Seaspan Corporation (“Seaspan”), podružnica Atlasa, objavila je da je potpisala ugovor s jednim poznatim brodogradilištem, za izgradnju dva ultramoderna 24.000 TEU kontejnerska broda s predviđenim isporukama koje počinju u prvoj polovici 2023. godine.
Dva visokokvalitetna kontejneraša uključivat će vodeće tehnologije za smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Od rujna 2020., globalna flota Seaspana sastojala se od 127 brodova i približno 1.073.000 TEU, s ukupnim ugovorenim prihodom od oko 4,1 milijarde. Uz to, u prosincu 2020. Seaspan je najavio sporazum za pet novoizgrađenih 12.200 TEU brodova koji će, zajedno s dva danas najavljena broda, dodati floti značajan novi kapacitet od 109.000 TEU u sljedeće dvije godine.
U ponedjeljak se podmornica Japanskih pomorskih snaga samoobrane Soryu, dok je izranjala, sudarila s trgovačkim brodom, potvrdile su japanske vlasti.
Dok je podmornica izlazila na površinu kod obale Shikokua, udarila je u brod za koji se vjeruje da je bulker Ocean Artemis. Ministar obrane Nobuo Kishi rekao je japanskim medijima da je posada vidjela plovilo kroz periskop, ali nije bila u stanju izvršiti dovoljno brze manevre kako bi izbjegla sudar.
Podmornica je pretrpjela oštećenja, no mogla je nastaviti s plovidbom po površini. Međutim, nije mogla uspostaviti kontakt sa svojom matičnom bazom zbog oštećenja komunikacijske opreme, pa je prošlo nekoliko sati dok nisu stigli do položaja dovoljno blizu obale da upute poziv. Tri člana posade zadobila su lakše ozljede.
50.000 dwt Ocean Artemis je bio na putu od Qingdaoa do Okayame prevozeći željeznu rudu. U sudaru nije znatno oštećen i nije bilo ozlijeđenih članova posade.
Požar je izbio u strojarnici kontejneraša Vera Rambow ujutro 8. veljače, nedugo nakon što je brod napustio hamburški kontejnerski terminal. Kapetan je obavijestio vlasti, a posada je pokušala ugasiti požar. Vatrogasci i tegljači su odmah reagirali.
Vera Rambow otegljena je do Kohlbranda i privezana. Požar je ugašen, a uzrokovan je navodno curenjem ulja. Brod je bio na putu prema Klaipedi (Litva).
Prema zadnjim informacijama – od 17h, 8. veljače, brod je još uvijek vezan u Kohlbrandu.
Najezda meduza u sjevernom Jadranu uzrokuje ozbiljne probleme tamošnjim ribarima. Umjesto uobičajenog ribljeg ulova koćarice izvlače mreže s po nekoliko tona meduza pod čijom težinom pucaju sajle i konopci; piše RTL. No osim materijalnih šteta meduza vrste morska pluća ne predstavlja opasnost za ljude a stručnjaci vjeruju da najezda neće trajati više od nekoliko tjedana.
Iako bezopasne za ljude morska pluća u ovakvim koncentracijama zagorčavaju život ribarima. Izlazak na more ovih im dana donosi samo trošak goriva, vremena i rada.
Rino Ossich, savudrijski ribar: “Zadnji put kad smo bili vani sam vukao tek samo sat vremena i kad sam je digao je bilo strašno. To je bilo preko dvije tone, tri tone”.
Osim nekoliko tisuća kuna izgubljenog dnevnog ulova pod težinom meduza stradavaju konopci i sajle na koloturima. Ovaj poseban konop koji u sebi ima četiri metalne sajle nije podnio težinu posljednjeg ulova.
“Onda smo prestali i sad čekamo da malo nestane tih meduza”, rekao je Rino.
Morska pluća su autohtone jadranske meduze, relativno velikog promjera i prepoznatljive po tirkiznom obodu klobuka. Savudrijski ribar Danilo viđa ih već godinama.
“Kad su se pojavljivale, pojavljivale su se u ljetnom periodu a u ovom zimskom periodu u mojoj 30 godišnjoj aktivnosti na moru nisam susretao”, rekao je Danilo Latin, savudrijski ribar.
Najveće probleme imaju koćarice koje vuku mreže po morskom dnu ali morska pluća onemogućavaju i izlov mrežama u blizini obale.
“Jer masa meduza se nasloni i umjesto da mreža stoji vertikalno ona legne na dno, uhvati se za kamen i kida se”, rekao je Latin.
Ni stručnjaci ne mogu sa sigurnošću utvrditi koji su razlozi masovne pojave meduza u zimskim mjesecima ali pretpostavljaju da ovaj fenomen neće dugo trajati.
“Je li on povezan s rijekom Po, možda s velikom količinom nutrijenata ili s povišenim temperaturama ili nižim u nekom dijelu ove zime to je teško reći. Ali ribari ja mislim da se moraju strpiti malo jer bi trebala ova najezda splasnuti u roku pod dva do tri tjedna a već traje desetak dana”, izjavila je dr. Barbara Sladonja, Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč.
Fenomen pogađa i ribare iz susjedne Slovenije i Italije a u hrvatskom dijelu Jadrana prisutan je od krajnjeg sjevera do visine Novigrada i Poreča.
Neviđena nesreća dogodila se jučer u Puli. S travel lifta u luci pao je nov novcati brod kojeg je izgradio pulski Tehnomont i taman je trebao biti otpremljen vlasniku! Riječ je o ribarici koju je Tehnomont gradio za vlasnika iz Irske; piše Glas Istre.
„Dogodilo se što se dogodilo. Srećom, nitko nije nastradao. Brod je bio položen na Avangardovom navozu, dakle odgovornost je njihova. No, svi smo jednako žalosni zbog nemilog događaja. Oprostite, ne mogu ni pričati“ – rekla je prilično potresena direktorica Tehnomonta Gordana Deranja.
Prema neslužbenim informacijama, brod je pao tako što je jedna sajla pukla dok su ga dizali. Jučer predvečer brod još nije bio izvučen s obzirom da u blizini nema ispravne dizalice, a dizalica Divić nije u funkciji.
U Dublinu je 16. prosinca 2018. potpisan ugovor za gradnju dvije ribarice od 26 metara za irske naručitelje. Radi se o ribarskim brodovima dužine 26 i širine 7,6 metara ukupne snage motora 420 kW. Brodovi su opremljeni opremom za kočarenje te skladišnim prostorom za smrzavanje i skladištenje ribe.
Kinesko Ministarstvo prometa najavilo je odluku o obustavi smjene posade za sve brodove dvaju kompanija, zbog grupnih infekcija koronavirusom na brodovima kojima upravljaju te kompanije.
Kineske zdravstvene vlasti su tijekom lučkih inspekcija pronašle 15 članova posade na panamax-bulkeru Omicron Sky i 21 člana posade na panamax-bulkeru Asia Spring koji su bili pozitivni na koronavirus.
Vlasnici ovih brodova su Omicron Ship Management i Dia Yuan International Shipping.
Suspendirana je smjena posade za sve brodove ovih dvaju kompanija na 30 dana zbog „njihove nesposobnosti u kontroli epidemije“. Vlasti će preispitati ovu odluku prije nego što im se odobri buduća smjena posade.
Popis koji je dostavilo Ministarstvo prometa pokazuje da Omicron Ship Management upravlja sa šest brodova, a Dia Yuan sa 17 brodova.
6. veljače u večernjim satima, oko 115 nm od obale Kameruna u Gvinejskom zaljevu, pirati su napali tanker Sea Phantom.
Sigurnosna agencija izvijestila je da je bilo osam napadača te da napad pirata nije bio uspješan. Brod je 7. veljače sigurno stigao u Malabo, Ekvatorijalna Gvineja.
To je deveti incident u zapadnoafričkim vodama od početka godine, izvijestio je Dryad.
2021. godina započela je s nekoliko ozbiljnih napada, uključujući jedan smrtni slučaj tijekom otmice turskog kontejneraša Mozarta krajem prošlog mjeseca.
Napadi nigerijskih piratskih skupina predstavljaju većinu ozbiljnih piratskih incidenata u svijetu. 95 % svih pomorskih otmica zabilježenih prošle godine dogodilo se u Gvinejskom zaljevu, zahvativši 130 članova posade u 22 odvojena napada.
Prema IMB-u domet i sposobnost piratskih akcijskih skupina u delti rijeke Niger pokazuju činjenice kako se otmice događaju na oko 60 nm od mora, no rekord udaljenosti piratskog napada se dogodio gotovo 200 nautičkih milja od kopna. Također oko 80 posto napadača bilo je opremljeno vatrenim oružjem.
“Najnovije statistike potvrđuju sve veći broj napada pirata na brodove koji su značajno udaljeni od obale. Unatoč brzom djelovanju mornarica u regiji, i dalje postoji potreba za rješavanjem ovih zločina, koji i dalje ima izravan utjecaj na sigurnost pomoraca ”, rekao je Michael Howlett, direktor Međunarodnog pomorskog ureda ICC-a.
Bulk carrier Sally M s teretom soli nasukao se na ulazu u luku Katakolo (Pyrgos, Grčka, Jonsko more).
Prema izvještaju grčke obalne straže, bulk carrier Sally M zatražio je pristajanje u Katakolu zbog punjenja goriva ili dopunjavanja zaliha, dok je bio na putu za Kopar (Slovenija).
Brod se nasukao 5. veljače dok je napuštao Katakolo.
Prema zadnjim informacijama od 6. veljače, brod je još uvijek bio nasukan, s tegljačima u blizini.
I dalje nema pomaka oko modela završetka izgradnje broda za prijevoz automobila, novogradnje 514, u riječkom brodogradilištu, a strpljenje u norveškoj kompaniji Siem koja je zainteresirana za kupnju ovog broda, čini se, dovedeno je do samog ruba; piše Novi list.
Premda su u početnim razgovorima bili neskloni toj opciji, norveški brodar prije petnaestak dana, doznaje se iz izvora bliskih ovoj kompaniji, prihvatio je varijantu koja mu je ponuđena s hrvatske strane slijedom koje bi se ovaj brod završio tako da ga Siem kupi od države i ugovori njegov završetak u »3. maju«.
Međutim, sve otad nema povratnog odgovora s hrvatske strane, odnosno od resornih ministarstava gospodarstva i državne imovine. Bile su najave i očekivanja da će se to dogoditi prošlog tjedna, no pokazalo se da ništa od toga. Dodatni pritisak i opasnost za nastavak razgovora jest i taj što se iz Siema moraju odrediti prema svom dugogodišnjem poslovnom partneru, njemačkom koncernu Volkswagen, o tome hoće li ovu novogradnju iz »3. maja« imati na raspolaganju početkom 2022. godine, što Norvežani ne mogu učiniti jer s hrvatske strane pregovaračkog stola vlada muk. Za završiti ovu novogradnju trebat će oko osam mjeseci, piše Novi list.
Ne treba puno pa da se situacija u kojoj postoje zainteresirani prodavatelj i kupac stubokom promjeni odustajanjem jedne strane, a u ovom trenutku te su niti prilično stanjene. Velika je nervoza i u riječkom brodogradilištu jer je ovaj brod za prijevoz automobila ključan za održivost njihovog poslovanja.
Cijeli financijski koncept plana spasa riječkog škvera, podsjetimo, najvećim dijelom počiva upravo na ugovaranju i isporuci ovog broda jer je riječ o najisplativijem poslu. Novogradnja 514 u najvećem je stupnju gotovosti, a i cjenovno nadmašuje druga dva za koje je Vlada odlučila da će se završiti u »3. maju« i time dati šansa brodogradilištu da preživi. Algomin brod trećemajci su isporučili u rujnu prošle godine, a u srpnju ove godine u planu je i tanker »Santiago«.
Iz Siema su još prije više mjeseci zainteresiranost da kupe taj brod, čiji su bili i izvorni naručitelji, potkrijepili pismom namjere, slijedom čega je Vlada koncem listopada prošle godine ovlastila Ministarstvo financija da na stečajnoj dražbi licitira do iznosa svoje prvoupisane hipoteke, odnosno do maksimalnih 174 milijuna kuna. Kako za novogradnju 514 drugog ponuditelja nije bilo, brod je krajem studenog otišao državi za 142 milijuna kuna, odnosno polovicu svoje utvrđene vrijednosti. Indirektno se, zapravo, radilo o svojevrsnom prijeboju jer se taj novac od prodaje broda opet vratio u državni proračun, odnosno Ministarstvu financija kao razlučnom vjerovniku.
Već spomenutim zaključkom Vlade novogradnja 514 predana je na upravljanje Ministarstvu državne imovine koje je dobilo zaduženje da, zajedno s Ministarstvom gospodarstva, poduzme sve mjere i aktivnosti za završetak ovog broda. Prošla su dva mjeseca, a konačnog rješenja još uvijek nema. Premda je u pitanju više formalnost, o odnosu prema ovoj novostečenoj državnoj imovini svjedoči i neslužbena informacija prema kojoj još uvijek nije obavljena primopredaja novogradnje 514. Trgovački sud u Pazinu još je početkom prosinca prošle godine naložio da se brod ima predati u posjed novom vlasniku, Ministarstvu financija, ali pozivi dosad nisu naišli na odaziv.
