O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 94

Posada tankera Yi Cheng 6 spašena nakon požara u Omanskom zaljevu

0
Foto: Screenshot/X

Tanker Yi Cheng 6 pretrpio je ozbiljan požar u strojarnici tijekom tranzita kroz Omanski zaljev 29. lipnja. Plovilo je bilo na putu iz indijske luke Kandla prema Shinasu u Omanu kad je došlo do izbijanja požara i potpunog gubitka pogona.

Na poziv upomoć odmah je reagirala indijska mornarica, koja je s fregate INS Tabar – trenutno raspoređene u regiji – poslala tim za gašenje požara. Svi članovi posade, njih 14, svi državljani Indije, uspješno su evakuirani i zbrinuti.

Prema priopćenju indijske mornarice, njihov tim zajedno s pet članova posade tankera uspio je staviti požar pod nadzor. U gašenju su sudjelovala 13 pripadnika mornarice te nekoliko članova posade broda.

Tanker Yi Cheng 6, izgrađen 2003., u vlasništvu je hongkonške tvrtke Lucky Impact, koja upravlja i jednim supramax bulk carrierom. Za sada nije poznat uzrok požara, niti je najavljeno kada će tanker biti tegljen ili popravljen.

MSC 110 – ključne odluke s 110. sjednice Odbora za pomorsku sigurnost IMO-a

0
Foto: IMO

Sjednica Odbora za pomorsku sigurnost (MSC 110) održana je od 18. do 27. lipnja 2025., a donijela je niz važnih odluka koje oblikuju budućnost sigurnosti pomorske plovidbe.

DNV je sažeo najvažnije zaključke sjednice. Usvojene su izmjene SOLAS-a s ciljem povećanja sigurnosti prilikom ukrcaja i iskrcaja pilota i ostalog osoblja, postignut je znatan napredak u izradi dobrovoljnog Kodeksa sigurnosti za autonomne brodove (MASS Code), te je zaključen pregled sigurnosnih prepreka za korištenje alternativnih goriva i novih tehnologija – što je važan korak u smanjenju emisije stakleničkih plinova s aspekta sigurnosti, piše Safety4Sea.

Najvažnije odluke sa sjednice MSC 110:

  • Usvojene izmjene SOLAS poglavlja V i novi standardi za ukrcaj i iskrcaj pilota, obvezni od 1. siječnja 2028.
  • Odobreni nacrti izmjena Kodeksa ESP 2011, kojima se omogućuje korištenje tehnika daljinskog pregleda.
  • Odobren Kodeks o alarmima i indikatorima 2025.
  • Usvojene nove preporuke za ulazak u zatvorene prostore na brodu.
  • Odobrene smjernice za hitno tegljenje brodova koji nisu tankeri.
  • Privremene smjernice za obuku pomoraca na brodovima s alternativnim gorivima.
  • Izmjene SOLAS poglavlja II-1, koje pojašnjavaju primjenu IGF Kodeksa na sva plinovita goriva, neovisno o točki paljenja.
  • Pokrenute mjere za uklanjanje regulatornih prepreka za nova goriva i tehnologije, uključujući ažuriranje Kodeksa za nuklearne trgovačke brodove.
  • Napredak u izradi dobrovoljnog Kodeksa sigurnosti za autonomne brodove (MASS Code).
  • Poziv PSC tijelima da zauzmu fleksibilan pristup kod inspekcija aranžmana za bijeg iz strojarnica, dok se ne razjasne postojeći propisi.

Ostali važni aspekti:

  • IMSBC Kodeks: Usvojene nove tablice i klasifikacije tereta, na snazi od 1. siječnja 2027.
  • IGC Kodeks: U izradi su izmjene koje će ukloniti nejasnoće i ujednačiti primjenu zahtjeva.
  • IGF Kodeks: Usvojene izmjene kako bi se obuhvatila sva plinovita goriva, s mogućim stupanjem na snagu 1. srpnja 2028.
  • MASS Code: Finalizirano 18 poglavlja, a dodatni fokus bit će na ljudskom faktoru. Kodeks se očekuje kao obvezan od 1. siječnja 2032.
  • Cyber sigurnost: Predloženo je izraditi neobvezni kodeks za kibernetičku sigurnost na brodovima.
  • Uređaji za hitno tegljenje: Proširenje primjene i na sve brodove iznad 20.000 GT, od 2028.
  • Industrijsko osoblje: Ujednačena težina za proračune stabilnosti postavljena na 90 kg.
  • ESP Kodeks: Omogućena uporaba daljinskih inspekcijskih tehnika.
  • Sigurnosne mreže i ograde: Pojašnjeni zahtjevi za konstrukciju i postavljanje.
  • Automatski ventili: Razjašnjena definicija “daljinski upravljanog” ventila.
  • Obuka za alternativna goriva: Privremene smjernice odobrene.
  • Simulirano porinuće čamaca: Nove tehničke specifikacije i sigurnosni faktori.
  • ULPA sustavi i pirotehnika: Izmjene testiranja i smjernica.
  • Unutarnji prostori i bijeg: Razmatraju se izmjene SOLAS-a za jasnije definicije najnižeg dijela prostora.

Plan budućih aktivnosti uključuje:

  • Reviziju Kodeksa za upravljanje sigurnošću (ISM)
  • Smjernice za primjenu odredbi koje ostaju na “diskreciji administracije”
  • Razvoj standarda za R-mode prijemnike
  • Usklađenje standarda opreme za vatrogasce
  • Reviziju zahtjeva za brzinu spuštanja čamaca za spašavanje
  • Razvoj performansnih standarda za upozorenja u strojarnici
  • Smjernice za sprječavanje padova s visine

Megajahta saudijskog princa privukla poglede u riječkoj luci

0
Foto: Vedran Karuza/Novi List

U riječku luku uplovila je megajahta Golden Odyssey, jedna od najvećih i najluksuznijih koje su ikad uplovile u Rijeku, duga čak 123,4 metra.

Kako piše Novi List, ova ploveća palača izgrađena je 2015. u pogonima Lürssena, za saudijskog princa Khaled bin Sultan al Sauda, koji više nije formalni vlasnik plovila, no smatra se da ga i dalje koristi.

Krajem prošle godine oglašena je prodaja broda po cijeni od 150 milijuna dolara, a procjenjuje se da su godišnji troškovi njezina korištenja i održavanja između 15 i dvadeset milijuna dolara.

Megajahta može primiti do 32 putnika kojima na usluzi stoji i do sedamdesetak članova posade kao i brojni zabavni sadržaji, poput bazena, kina i drugih. Očekuje se da će Golden Odyssey u Rijeci ostati dva tjedna.

Eksplozija na tankeru kod Libije: Sumnja na napad minom

0
Foto: Hannes van Rijn/Marinetraffic

Tehnički kvar ili sabotaža – uzrok eksplozije u Sredozemlju i dalje je predmet istrage

Kako navodi The Maritime Executive, grčki tanker Vilamoura pretrpio je ozbiljno oštećenje nakon što je došlo do eksplozije u njegovoj strojarnici, dok se nalazio otprilike 80 nautičkih milja od libijske obale. Incident se dogodio u subotu popodne, a brod je potom preuzeo tegljač Boka Summit, koji ga sada teglji prema grčkim vodama brzinom od oko četiri čvora.

Prema podacima konzultantske tvrtke za pomorsku sigurnost Vanguard, eksplozija je dovela do poplave u strojarnici, a tanker je istog trena signalizirao status “not under command”.

Zanimljivo je da je Vilamoura u protekloj godini dva puta pristajala u ruskim lukama – Ust-Luga i Novorosijsk – koje su poznate kao glavni izvozni terminali za rusku i kazahstansku naftu. Zbog te činjenice, a i zbog sličnosti s prethodnim incidentima, stručnjaci ne isključuju mogućnost da je riječ o napadu limpet minom.

Od početka 2025. godine zabilježeno je više sličnih slučajeva: eksplozije su oštetile brodove Seajewel, Seacharm, Grace Ferrum i Kola, a svi su također prethodno pristali u ruskim lukama. Iako službena potvrda za napad na Vilamouru još nije objavljena, sve više pokazatelja upućuje na to da bi incident mogao biti dio šireg sigurnosnog problema u regiji.

Droga pod morem: 3,5 tone kokaina otkriveno u podmornici kod Meksika

0
Foto: Screenshot X/Foro Militar México

Meksička mornarica nastavila je intenzivne patrole koje sve češće otkrivaju sofisticirane krijumčarske rute u teritorijalnim vodama Pacifika.

Kako navodi Baird Maritime, tijekom rutinske pomorske patrole uz južnu obalu meksičke države Guerrero, pripadnici meksičke mornarice presreli su i zaplijenili polu-podmornicu za koju se sumnja da je korištena za krijumčarenje narkotika. Plovilo, poznato u kriminalnim krugovima kao “narco-sub”, prevozilo je 180 bala s ukupno 3,5 tone sumnjivog kokaina.

Zapovjedništvo meksičke ratne mornarice potvrdilo je da su u akciji uhićene tri osobe koje su upravljale tim specijalno izrađenim plovilom, čija konstrukcija omogućava djelomično uranjanje – čime se otežava otkrivanje iz zraka i s brodova.

Incident je dio šireg nadzornog sustava koji je pojačan otkako je u listopadu prošle godine predsjednica Claudia Sheinbaum preuzela dužnost. Prema podacima mornarice, od tada je u meksičkim vodama zaplijenjeno gotovo 45 tona kokaina, što ukazuje na sve aktivniju ulogu pomorskih snaga u suzbijanju međunarodnog krijumčarenja.

Podsjetimo, upravo je listopad 2024. zabilježen kao mjesec s najvećom pojedinačnom zapljenom droge u pomorskom prostoru Meksika – tada je iz više presretnutih plovila zaplijenjeno čak 8,3 tone nedozvoljenih supstanci.

Polu-podmornice poput ove sve su češći alat narko-kartela u pacifičkom pojasu između Kolumbije, Ekvadora i Meksika. Građene su za skriveno kretanje ispod površine mora, često izrađene od stakloplastike i bez službenih oznaka.

Zapljene ovog tipa najčešće se odvijaju zahvaljujući integraciji nadzora iz zraka, izviđačkih bespilotnih letjelica te brze reakcije patrolnih brodova mornarice.

Novi propisi za sigurnost plovidbe – evo što se mijenja za nautičare

0
Foto: Morski.hr / Davor Žunić, ACI

Novi Pravilnik donosi jasno definirane propise o plovidbi uz obalu, zabrani priveza i pravilnom sidrenju, čime se otvara put sigurnijoj i urednijoj sezoni.

Propisi se odnose na profesionalne kapetane i skipere, ali i na rekreativne nautičare, sve s ciljem povećanja sigurnosti plovidbe i očuvanja morskog okoliša.

U vrhuncu turističke sezone, kada je pritisak na obalni pojas i akvatorij iznimno velik, Ministarstvo mora jasno poručuje: pravila se moraju poštovati, jer su definirana upravo zbog sve veće gužve i učestalih situacija koje ugrožavaju sigurnost ljudi, imovine i prirode.

Plovidba uz obalu podložna strogim pravilima

Najveće novosti dolaze u segmentu udaljenosti plovidbe uz obalu. Plovila su sada razvrstana u tri kategorije prema svojoj duljini, a za svaku su propisana minimalna udaljenja od obale:

  • Brodovi dulji od 30 metara i hidroavioni ne smiju ploviti bliže od 300 metara
  • Plovila od 15 do 30 metara moraju se držati minimalno 150 metara od obale
  • Plovila manja od 15 metara moraju poštivati razmak od najmanje 50 metara

Ove mjere ne primjenjuju se samo kod uplovljavanja, isplovljavanja ili manevriranja kada je to nužno zbog konfiguracije obale, ali i tada uz strogo ograničenje brzine i povećan oprez.

Nema više improvizacija kod sidrenja i priveza

Pravilnikom su jasno regulirane i radnje sidrenja i priveza, koje su dosad često bile izvor kaosa u uvalama i lukama. Sidrenje na zabranjenim područjima, vezivanje za obalnu vegetaciju ili ometanje prolaza drugim plovilima – sada je sve to precizno sankcionirano.

Kapetani, skiperi i upravitelji plovila moraju osigurati da:

  • Prilikom odabira mjesta za sidrenje ne ugrožavaju druge brodove, obalu ili sigurnost plovidbe
  • Sidreni lanci i konopi budu vidljivo označeni
  • Vezivanje ne bude obavljeno na način koji može ugroziti morski okoliš ili onemogućiti plovidbu drugima

Posebna pozornost posvećena je uređenim kupalištima, gdje je zabranjen pristup svim motornim plovilima unutar 50 metara, dok se područje do 300 metara smije koristiti samo za plovila na ljudski pogon, poput kajaka, SUP-a i pedalina.

Jasna poruka za ovo ljeto: sigurnost i odgovornost

Ovaj pravilnik uvodi više nego potrebne promjene u način na koji se odvija ljetna plovidba na Jadranu. Profesionalci ga pozdravljaju, a njegova primjena ovisit će o učinkovitosti pomorskih kapetanija i spremnosti nautičara da poštuju pravila.

S obzirom na sve veću gustoću prometa, posebno u srpnju i kolovozu, Hrvatska je ovim propisima napravila korak prema odgovornijem upravljanju svojim morem.

Norveški DOF potpisao unosne ugovore s Petrobrasom – vrijednost prelazi 275 milijuna dolara

0
Foto: Alan Smillie/Marinetraffic

Norveška offshore kompanija DOF potpisala je dva nova dugoročna ugovora s brazilskim naftnim divom Petrobrasom, ukupne vrijednosti preko 275 milijuna američkih dolara. Ugovori se odnose na dva specijalizirana offshore broda koji će podržavati podmorske i vučne operacije u brazilskoj eksploataciji nafte i plina.

Prvi ugovor uključuje brod Skandi Logger, AHTS (Anchor Handling Tug Supply) jedinicu izgrađenu 2009. godine. Brod će biti angažiran u četverogodišnjem ugovoru s početkom u veljači 2026. godine, a prije početka operacija bit će prebačen pod brazilski registar, u skladu s lokalnim zakonodavstvom o zapošljavanju domaćih plovila, navodi Splash247.

Drugi ugovor odnosi se na brod Skandi Achiever, izgrađen 2007. godine, koji će biti korišten kao potporni brod za ROV operacije (Remotely Operated Vehicle Support Vessel). Ovaj ugovor počinje u prosincu 2025., odmah nakon što brod završi postojeći angažman u Brazilu. Ugovor predviđa korištenje dvaju radnih ROV sustava klase Work-Class, kao i brodske podmorske dizalice.

Oba su ugovora rezultat konkurentnog javnog natječaja koje je Petrobras proveo s ciljem jačanja kapaciteta za dubokomorske operacije, posebno u eksploataciji nalazišta u prekomorskim vodama.

DOF-ovi novi ugovori nadovezuju se na već ranije potpisane poslove vrijedne 480 milijuna dolara za četiri AHTS broda – Skandi Iguaçu, Skandi Angra, Skandi Paraty i Skandi Urca – koji će započeti s radom tijekom 2026. godine.

Ova serija ugovora pozicionira DOF kao jednog od ključnih partnera Petrobrasovih aktivnosti u offshore segmentu, osobito u pogledu podrške dubokomorskim operacijama koje zahtijevaju visoko specijalizirane brodove i opremu.

Najveća brodska nesreća u povijesti SAD-a – 1865.

0
Foto: Povijest.hr

Rijeka Mississippi bila je u to doba godine nabujala zbog proljetnog otapanja snijega na sjeveru. Pretpostavlja se da je poginulo između 1.300 i 1.900 ljudi. Službena brojka iznosi 1.547, no vjerojatno se nikada ne će točno moći ustanoviti, piše Povijest.

Dana 27. travnja 1865. godine došlo je do najveće brodske nesreće u povijesti Sjedinjenih Američkih Država. Naime, poginulo je više od 1.500 ljudi pri eksploziji i potonuću parobroda SS Sultana na rijeci Mississippi. U medijima taj događaj nije bio toliko eksponiran, jer je bio pomalo zasjenjen ubojstvom Lincolnovog atentatora Johna Wilkesa Bootha koje se dogodilo dan ranije.

Parobrod SS Sultana plovio je na liniji New Orleans – St. Louis po velikoj rijeci Mississippi. Na parobrod u gradu Vicksburgu ukrcalo se mnogo putnika, vjerojatno sjevernjačkih vojnika koji su nedavno bili oslobođeni iz južnjačkih logora pa su željeli što prije doći kući. Brod je imao kapacitet od oko 376 putnika, a na njega se naguralo možda i do nevjerojatnih 2.400 ljudi.

Kod grada Memphisa parobrodu je usred noći, oko 2:00 sata ujutro, eksplodirao parni kotao. Eksplozija je bacila dio ljudi u vodu, a brod se zapalio od rasipanog žara iz kotlovnice. Rijeka Mississippi bila je u to doba godine nabujala zbog proljetnog otapanja snijega na sjeveru. Pretpostavlja se da je poginulo između 1.300 i 1.900 ljudi. Službena brojka iznosi 1.547, no vjerojatno se nikada ne će točno moći ustanoviti. Za usporedbu, pri potonuću Titanica poginula su oko 1.503 putnika (također je nemoguće dati točan broj zbog nepouzdanih putničkih lista).

Brod pun starog željeza gorio u Hullu – grad pod dimom, brod pod istragom

0
Foto: Screenshot/X

Požar koji je jučer izbio na brodu Altay u engleskoj luci Hull prekrio je gradsko središte gustim dimom i poremetio svakodnevicu građana.

Na teren su odmah izašli vatrogasci, a pridružile su im se i hitne službe te spasilački tim britanske obalne straže. Policija je zatvorila okolne prometnice i upozorila građane da ostanu u zatvorenom, budući da je dim nošen vjetrom brzo stigao do centra Hulla.

Požar je izbio oko 10 sati ujutro, a prema prvim informacijama, zahvatio je teret starog željeza. Svi članovi posade su na sigurnom i nitko nije ozlijeđen.

Brod Altay, nosivosti 8.814 DWT, stigao je iz nizozemskog Ijmuidena 23. lipnja. U vlasništvu je turske brodarske kompanije od 2017. godine. U listopadu prošle godine, Altay je bio zadržan tijekom PSC inspekcije u talijanskoj Veneciji zbog nedostataka vezanih za održavanje opreme za spašavanje. Tadašnja inspekcija rezultirala je dvodnevnom zadržavanjem broda. No, nakon toga je u Francuskoj dobio uredan zapisnik.

Iako je vatra još pod istragom, vatrogasci sumnjaju da je do požara došlo unutar štiva s teretom. Sve dodatne informacije o uzroku požara očekuju se nakon što se situacija stavi pod kontrolu.

Nuklearni pogon na moru: IMO kreće u izmjene zastarjelih propisa

0
Foto: IMO

IMO je službeno započeo proces izrade modernih međunarodnih pravila za sigurnu primjenu civilnog nuklearnog pogona u brodarstvu

Međunarodna pomorska organizacija (IMO) službeno je pokrenula proces revizije zastarjelih propisa koji se odnose na sigurnost nuklearno pogonjenih trgovačkih brodova.

Kako navodi Splash247, na 110. zasjedanju Odbora za pomorsku sigurnost (MSC 110), više zemalja članica i nevladinih organizacija zatražilo je ažuriranje Kodeksa sigurnosti za nuklearne trgovačke brodove (Rezolucija A.491) te odgovarajućih dijelova SOLAS konvencije. Odbor je odobrio prijedlog, a izrada novih pravila povjerena je Pododboru za projektiranje i izgradnju brodova (SDC), koji će započeti rad već u siječnju 2026., ako to bude tehnički izvedivo.

Poseban naglasak stavljen je na potrebu da nova pravila ne budu ograničena samo na tehnologiju tlačnih vodnih reaktora (PWR) s izravnim parnim pogonom, već da obuhvate i suvremene koncepte poput “all-electric” brodova i reaktora nove generacije.

Tijekom zasjedanja MSC-a, Svjetski institut za nuklearni transport (WNTI) održao je prezentaciju u kojoj je Mikal Bøe, izvršni direktor tvrtke CORE POWER, zahvalio IMO-u na odluci i pozdravio jačanje suradnje između IMO-a i Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

“Ovo je važan korak prema stvaranju međunarodnog regulatornog okvira koji će osigurati sigurnost i pouzdanost civilne primjene nuklearne energije na moru,” poručio je Bøe.

IAEA će krajem ove godine pokrenuti projekt ATLAS (Atomic Technology Licensed for Application at Sea), koji za cilj ima razvoj regulatornih modela za implementaciju nuklearne propulzije i plutajućih nuklearnih elektrana.