Sve se više iscrtavaju obrisi novog ustroja međunarodnih odnosa i na tlu Azije, prije svega u novoj geopolitičkoj regiji – onoj Indo-tihooceanskoj (ili Indo-pacifičkoj).
Nakon što su SAD najavile skoru institucionalizaciju tzv. koalicije QUAD koju čine SAD, Japan, Australija i Indija i nakon zajedničke vojne vježbe u Bengalskom zaljevu pod nazivom Malabar 2020, održane 3. studenog prošle godine i u kojima su sudjelovale pomorske snage tih zemalja (po prvi put i Australije) dok je službeni cilj vježbi bio naznačen kao vojno sprječavanje Kine u toj regiji, stiže znakovit odgovor s druge strane globalnog i regionalnog geopolitčkog spektra; piše Geopolitika News.
U ponedjeljak, 8. veljače, ruski veleposlanik u Iranu Levan Dzhagaryan govorio je o planovima za održavanje trilateralnih pomorskih vježbi sredinom ovog mjeseca u Indijskom oceanu, u kojima će sudjelovati vojne snage Rusije, Kine i Irana.
“Sljedeća multilateralna pomorska vježba održat će se na sjeveru Indijskog oceana sredinom veljače 2021. godine. Tijekom njih planirano je, između ostalog, razraditi interakciju tijekom operacija traganja i spašavanja, kao i mjere za osiguranje sigurnosti plovidbe”, izjavio je Levan Dzhagaryan u intervjuu za RIA Novosti.
Podsjećamo kako je Kina već ranije, odmah nakon vijesti o spomenutoj vježbi koalicije QUAD u Bengalskom zaljevu oštro kritizirala američke planove s njom povezane, nazvavši ih uspostavom azijskog NATO saveza.
Očito je na djelu preslagivanje pozicija pri čemu je za očekivati (s obzirom na izrazito loše odnose s Indijom i činjenicu da je on najvjerniji regionalni saveznik Kine) da se rusko-kinesko-iranskom „trojnom paktu“ s vremenom priključi i Pakistan u svojevrstan drugi „quad“ – a što, sve skupa gledano ne izgleda niti malo optimistično. Ne treba zaboraviti niti na Tursku i sve jače izražene ambicije Ankare u Srednjoj i Južnoj Aziji.
Navibulgar, najveća bugarska brodarska tvrtka, vratila se brodogradnji Yangzijiang s narudžbom za izgradnju do četiri 31.800 dwt bulk carriera.
Ugovor o novogradnji uključuje izgradnju dva broda i opcije za još dva.
Najnovija narudžba dodatak je postojećoj narudžbi tvrtke za četiri plovila istog tipa.
Podaci VesselsValue pokazuju da Navibulgar posjeduje flotu od 32 plovila, koju čine 30 bulkera i dva roro. Tvrtka sada ima ukupno devet naručenih bulkera za izgradnju, uključujući i ovu najnoviju narudžbu.
Slučaj iz 2019. godine, kada je kruzer MSC Opera udario u riječni kruzer i pristanište pri dolasku u Veneciju, zaključen je sporazumom kojim će kapetan i članovi posade optuženi za nesreću dobiti zatvorsku kaznu.
Nesreća se dogodila 2. lipnja 2019. godine, dok je MSC Opera pristajao u Veneciji. Palube broda bile su prepune putnika, a očevici su izjavili da kruzer nije usporio dok se približavao pristaništu. Neki svjedoci govore da se čak činilo da je kruzer možda i ubrzao kada je udario u riječni kruzer Uniworlda – River Countess. Putnici kruzera počeli su paničariti i trčati, te je zabilježeno nekoliko lakših ozljeda. River Countess je pretrpio ozbiljnu štetu.
Stručnjaci koji su svjedočili u ovom slučaju naveli su nekoliko pogrešaka posade kruzera koje su dovele do nesreće. Kompanija MSC Cruises pokušala je okriviti graditelja broda Chantiers de l’Atlantique, tvrdeći da su postojali nedostatci u dizajnu broda. 59.000 GT MSC Opera je započeo s plovidbom 2004. godine.
Među problemima koje su stručnjaci iznijeli bila je greška upravitelja stroja i elektrotehničara da upozore na mogući kvar na glavnoj električnoj razvodnoj ploči kruzera koji se odnosio na napajanje motora i komande upravljanja na mostu. MSC je izjavio da se alarm nije pojavio na nadzornom sustavu, optužujući brodograditelja za pogrešku u dizajnu.
Stručnjaci su također napomenuli da je kruzer tijekom plovidbe kanalom, dok se približavao pristaništu, putovao puno većom brzinom nego što je prihvatljivo.
Dva tegljača su došli u pomoć, kako bi se napravilo sve da se uspori brzina kruzera te su upravljali njime kako bi spriječili ozbiljniji udar. Kapetani tegljača bili su oslobođeni krivice za nesreću.
Prema izvješćima talijanskih medija, kapetan Carmine Siviero s MSC Opere odslužit će pet mjeseci zatvora, dok će upravitelj stroja i glavni električar provesti po dva mjeseca u zatvoru. Još dva člana posade provest će po 10 dana iza rešetaka, dok su drugi članovi posade oslobođeni odgovornosti.
Uniworld, vlasnik kruzera River Countess, podnio je zahtjev za gotovo 14 milijuna dolara odštete koju je pretrpio kruzer, kao i zbog izgubljenih prihoda dok je riječni kruzer bio van upotrebe.
Sljedeća država koja će nastaviti s krstarenjima je Katar.
Model će biti sličan onome kojeg slijede mnoge druge zemlje svijeta, a koji uključuje kratke programe krstarenja za lokalno stanovništvo. Početak bi trebao biti u ožujku 2021. godine.
Discover Qatar, državna turistička agencija i Qatar Airways udružili su se s Ponantovim kruzerom LE CHAMPLAIN.
LE CHAMPLAIN, kruzer Explorer klase; može primiti do 184 putnika, savršen je brod za ponovni početak krstarenja. Krstarenja će trajati 4 dana (3 noćenja). Ovakva krstarenja uspješno su primijenjena u nizu drugih zemalja, uključujući Norvešku i Njemačku. Singapur i Japan su postavili stroge zdravstvene protokole za nastavak krstarenja.
Ponant je dobio ekskluzivna „ekonomska izuzeća“ od novozelandskih vlasti nakon što su morali otkazati plovidbu Novim Zelandom. Razlog je bio taj što su imigracijske vlasti odbile dati vize za 61 osobu s kruzera, koji su radili kao osoblje. Budući da tvrtka nije mogla zamijeniti stranu radnu snagu lokalnom, morali su prekinuti svoje poslovanje na Novom Zelandu.
Glavni izvršni direktor kompanije Qatar Airways Group Akbar lawmaker rekao je: „Izuzetno sam uzbuđen što smo pokrenuli naše prvo luksuzno krstarenje u Kataru. S koronavirusom koji ograničava međunarodna putovanja, naše luksuzno krstarenje s tri noćenja pružit će našim lokalnim klijentima prijeko potrebnu promjenu krajolika i nezaboravno putničko iskustvo.”
Svakim novim postotkom procijepljenosti u Hrvatskoj pojavljuju se nova pitanja i nedoumice, počevši od posebnih prava za cijepljene pa do teme tzv. COVID putovnica.
Jedno od pitanja je mogu li oni malobrojni “sretnici” koji su se već cijepili s dvije doze i koji namjeravaju napustiti Lijepu našu, potvrdu dobiti ne samo na hrvatskom, već i na engleskom jeziku; piše Otvoreno more. Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije Mato Lakić dao je odgovor:
– Iz HZJZ-a smo na početku cijepljenja dobili potvrdu o cijepljenju na hrvatskom jeziku za prvu i drugu dozu, koja sadrži osim informacija o cijepljenju i osnovne informacije o Pfizerovu cjepivu. Odnedavno smo dobili i potvrdu o cijepljenju koja daje informacije o cijepljenju na hrvatskom, engleskom, njemačkom i francuskom jeziku. Također, sada postoji mogućnost da se iz programa u koji se upisuju cijepljene osobe isprinta potvrda o cijepljenju na hrvatskom jeziku – ističe Lakić.
Također, iz središnjice, iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kazali su kako je potvrdu moguće dobiti i na drugom jeziku, ali to treba naglasiti.
Oni kojima će sigurno trebati potvrda na drugom jeziku ili jezicima, jesu pomorci. Više o ovoj problematici kazao je ITF koordinator Inspektorata i voditelj ureda Sindikata pomoraca Hrvatske u Dubrovniku Romano Perić.
– Svaki pomorac koji se ukrcava na brod mora proći zdravstveni pregled u ustanovi koju je propisala kompanija, kao što je bilo i do sada. Razlika je u tome što se sada dodatno traži PCR test ne stariji od 48 ili 72 sata prije samog ukrcaja na brod. Što se tiče cijepljenja pomoraca, još uvijek nema službenih preporuka o procedurama i prioritetima cijepljenja. Naravno, onoga trena kad se pomorac cijepi to će biti upisano u njegov medicinski karton i dodatno u Seafarer Examination Medical Certificate koji je na engleskome jeziku.
Da ponovim, Hrvatska je proglasila pomorce “ključnim radnicima”. Što bi to u konačnici značilo za pomorce osim deklarativnog naziva? To bi značilo da bi se pomorcima prioritetno morala osigurati dovoljna količina cjepiva kako bi nesmetano mogli putovati, raditi i biti vrlo bitan faktor u razvijanju ili održavanju već izrazito ranjene svjetske industrije i jedini način izlaska iz krize u što skorijem roku – ističe Perić.
Dodaje kako je jednako važno osigurati nesmetane smjene pomoraca širom svijeta – “Ne možemo zanemariti posljedice koje predugi ugovori mogu ostaviti na pomorce. One direktno utječu na njihovo psihičko i fizičko zdravlje, kao i na samu sigurnost plovidbe. U konačnici, ti ljudi ne dotaknu kopno za cijelog trajanja ugovora, a ponekad i po devet mjeseci i više. Na svjetskom tržištu rada konstantno se vodi nemilosrdna bitka za radna mjesta, a pojedine države poduzimaju sve kako bi njihovi pomorci imali sve uvjete za hitan i olakšan ukrcaj” – poručuje Perić.
– Postoje neke spekulacije o tome da velike, pogotovo putničke kompanije rezerviraju ili kupuju dovoljne količine cjepiva za svoje radnike. Nisam siguran je li to istina i je li moguće u ovom trenutku, ali mogu razumjeti njihove želje. Dakle, brže cijepljene svoje radne snage znači i brži povratak na tržište i brži izlazak iz krize uz puno manje troškove, kao što su troškovi karantena, liječenja, raznih testova, a ponajprije sigurnosti plovidbe – kaže Perić.
Postavlja se pitanje bi li u tom slučaju kompanije izdavale potvrde o cijepljenju?
– Pa kada bi došlo do ovakvog scenarija gdje putničke kompanije provode cijepljenje svojih pomoraca protiv COVID-a 19, onda bi svakako i izdale potvrde o cijepljenju, ali prerano je o tome još govoriti. Još je puno izazova i nepoznanica pred nama u pogledu cijepljenja – naglašava.
Romano Perić kaže kako još nema podatke o tome jesu li se neki pomorci cijepili i dobili potvrdu.
– Mi tražimo reakciju nadležnih ministarstava i rezervaciju potrebnog broja cjepiva za naše pomorce. Vjerujem da za takvo što raspolažemo važnim argumentima, a zadržavanje radnih mjesta na svjetskom tržištu rada je samo jedan od argumenata – zaključuje Perić.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je krajem siječnja ove godine uputilo zahtjev IMO-u za uvrštavanje pomoraca na listu ključnih radnika među zemljama članicama.
Slijedom toga, IMO je izvijestio Ministarstvo kako je Republika Hrvatska uvrštena na listu zemalja koje su prepoznale pomorce kao ključne radnike!
Uzimajući u obzir respektabilan broj hrvatskih pomoraca u međunarodnoj plovidbi, uvrštavanjem naše zemlje na listu država koje prepoznaju pomorce kao ključne radnike daje se doprinos u olakšavanju akutnih i trenutnih poteškoća s kojima se pomorci diljem svijeta trenutno suočavaju, prvenstveno u odnosu na nemogućnost organizacije smjena posade i repatrijacije pomoraca.
Mnoge su države odgovorile na globalnu krizu uzrokovanu COVID-19 pandemijom nametanjem mjera koje ograničavaju putovanja i time stvaraju značajne poteškoće u redovnom poslovanju čitave svjetske brodarske industrije.
Prepoznavanjem pomoraca kao ključnih radnika, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture daje izravnu podršku pomorcima u ova teška vremena kada se cijela brodarska industrija bori sa izazovima koje je nametnula kriza uzrokovana COVID-19 pandemijom ovoj gospodarskoj grani, piše Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u svojoj objavi za medije.
U prosincu 2020. godine usvojena je UN rezolucija koja poziva države da pomorce prepoznaju kao ključne radnike, koju je Republika Hrvatska pozdravila i u potpunosti podržala.
“Usvojenom UN Rezolucijom i provedbom iste od strane ovog Ministarstva vjerujemo da je stvoren snažan alat u osiguravanju sigurne budućnosti pomorske industrije i nastavku globalnog opskrbnog lanca, a poglavito u odnosu na pomorce i njihove životne i radne uvjete na brodu.” – stoji u objavi Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Hrvatski pomorac Ivan (Ivo) Visin isplovio je na put oko svijeta na današnji dan, 11. veljače 1852. godine, koji će dovršiti 30. kolovoza 1859. i tako postati prvi Hrvat koji je oplovio svijet; piše Povijest.hr.
Bio je to tek šesti pothvat oplovljivanja svijeta u povijesti (prvi je započeo Magellan, a dovršio Elcano). Visin je svijet oplovio na briku (jedrenjaku srednje veličine s dva jarbola) koji je u Rijeci sagradio Andrija Zanon. Prema legendi, ugledavši jedrenjak, Visin je uskliknuo: „Splendido!“ (odlično) i to ime je dano brodu.
U nastavku donosimo isječak iz emisije TV Kalendar 2015. godine s pričom o kapetanu Ivi Visinu
Kapetan Visin isplovio je iz Antwerpena pod habsburškom zastavom s poručnikom Fridrihom Bellavitijem i devet članova posade. Svijet su obišli u smjeru zapada, rutom Antwerpen – Rt Horn – Valparaiso – San Francisco – Honolulu – Singapur – Bangkok – Hongkong – Rt dobre nade – Plymouth – Trst. Tijekom putovanja Splendido je preplovio 101 297 morskih milja.
Za ovaj pothvat car Franjo Josip odlikovao je Visina bijelom počasnom zastavom i viteškim križem reda Franje Josipa.
Inače, Ivan Visin rođen je u mjestu Prčanj kod Boke Kotorske 1806. godine u obitelji podrijetlom iz Istre. Pomorsku karijeru započeo je s 12 godina kao brodski mali na raznim jedrenjacima, a kapetanski ispit položio je u Trstu.
U redakciju nam se javio pomorac T.Č. sa svojim problemom oko određivanja i priznavanja broja dana plovidbe.
Naime, prema Lučkoj Kapetaniji, prošle godine je imao 168 dana plovidbe iako je, prema svome izračunu, trebao imati 220 dana.
U Lučkoj Kapetaniji Split navode da im računalo izbacuje ukupni broj neostvarenih plovidbenih dana zbog nemogućnosti završetka ugovora zbog pandemije, te su uputili pomorca T.Č. da se obrati ministarstvu budući da mu je navedeno 50 dana za neostvarene dane plovidbe, iako mu od dana iskrcaja do kraja ugovora preostaju 102 dana, te bi ukupno imao 220 dana plovidbe u 2020 godini, a ovako ima samo 168 dana.
Da pojasnimo, pomorac se ukrcao na brod krajem srpnja, a već krajem kolovoza je iskrcan zbog daljnjeg otkazivanja putovanja zbog situacije s COVID-19. Datum iskrcaja mu je po ugovoru bio krajem studenog te bi, prema Pomorskom zakoniku, trebao imati pravo na računanje neostvarenih dana plovidbe zbog poslovno uvjetovanih razloga.
Foto: T.Č., privatna fotografija
Prilikom prijave dana plovidbe je priložio i dokumente kompanije za koju plovi u kojima je vidljivo da je plovidba otkazana zbog situacije s koronavirusom.
Nesretni pomorac se obratio i Lučkoj Kapetaniji, Sindikatu pomoraca, državnom tajniku za more i EU fondove Josipu Bilaveru te Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Dobio je odgovor od ministarstva da će rješenje ove situacije dobiti napismeno, na kućnu adresu.
Nešto malo prije objave ovog članka nas je T.Č. kontaktirao te rekao da je dobio informacije od Lučke Kapetanije da će mu korigirati Potvrdu o danima u međunarodnoj plovidbi.
“Meni dani koje sam tražio nisu i dalje priznati po principu “dan za dan”, već sam priložio potvrdu ranije otkazanog ukrcaja zbog COVID-19, to su mi priznali i time sam premašio normu od 183 dana. Da to nije bio slučaj, dani mi ne bi bili priznati jer je sporan način na koji se priznaju neostvareni dani plovidbe. Po meni nije pravičan i treba ga mijenjati.” – izjavljuje T.Č. te dodaje: “Napominjem da statistička formula umetanjem više parametara, u usporedbi sa prethodnom godinom odlučuje koliko će se dana priznati, a to nije pravično, jer neki će osim što su u problemu zbog neplovidbe, ne znajući kada će se vratiti i ako se vrate, dobiti poreznu čestitku za 2020 godinu.”
T.Č. kaže kako ima puno pomoraca koji nisu dovoljno dobro upoznati s Pomorskim zakonikom i možda na sličan način kao i on ostanu bez dana koji bi im se inače trebali priznavati te im poručuje da bi trebali dobro upoznati zakon i svoja prava, a na Vladu i Ministarstvo apelira da se pravila oko određivanja 183 dana pojednostave i da se na pošteniji način provodi njihovo određivanje.
