Bulk carrier Silver Lady je 5. veljače pristao u Ukrajini. Na brodu je bio 21 član posade, većinom filipinske nacionalnosti.
6. veljače jedan je član posade iskrcan s broda zbog sumnje na infekciju Covid-19 virusom. Ukrajinski mediji nisu precizirali o čemu se radi, no nakon testiranja posade, 13 pomoraca je bilo pozitivno na virus iako nisu imali nikakve simptome.
Lučke vlasti zahtijevale su od vlasnika smjenu posade.
Brod je krajem 13. veljače krenuo prema Rotterdamu. Smijenjeni članovi posade su stavljeni u dvotjednu karantenu, a brod je dezinficiran, priopćile su vlasti.
Pacific Basin kupac je ultramaxa Ultra Wollongong izgrađenog u Oshimi (2011). Brod je prodao japanski Kasuga Shipping za 13,8 milijuna dolara. Tržišna vrijednost broda je bila procijenjena na 14,32 milijuna prema VesselsValueu.
U studenom prošle godine kompanija je zaključila ugovor sa Scorpio Bulkersom vrijedan 67 milijuna dolara te se očekuje da će četiri ultramaxa priključiti floti u travnju. Tvrtka trenutno posjeduje flotu od 112 bulkera, s još 153 unajmljena bulkera.
Izvršni direktor Pacific Basina, Mats Berglund, nije skrivao planove tvrtke za rast i obnavljanje flote.
Berglund bi se trebao povući s poslovne pozicije 30. srpnja, a zamijenit će ga izvršni direktor Ultragasa Martin Fruergaard.
Jedan pomorac, državljanin Azerbejdžana, ubijen je u napadu.
Navodno je Boden Shipping platio otkupninu kako bi osigurao slobodu pomoraca.
Godišnje izvješće IMB-a zabilježilo je porast piratstva i oružanih pljački u 2020. godini, a Gvinejski zaljev je žarišna točka.
“Najnovije statistike potvrđuju povećane sposobnosti pirata da napadaju dalje od obale Gvinejskog zaljeva. To je zabrinjavajući trend koji se može riješiti samo povećanom razmjenom informacija i koordinacijom između agencija za sigurnost u regiji Gvinejskog zaljeva. Unatoč brzom djelovanju mornarica u regiji, i dalje postoji hitna potreba za rješavanjem ovog problema, koji i dalje ima izravan utjecaj na sigurnost nevinih pomoraca” – rekao je prošlog mjeseca Michael Howlett, direktor Međunarodnog pomorskog ureda.
Talijanski brodovlasnik Raffaele Brullo, osnivač kompanije Augusta Due, stavljen je u kućni pritvor radi optužbe za prijevaru u slučaju potonuća ribarskog broda Nuova Iside. Nesreća se dogodila kod obale Sicilije 12. svibnja prošle godine.
Tanker Vulcanello M sudario se s ribarskim brodom i uzrokovao smrt trojice radnika na brodu. VDR sustav praćenja bio je presudan u otkrivanju moguće odgovornosti tankera za nesreću.
Uhićena su i dva člana posade koji su bili na brodu Vulcanello M, a za još jednim pomorcem koji živi u Rumunjskoj raspisana je tjeralica.
Tužitelji navode da je vlasnik Auguste Due nekoliko dana nakon nesreće naredio bojanje trupa broda kako bi sakrio sve moguće znakove sudara. Brullo i članovi posade na brodu Vulcanello M tvrde da su nevini.
Na zanimljiv prizor naišla je Hvaranka tijekom jučerašnjeg dana u Postinama. Naime, dok je boravila uz more, približio joj se iglun.
– Iglun je plivao uz molet kada sam ga slikala, onda se zaputio unutra prema plićaku i više se nije vraćao.
Zadržavao se u plićaku 4 do 5 minuta – rekla je Biserka Zunković za portal Dalmacija Danas.
Foto: Biserka Zunković / Dalmacija Danas
Inače, igluni nisu učestali prizor za obalno područje i uglavnom se drže otvorenog mora, gdje su veće dubine. U Sredozemlju su ugroženi i nedavno su sve zemlje uvele kvote na iglune.
Iglun ili sabljarka dolazi iz porodice Xiphiidae u kojoj je jedini predstavnik. Iglun nastanjuje otvoreno more gdje je jedan od najvećih predatora. Može narasti do 455 cm duljine i nevjerojatnih 650 kg težine! Dok je kod iglice slučaj da se gornja čeljust formira u iglu, kod sabljarke se formira u sablju koju koristi za napad i obranu, a po njoj je dobio i drugo ime “Sabljarka”.
Izrazito je brz i okretan. Živi na dubinama od 200 do 800 metara. Ima velike oči i istančan vid, a na očnim mišićima ima posebno tkivo koje sprječava gubitak topline u mozgu pri velikim dubinama. Izduženo tijelo s jakom repnom perajom odaju karakteristike istinskog predatora. Odozgo je crno smeđe boje, a svjetliji s trbušne strane. Hrani se uglavnom ribom iako jede rakove i glavonošce.
Iz WWF-a poručuju da je budućnost mediteranskog igluna ozbiljno ugrožena. U posljednjih 20 godina ulov ove ribe smanjen je za gotovo 50 posto. Previše nedorasle ribe koja još nije spolno sazrela ulovi se prije nego što se stigne reproducirati i tako osigurati opstanak vrste.
– Ne možemo si priuštiti da se odgode akcije za održivo upravljane sabljarkom i ponoviti istu grešku koja je nedavno dovela tunu na rub kolapsa – poručili su iz WWF-a.
Motorni brod Tijat je klasični putnički brod za lokalne linije u sastavu flote hrvatskog nacionalnog brodara Jadrolinije. Izgrađen je 1955. godine u brodogradilištu Brodosplit. Do 1991. plovio je pod imenom Ohrid nakon čega je preimenovan u Hrid. Sadašnje ime dobio je 1997. godine. Što je stariji, otkrivaju ga ga sve mlađe generacije, a i mnogi stariji ga vole više nego neke nove brodove i trajekte koji pristižu u Jadrolinijinu flotu. Mnogi su s Tijatom odrastali, a brod s dušom je dobio svoje poklonike i na Facebooku u grupi “Tijat u srcu“. Trenutno je na remontu u Šibeniku, gradu u kojem se udomaćio; piše Morski.hr. Ovo je priča o jednom od tri brata blizanca…
Plovi na relaciji Šibenik – Zlarin – Prvić Luka – Šepurine – Vodice. Dužina mu je 37,6 m, širina 7 m, a gaz 2,4 m. Maksimalna brzina plovidbe mu je 12 čvorova, a kapacitet 300 putnika.
– U brodogradilištu Brodograđevna industrija Split 1955. godine izgrađena su tri manja broda, teška ali vrlo stabilna i odličnih manevarskih sposobnosti te su imali mogućnost pristati u male luke. Dobili su imena Karlovac, Valjevo i Ohrid. Odmah po završetku vidjelo se da ti brodovi iskazuju po svojim elegantnim linijama i ljepoti. Stari kapetani ih od milja kasnije nazivaju „male Jote“ radi velike sličnosti sa brodovima Jadran, Jedinstvo i Jugoslavija koji su izgrađeni u istom brodogradilištu – piše o Tijatu u grupi “Tijat u srcu“, koja broji više od tisuću i šesto članova.
– Misija grupe je odmah bila jasna: Očuvanje broda u izvornom obliku, u plovnom stanju, s orginalnim strojem, kao kulturno dobro Republike Hrvatske – kaže Robert Udiljak, administrator ove grupe i veliki ljubitelj Tijata.
Nije ovo moglo proći neopaženo ni prekaljenom ljubitelju mora i fotografije, Vodičaninu Šimi Strikomanu, pa je tako na jednoj od svojih štacija, Zlarinu, 2015. godine povodom 60 godina plovidbe Tijata, napravio milenijsku fotografiju na kojoj se skupilo preko 300 ljudi, od kojih su neki s tim brodom još kao djeca putovali.
Među ljudima se tako 2018. godine počelo raspravljati i o očuvanju broda.
Ovaj starac iz Jadrolinijine flote mnogim je stanovnicima šibenskog kraja i više od pruge koja povezuje otoke s “krajem”, slaže se i ravnatelj Muzeja Grada Šibenika, Željko Krnčević koji je s nama podijelio i svoje mišljenje o prijedlogu zaštite M/B Tijat kao kulturnog dobra.
– Svakako podržavam ovaj prijedlog. U ovom osvrtu krenut ću od toga da će zasigurno u dokumentaciji o prijedlogu zaštite biti niz činjenica važnih u ovome izuzetno dobrom i hvalevrijednom naumu za očuvanje nečeg što je daleko više od običnog broda. A to je naš Tijat. Podsjetimo se samo nakratko značaja broda i plovidbe našim morem.
“Brod je čovjekov proizvod, djelo njegovih ruku i nije beživotni predmet. Brod je biće i to upravo žensko biće, kojeg i njegov graditelj znamenuje gotovo u pravilu ženskim imenom pri njegovom rođenju-porinuću u more. Brod (lađa, barka) je žensko biće i po zaobljenošću oblika, antropomorfnošću konstrukcije i samim nazivljem, zato je najsličniji svom tvorcu te je za njega karakteristična mijena, a ne vječnost.”
Iideja je bila evocirati uspomenu na liniju 504 koja je nekad povezivala Šibenik, Zaton, Raslinu i Skradin, te napraviti milenijsku fotografiju i u Skradin doploviti Tijatom tj. istim brodom, tada pod imenom Ohrid, koji je i prije 50 godina povezivao ta mjesta dok nije izgrađen šibenski i skradinski most.
Prijedlog su tako podržali i konzervatori.
– Ideja o zaštiti Tijata se razmatra već nekoliko godina i konačno smo odlučili to provesti u djelo. U lipnju smo slali prijedloge rješenja o zaštiti, a sjednica je bila krajem listopada. Povjerenstvo za odlučivanje o statusu kulturnog dobra načelno je prihvatilo naš prijedlog, a zatražili su dodatna mišljenja. Pozitivna mišljenja dobili smo od splitskog Pomorskog muzeja, Muzeja grada Šibenika i Udruge pomorskih kapetana i časnika iz Šibenika, a očekujemo još mišljenja grada i županije koje ćemo uputiti na Povjerenstvo – kazala je tada Diana Bolanča iz šibenskog Konzervatorskog odjela.
Linije koje nikad nisu bile u prekidu
– Možda je zanimljivo da na svijetu nema puno, a možda i uopće, serije brodova koje su toliko stare i da plove kao ova. Tijatovi sestrinski brodovi Karlovac i Valjevo, naravno pod drugim imenima još uvijek plove. Tako ćemo navesti tijekom Domovinskog rata, Valjevo promijenilo ime u Ozalj, a Karlovac je nakon preuređenja u mini cruiser dobio ime Emanuel pod kojim i danas plovi, a Ohrid od 1997. godine nosi ime Tijat – prepričava u svojoj grupi Udiljak nadasve zanimljivu povijest jednog broda.
Razlog više zašto ga toliko vole, vjerojatno leži i u činjenici da je izgrađemn točno onako kako treba biti izgrađen brod za naše otočne i kopnene luke, sukladno kapacitetima vremena, ali i vjetrova koji ovdje pušu.
– Godinama su tako neumorno plovili, tjednima se izmjenjivali na linijama te mi nije poznato da je ikada jedna od tih linija bila u prekidu. Godine 1994. treći blizanac Karlovac imao je veću havariju stroja te je raspremljen, a umjesto njega u Lošinj je poslan Ozalj koji je do kraja svog plovidbenog života plovio većinom na toj liniji iz Malog Lošinja prema Iloviku, Susku, Srakanama i Unijama. U Šibeniku je tada ostao samo Ohrid (Tijat) od te serije brodova te je stalno razmješten na liniju iz Šibenika za Zlarin, Prvić i Vodice. Tijekom kolovoza 1997. godine brod konačno mijenja ime u Tijat čije ime dobiva po otoku u šibenskom arhipelagu.
Godine su prolazile, brodovi su odlazili a Tijat je uvijek odolijevao svim vremenskim uvjetima, prkosio svojim godinama. Tako je liniju prema otocima Kapriju i Žirju preuzeo trajekt iako i danas ima priča kako je linija bolje prometovala dok su klasični brodovi bili na toj liniji. Kao to biva, brod i posade koje ga čine ušle su pod kožu stanovnicima otoka Zlarina i Prvića a posebno ih hvale i mještani Suska, Unija i Srakana – opisuje Udiljak i zaključuje ovu priču onako, kako se samo o Tijatu i druga mu dva brata blizanca, i može napisati:
“Postali su dio obitelji tih ljudi. Teško je izdvojiti nekoga od njih posebno. Svi su jednostavno najbolja posada na najboljem brodu na svijetu.”
A mi Tijatu možemo samo poželjeti još puno sretnih godina, dobro more i da se njegovim fanovima (među koje ćemo se rado uvrstiti) ispuni želja, neka postane i službeno ono što našim otočanima i ljudima uz more ionako jest – naše i kulturno dobro cijele Republike Hrvatske.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture objavilo je svoje godišnje izvješće o akcijama traganja i spašavanja na moru.
Iz podataka je vidljivo da je u 2020. godini bio značajan pad spasilačkih aktivnosti na moru, u odnosu na prethodne godine. Primjerice, u odnosu na 2019. godinu, prošle godine je bilo 21.5% manje akcija, uslijed smanjenoga prometnog opterećenja koji se dogodio zbog utjecaja pandemije Covid-19.
U području unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora poduzeto je 475 SAR akcija (99%), od toga je u području ZERP-a poduzeto 5 spasilačkih akcija (1%), konkretno, Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC Rijeka) koordinirala je ukupno 480 akcija na moru, u kojima je spašeno 428 osoba, među kojima 16 ozlijeđenih dok je, nažalost, zabilježeno 28 smrtno stradalih, od čega 6 ronilaca.
Smanjenje broja akcija na razini godine bilježi se u svim kapetanijama, osim u Lučkoj kapetaniji Šibenik, koja bilježi povećanje za 3 akcije u odnosu na prethodnu godinu, dok je ukupno najveći broj SAR akcija u 2020. godini izvršen na području nadležnosti Lučke kapetanije Zadar (34.17%), gotovo trećina svih akcija.
Hitni medicinski prijevoz pacijenata, iako smanjen u odnosu na prethodnu, 2019. godinu i dalje je najveći pojedinačni udio u akcijama traganja i spašavanja (36,7%).
Pozitivna vijest je da tijekom protekle godine nije evidentirana nijedna nestala osoba na moru.
U 2020. godini dogodilo se 12 sudara i 48 nasukavanja, u potpunosti je potonulo 20 plovila, zabilježeno je 11 požara na plovilima, a veliki broj intervencija na moru – ukupno 42, poduzet je zbog kvarova pogonskih strojeva, upravljačkim sustavima, uz manji broj intervencija poduzetih zbog nestanka pogonskoga goriva na plovilima.
I nadalje najveći udio ugroženih plovnih objekata otpada na plovila za sport, rekreaciju i razonodu (52%).
“Smanjeni broj spašenih osoba i plovnih objekata u 2020. godini u odnosu na prethodne godine, izravna je posljedica smanjenog prometnog opterećenja uslijed Covid-19 pandemije te proaktivnog djelovanja Ministarstva u pružanju usluga sigurnosti plovidbe, osobito u dijelu povećanja razine dostupnosti i kvalitete pružanja usluga sigurnosti plovidbe, kako u dijelu prevencije, tako i u dijelu pružanja usluga traganja i spašavanja. Svim sudionicima u pomorskom prometu opetovano se savjetuje slušati vremenske prognoze, usklađivati plovidbe morem sa razinama stečenih nautičkih osposobljenosti i znanja te koristiti službene pomorske navigacijske karte i publikacije, kao i službenu višejezičnu mobilnu aplikaciju „nIS- nautički informacijski servis”, koja u realnom vremenu sadrži sve ažurne podatke bitne za sigurnu plovidbu.” – navode iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Detaljne statističke izvještaje o rezultatima akcija traganja i spašavanja na moru, možete pregledati na mrežnoj stranici Ministarstva, u rubrici “Traganje i spašavanje”.
PU splitsko-dalmatinska izvijestila je o slučaju nedozvoljenog izlova tune kod otoka Brača.
Naime, policijski službenici Postaje pomorske policije su u subotu 13. veljače provodili akciju usmjerenu na nedozvoljeni izlov tune kada su na otoku Braču u uvali Smrka zatekli 39-godišnjaka i 30-godišnjaka. Prvi je zatečen s dvije tune ukupne težine 76 kg a drugi s jednom tunom težine 40 kg.
Provedenim kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno kako su obojica počinili prekršaj u suprotnosti sa odredbama Uredbe Vijeća (EZ)br.1005/2008 i Zakona o morskom ribarstvu, zato što je u športskom i rekreacijskom ribolovu, ribolov plavoperajne tune dozvoljeno obavljati samo na način ulovi i pusti, tako da se ulovljena tuna mora pustiti prije izvlačenja na plovilo.
Osim toga, počinili su prekršaj obavljanja ribolova na udaljenosti manjoj od 300 metara od oznake položaja uzgajališta. Od predmetnih osoba oduzet je ribolovni alat-štapovi za lov velike ribe i tri tune. Moraju i nadoknaditi štetu ribama i morskim organizmima u iznosu od 48.640,00 kuna odnosno 25.600.00 kuna.
Rotterdam će biti sedmi brod u povijesti Holland America flote koji će nositi ovo ime. Brod je izvorno nazvan Ryndam, ali Holland America ga je promijenio u Rotterdam nakon prodaje prethodnog Rotterdama Fred Olsen Cruise Lines-u u 2020.
Novi je Rotterdam sestrinski brod Koningsdamu i Nieuw Statendamu, dijelu Holland-ove Pinnacle klase brodova; piše Cruise Industry News.
Nekoliko podataka o brodu:
Brod: Rotterdam Linija za krstarenje: Holland America Kapacitet: 2.650 putnika Brodogradilište: Fincantieri, Italija Predviđeni datum isporuke: srpanj 2021 Značajke i dizajn: 297-metarski brod, 12 paluba i 1340 kabina. Na brodu imaju prostori za glazbu i zabavu, Greenhouse Spa i salon; kasino; dječji klub; i još puno toga. Rotterdam također nudi i raznoliku hranu – od hamburgera i pizze do sushija i morskih plodova, kao i restorane koji su specijalizirani za francusku, azijsku i talijansku kuhinju.
Rotterdam bi trebao provesti ljeto 2021. godine istražujući sjevernu Europu i Baltik na krstarenjima iz Amsterdama u Nizozemskoj.
U jesen 2021. godine Rotterdam bi trebao krenuti na nekoliko prekooceanskih putovanja do i iz SAD-a, a nakon toga će imati karipske itinerare sve do travnja 2022. godine.
Izraelski ZIM sklopio je ugovor vrijedan više od milijardu dolara sa Seaspanom, za gradnju LNG brodova.
Deset 15.000 teu brodova, koji će biti izgrađeni u južnokorejskoj tvrtki Samsung Heavy Industries, bit će raspoređeni na ZIM-ovom području Azija – Istočna obala SAD-a.
Eli Glickman, predsjednik i izvršni direktor ZIM-a, izjavio je: “Ovo je prekretnica za ZIM, čija je vrijednost veća od milijardu dolara.”
Bing Chen, predsjednik i izvršni direktor tvrtke Seaspan, dodao je: „Jako smo zadovoljni što smo partneri sa ZIM-om. Ovaj sporazum pokazuje i ZIM-ovu i Seaspanovu predanost smanjenju stakleničkih plinova i odlučnosti da u budućnosti doprinesemo „zelenijoj zajednici“.“
