdje djeluje sinergija je fascinantan. Kroz svoju karijeru sam oplovio sve kontinente i posjetio različite gradove, ali ovakve prirodne ljepote nisam vidio. Ukupan dojam ostavlja bez daha, ne znam kako da to uopće predočim nekome tko to nije vidio i doživio. Volio bih stvarno da ljudi probaju to doživjeti barem kroz ovaj tekst i slike.
Jedan od ljepših trenutaka je bila plovidba uz Ross Ice Shelf. Tu zapravo spoznate tu veličinu stoljetnog leda i shvatite kako je priroda jednostavno predivna. Shvatite koliko ste maleni naspram nje i njene moći.
Poštovani Ministre,
Oprostite na smetnji, ali ipak mi nalaže moja savjest da Vam obratim pažnju na niz nepravilnosti u vezi zdravstvenog sustava i Pomorskog zakonika.
Vjerojatno ste upoznati s činjenicom da u RH ima pomoraca koji se žele cijepiti i da isti nisu na Vašoj listi prioriteta. Dolje je navedena grupa prioriteta iz koje se jasno vidi da pomoraca nema na Vašoj listi. Zamolio bih Vas da se javite i navedete razlog! Oprostite gospodine Ministre, osobno smatram da nas se ne smije izostaviti iz sustava kao da ne postojimo!
Grupe prioriteta za cijepljenje:
1.a Korisnici domova za starije i nemoćne osobe i odrasle osobe s invaliditetom
1.b Radnici zaposleni kod pružatelja usluge smještaja za starije i nemoćne osobe i odrasle osobe s invaliditetom i kod drugih pružatelja usluge smještaja
1.c Zdravstveni radnici
2. Osobe 80 i više godina
3. Osobe 75 -79 godina
4. Osobe 70 –74 godina
5. Osobe 65 -69 godina
6. Odrasle osobe visokog rizika mlađe od 65 godina (osobe visokog i umjerenog rizika)
7. Ostali ** * Odnosi se samo na osobe koje su korisnici zajedničkog smještaja ** Radnici u esencijalnim i važnim industrijama, učitelji, pružatelji skrbi za djecu, radnici u poljoprivredi i prehrambenom sektoru, prijevoznici, policajci i hitne službe. Kolektivni smještaj/zajednice u kojima nije moguće postići potrebnu fizičku udaljenost kao što su zatvori, izbjeglički kampovi, centri za migrante, centri za beskućnike…
Premda su naši pomorci imenovani kao ključni radnici – do dana današnjeg nismo stavljeni u Vašu grupu prioriteta!
Naši pomorci susreću se s bezbroj problema u vezi zdravstvenog sustava i osiguranja. Primjerice, ako nam je potreban neki specijalistički pregled za vrijeme boravka na godišnjem odmoru – za nas je to nemoguća misija jer ne možemo doći na listu prioriteta. Sve moramo obaviti privatno jer ne možemo čekati 6-12 mjeseci za obaviti pregled.
Naime, svaki je pomorac od dana ukrcaja na brod pa sve do povratka u krug obitelji osiguran preko brodara-poslodavca. U tom razdoblju HZZO nema nikakve veze s hrvatskim članovima posada brodova širom svijeta, a posebice ako neki od njih ostane na liječenju u bolnici u Hong Kongu ili nekoj drugoj luci. To sve plaća kompanija posredstvom izabrane osiguravajuće kuće. Zbog toga je potpuno legitimno upitati se – zar ne bi bilo normalno da se pomorac prijavi HZZO-u onog dana kada se vrati u domovinu i da od tog datuma počne plaćati osiguranje za razdoblje tijekom boravka kod kuće?
Budući da našoj državi prosječno godišnje plaćamo dva mjeseca “gratis” zdravstvenog osiguranja (što pojedinačno iznosi oko 2000 kuna), ako to pomnožimo s brojem pomoraca koji “tuku” more na brodovima stranih kompanija, a recimo da nas je takvih oko 12 tisuća, dobije se lijepa svota od 24 milijuna kuna koje godišnje praktički darujemo državi.
Nešto se mora pokrenuti u Hrvatskoj! Ne možemo dozvoliti da se pomorce smatra osobama trećeg reda i onima koji su takozvani najveći prenosioci virusa COVID-19!?
Bez hrabrih pomoraca ovaj svijet ne bi bio isti u doba najveće krize. A za nagradu su dobili nemogućnost smjene posade u pojedinim lukama i nemogućnost da se cijepe oni koji žele. Stoga apeliramo da nas se stavi u grupu prioriteta! Naravno, za one koji se žele cijepiti. Imam informaciju da su neki naši pomorci već izgubili pravo na ukrcaj zbog nemogućnosti da obave cijepljenje – jer nisu bili na redu! Mi i dalje strpljivo čekamo u redu i čekamo da nas se netko sjeti. Svjesni smo da se borimo protiv nevidljivog neprijatelja i da se u cijelom svijetu lome koplja preko nas pomoraca.
Zamolio bih Vas da mi kažete zašto pomorci koji se iskrcavaju iz UK, Brazila i JAR-a trebaju otići u samoizolaciju premda su bili u plovećoj karanteni nekoliko mjeseci i premda imaju negativni PCR test nakon iskrcaja s broda. Da li smatrate da se isti mogu zaraziti u zračnim lukama ili u zrakoplovima? Zrakoplovi su poluprazni, a zračne luke puste – veća je vjerojatnost zaraziti se u našim trgovačkim centrima nego na putu do kuće!
Ne može se održati globalna trgovina bez brodarske industrije i, što je najvažnije, bez naših pomoraca. Stoga apeliramo glavnim igračima u RH -stavite nas u grupu prioriteta! Uz dužno poštovanje, mislim da smo zaslužili da budemo ispred centara za migrante na gore navedenoj listi.
Brodovlasnici pozivaju na prioritet cijepljenja pomoraca; samo je pitanje vremena kada će svjetske kompanije započeti rat s COVID-19 u vezi cijepljenja posade na brodu. Hoćemo li primiti naknadu od države uslijed nemogućnosti da primimo cjepivo, uslijed nemogućnosti da se ukrcamo na brod u željenom roku?
Hrvatski pomorci su postali „ključni radnici“. Kako ćemo se cijepiti kad uopće nismo ni u planu za cijepljenje? Kao da ne postojimo. Potrebno nas je staviti u grupu prioriteta i onda dalje sve zavisi o pojedincu hoće li se cijepiti ili ne. O Vašoj odluci ovisi budućnost hrvatskih pomoraca koji su ambasadori naše zemlje u svijetu.
Kapetan Ivica Slavica
**Mišljenja iznesena u tekstu ne moraju biti sukladna mišljenju redakcije, no to ne znači da nemaju pravo biti objavljena.**
Nanjing Tanker je od Guangzhou Shipyard International-a (GSI) naručio izgradnju četiri product tankera.
Narudžbu čine dva 49.500 dwt i dva 49.700 dwt tankera. Isporuka brodova predviđena je za 2022. godinu. Nanjing Tanker trenutno ima u izgradnji već dva 49.700 dwt tankera u GSI-u.
Podaci VesselsValue-a pokazuju da Nanjing Tanker trenutno posjeduje flotu od 44 plovila, koja se sastoji od 39 tankera i pet LPG carriera.
Nedavno potonuće platforme »Ivana D« i njeno izvlačenje, kod mnogih starijih ljudi od mora probudilo je nostalgična sjećanja. Tko će dizati platformu, koliko će se eura za taj posao isplatiti nekoj inozemnoj kompaniji? I odmah se sjetimo onoga što smo imali u Hrvatskoj i olako se toga odrekli. Imali smo snažnu plovnu dizalicu, svojedobno najsnažniju na Mediteranu. Više je nemamo, već desetak godina – piše Novi List. Takve poslove desetljećima je radio »Veli Jože«, ne samo u Jadranskom moru, nego širom svijeta. Impresivan je popis poslova i podviga naše plovne dizalice.
Pobrao je »Veli Jože« svjetska priznanja. Bio je u vlasništvu splitskog Brodospasa. I riječkog, što mnogi ne znaju! Možda »Veli Jože« ne bi mogao podignuti potopljenu platformu, ali vrijedi podsjetiti na ono što smo imali, po čemu smo bili u svijetu poznati i cijenjeni. Snagator kakvih je u njegovo vrijeme bilo malo širom svijeta. Zato su s raznih strana tražene njegove usluge. Građen u Njemačkoj i Nizozemskoj, a velike poslove izvodio pod jugoslavenskom zastavom.
Pod dramatičnim okolnostima stara dizalica dala je svoj doprinos i u Domovinskom ratu. U službu na Jadran »Veli Jože« doplovio je 1950. godine. Nakon Drugog svjetskog rata podmorje Jadranskog mora, uključujući i neke luke, bilo je puno potopljenih brodova. Bilo ih je oko 800 potopljenih, nasukanih i havariranih samo uz istočnu obalu Jadrana.
Za svog radnog vijeka s morskog dna »Veli Jože« podigao je više od 2.000 brodova. A to mu nije bio jedini posao. Naša plovna dizalica izvodila je i mnoge druge, često složene radove. U svijetu je postala najpoznatija prilikom raščišćavanja Sueskog kanala u drugoj polovici prošlog stoljeća. Nakon Sueske krize, odnosno Drugog arapsko-izraelskog rata, 1956. i 1957. godine, u Sueskom kanalu bilo je potopljeno mnogo brodova. Te su olupine ugrožavale promet tim važnim plovnim putem. Za vađenje potopljenih brodova međunarodna zajednica odabrala je našu dizalicu, tada najsnažniju na Mediteranu. »Veli Jože« i njegova posada brzo su i kvalitetno obavili taj zadatak, za što su dobili posebno priznanje Ujedinjenih naroda.
Pažnje su vrijedni poduhvati »Velog Jože« u vrijeme Domovinskog rata. Prva akcija izvedena je sredinom studenoga 1991. godine, pod okriljem noći. Nekoliko dana ranije diverzanti HRM-a u blizini Šolte teško su oštetili patrolni brod JRM-a. S potopljenom provom žitelji Šolte doteglili su ga u uvalu Nečujam i tamo nasukali. Potom je brod tijekom noći dignut i otegljen na popravak u Šibenik. Pod imenom »OB-02 Šolta« i danas plovi u sastavu Obalne straže RH.
Poslije rata za velebnu dizalicu nije bilo previše posla. Uglavnom je stajala na vezu, a troškovi njena održavanja bili su veliki. Značajniji angažman bio je tek na gradnji novog Masleničkog mosta. Posljednji posao, kada je već bila bez atesta i radne dozvole, imala je 2006. godine, za potrebe HRM-a. U Šibeniku prilikom spuštanja, nakon remonta, oštećen je »DBM-82 Krka«, težak više od 600 tona. Bez intervencije »Velog Jože« brod se nije moglo dignuti.
I to je bio kraj! Agonija nekadašnjeg ponosa hrvatskog pomorstva trajala je do 2010. godine. Bilo je nekoliko pokušaja i akcija za spašavanje legendarne dizalice, ali bez rezultata.
Iz remontnog brodogradilišta u Šibeniku, gdje je »Veli Jože« proveo posljednje dana, u listopadu 2012. karakteristični dijelovi dizalice, uključujući i zapovjednički most, prebačeni su u Split, u skladište Brodospasa. Tamo su trebali ostati dok se ne stvore uvjeti za smještaj u Pomorskom muzeju u Splitu.
Članak u cijelosti pročitajte ovdje.
Bulk carrier Tertnes zatražio je medicinsku pomoć 24. veljače dok je bio na putu od norveškog Gulena do britanskog Dovera. Helikopter je prebacio medicinsko osoblje na brod kako bi pomogli kapetanu broda, no kapetan je, nažalost, u međuvremenu preminuo.
Brod je preusmjeren u Stavanger, stigavši tamo 25. veljače. Preminuli kapetan testiran je na COVID-19 te je nalaz bio pozitivan.
Svih 18 članova posade dva puta su testirani od dolaska, 7 ih je bilo pozitivno, no nijedan od njih nema simptoma. Svi su testirani PCR testom. Norveške zdravstvene vlasti nisu precizirale uzrok kapetanove smrti, rekavši samo da “ne mogu potvrditi da je smrt uzrokovana COVID-om”.
Sva je posada izolirana na brodu i nalazi se u karanteni. Medicinsko osoblje koje se ukrcalo na brod također je u karanteni. U karanteni su i piloti koji su se na brod ukrcali posljednjih 6 puta. Osoblje pogrebne agencije i kapetanova rodbina koji su prisustvovali sprovodu također su stavljeni u karantenu.
Bulk carrier Kapetan Sideris pretrpio je mehanički kvar; nalazio se tada Alboranskom moru južno od Marbelle (Španjolska). Nesreća se dogodila oko ponoći 27. veljače, dok je bio na putu od Almerije do Las Palmasa u Španjolskoj.
U pomoć mu je došao tegljač Jarvis, no ubrzo je i na njemu došlo do kvara tijekom tegljenja. Brodovi su driftali do voda Torreguadiaroa. Prema zadnjim informacijama od 28. veljače, oba broda još uvijek driftaju, a u pripravnosti je španjolski tegljač LUZ DE MAR.
Prioritet ovog izvještaja Maritime Bulletin Daily-a su pomorske nesreće u koje su bili upleteni uglavnom trgovački brodovi; prati samo neke veće nesreće u njihovom razvoju i ishodu, tj. daljnji razvoj većine prijavljenih nesreća ne prati se.
Brojne nesreće nisu uključene – poput trivijalnih nesreća s trajektima ili problema s NUC-om koje je riješila posada i kojima nije bila potrebna vuča. Ribarski brodovi se također prate, ali prijavljuju se samo velike nesreće.
| Mjesec i godina | Broj nesreća | Broj izgubljenih plovila | Broj žrtava | Broj otetih članova posade |
| Veljača 2021 | 80 | 5 | 13 | – |
| Siječanj 2021 | 86 | 6 | 28 | 15 |
| Prosinac 2020 | 92 | 9 | 31 | 8 |
| Studeni 2020 | 85 | 4 | 22 | 33 |
| Listopad 2020 | 98 | 7 | 22 | – |
| Rujan 2020 | 60 | 5 | 53 | 2 |
| Kolovoz 2020 | 73 | 5 | 31 | – |
| Srpanj 2020 | 94 | 5 | 15 | 29 |
| Lipanj 2020 | 62 | 2 | 27 | 6 |
| Svibanj 2020 | 78 | 1 | 2 | 4 |
| Travanj 2020 | 67 | 4 | 31 | 18 |
| Ožujak 2020 | 82 | 8 | 16 | 11 |
| Veljača 2020 | 76 | 3 | 26 | 10 |
| Siječanj 2020 | 78 | 2 | 18 | 3 |
| Prosinac 2019 | 87 | 4 | 13 | 51 |
| Studeni 2019 | 89 | 9 | 9 | 20 |
| Listopad 2019 | 70 | 7 | 28 | – |
| Rujan 2019 | 88 | 5 | 76 | – |
| Kolovoz 2019 | 79 | 6 | 120+ | 17 |
| Srpanj 2019 | 68 | 3 | 8 | 10 |
| Lipanj 2019 | 80 | 3 | 33 | – |
| Svibanj 2019 | 91 | 4 | 17 | – |
| Travanj 2019 | 74 | 1 | 8 | 10 |
| Ožujak 2019 | 104 | 4 | 22 | 8 |
| Veljača 2019 | 94 | 5 | 47 | – |
| Siječanj 2019 | 108 | 11 | 59 | 6 |
Čelnik čuvene Minhenske sigurnosne konferencije (MSC) Wolfgang Ischinger odredio je tri uvjeta pod kojima će Rusija moći dovršiti izgradnju plinovoda Sjeverni tok 2, o čemu je govorio u članku objavljenom u nedjelju, 28. veljače, u njemačkom mediju Spiegel.
Prvo, Njemačka bi trebala uvesti mehanizam za hitno zaustavljanje rada Sjevernog toka 2 (protoka plina) s mogućnošću pristupa EU-a; prenosi Geopolitika News.
Drugo, Berlin bi Bruxellesu i Washingtonu mogao ponuditi „Euroatlantski energetski ugovor“, kojim bi proglasio raniji prijelaz na obnovljive izvore energije, ojačao integritet europskog tržišta plina i povećao potporu Ukrajini i njezinom gospodarskom razvoju. Prema Ischingeru, Moskva bi se mogla pridružiti ovom sporazumu.
Treće, Njemačka može povezati početak plinovoda s ruskim ispunjavanjem niza političkih uvjeta, poput ukrajinskog pitanja i slučaja Alekseja Navaljnog.
Prema njegovim riječima, bez obzira na odabir pristupa, Njemačka je dužna koordinirati svoje djelovanje s Europskom komisijom, Sjedinjenim Državama i partnerima u istočnoj Europi kako bi podržala “novu transatlantsku romansu” i okrenula “nepotrebni žrvanj oko vrata Njemačke” u “strateški adut“.
Šef Minhenske konferencije podsjetio je kako Sjedinjene Države i neke zemlje EU vrše ozbiljan pritisak na Njemačku s ciljem spriječavanja provedbe projekta. Obustavu gradnje nazvao je “vrlo lošom idejom”, tvrdeći kako bi to podrazumijevalo bolnu parnicu s izgledom da se Gazpromu i nedovršenom plinovodu nanese više milijardi dolara štete.
“Sviđalo se to nekome ili ne, Njemačka i druge europske zemlje trebat će ruski plin još dugi niz godina”, izjavio je Ischinger.
Ovdje treba dodati kako je njemačka ministrica zaštite okoliša Svenja Schulze u intervjuu za medij Welt am Sonntag, objavljen u nedjelju, 28. veljače, upozorila kako se u slučaju konačne obustave izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2 protiv Njemačke mogu podnijeti tužbe međunarodnim arbitražnim sudovima.
“Ne možemo se odmah odreći ugljena, nuklearnih elektrana i plina. Trebat će nam plin u ovom i u sljedećem desetljeću”, izjavila je ministrica i dodala kako u slučaju da „zaustavimo projekt, prijeti suočavanje s odštetnim zahtjevima na međunarodnim arbitražnim sudovima“.
