O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 97

IMO uvodi globalna pravila za smanjenje emisija – primjena od 2027.

0
Foto: IMO

Na UN-ovu klimatskom sastanku u Bonnu potvrđeno je da je Međunarodna pomorska organizacija (IMO) na dobrom putu da ove godine usvoji nove obvezujuće propise za smanjenje emisija stakleničkih plinova u pomorskoj industriji.

Krovni dokument nazvan IMO Net-Zero Framework finaliziran je u travnju na sjednici Odbora za zaštitu morskog okoliša (MEPC), a njegovo službeno usvajanje očekuje se na idućem MEPC sastanku u Londonu, od 13. do 17. listopada. Nakon usvajanja, propisi će stupiti na snagu u ožujku 2027., a provedba će biti u nadležnosti država članica IMO-a, piše Safety4Sea.

Ovaj okvir uvodi dva ključna mehanizma:

  • Globalni standard za gorivo, kojim se obvezuje brodove da postupno smanjuju intenzitet emisija po potrošenoj energetskoj jedinici, mjeren „od izvora do potrošnje“ (well-to-wake).
  • Globalnu ekonomsku mjeru – brodovi koji prekorače zadane emisijske granice morat će platiti u Net-Zero fond, iz kojeg će se financirati brodovi s nultim i gotovo nultim emisijama, inovacije, prijenos tehnologije i pomoć zemljama u razvoju.

Osim toga, predviđa se i:

  • certifikacija održivih brodskih goriva,
  • uspostava centralnog registra emisija,
  • zaštita sigurnosti opskrbe hranom u tranziciji na zelene tehnologije.

U tijeku su i paralelni radovi na:

  • ocjeni životnog ciklusa brodskih goriva,
  • razvoju novih pravila za energetsku učinkovitost brodova,
  • sigurnosnim propisima za brodove koji koriste nove tehnologije,
  • te uporabi sustava za hvatanje i pohranu ugljika na brodu.

IMO naglašava važnost suradnje s lukama, proizvođačima obnovljivih izvora energije i pomorskim obrazovnim institucijama kako bi se osigurala pravedna tranzicija, posebno za zemlje s manje resursa, poput otočnih država i najslabije razvijenih zemalja

Japan planira udvostručiti brodogradnju do 2030. godine

0
Foto: Wikmedia commons

Japan namjerava oživjeti svoju nekoć dominantnu brodogradnju kroz državno poticanu obnovu infrastrukture i stratešku suradnju s SAD-om.

Japan priprema ambiciozan plan za povratak među vodeće brodograđevne sile svijeta, s ciljem da do 2030. udvostruči proizvodnju brodova i poveća globalni tržišni udio na 20 posto, piše Splash247.

Japanska brodogradnja, koja je 1990-ih imala gotovo 50% globalnog udjela, danas drži tek oko 10%. Glavni konkurenti – Kina i Južna Koreja – sada dominiraju tržištem zahvaljujući snažnim državnim subvencijama i velikim kapacitetima. Kina sama kontrolira čak 70% novogradnji i 90% svjetske remontne industrije.

Screenshot

U svibnju je zabilježen dramatičan pad narudžbi u Japanu – čak 48% manje u odnosu na prošlu godinu, pokazuju podaci Japanskog udruženja izvoznika brodova.

Međutim, novi vjetrovi pušu s vrha industrije. Yukito Higaki, predsjednik najvećeg japanskog brodogradilišta Imabari Shipbuilding, imenovan je novim čelnikom Japanskog udruženja brodograđevne industrije (JSIA). Prvi je to put da savez vodi netko iz komercijalnog brodogradilišta, a ne iz teške industrije. Higaki je najavio cilj: preuzeti 20% svjetskog tržišta u sljedećih pet godina.

U tom kontekstu, razmatra se i strateško partnerstvo sa SAD-om. U planu je osnivanje japansko-američkog fonda za revitalizaciju brodogradnje, koji bi podupirao gradnju LNG brodova, ledolomaca i ro-ro brodova za američko tržište. Time bi se japanska industrija pozicionirala kao sigurnija alternativa kineskim dobavljačima, posebno u svjetlu moguće američke odluke o povećanju pristojbi za kineske brodove.

Promet kroz Hormuški tjesnac nastavlja se unatoč napadu SAD-a

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Nakon napada SAD-a na Iran, pomorski promet kroz Hormuški tjesnac – jednu od najvažnijih trgovačkih arterija na svijetu – nastavlja se, iako pod pojačanim sigurnosnim upozorenjima. Unatoč prijetnjama i geopolitičkoj nestabilnosti, komercijalna plovidba još nije obustavljena, ali mnoge su pomorske institucije i vlasti pozvale na dodatni oprez.

Prema podacima iz sustava za automatsku identifikaciju (AIS), u ranim jutarnjim satima 23. lipnja kroz tjesnac je prolazilo više od deset brodova – uglavnom u istočnom smjeru. Promet je u okvirima redovnih vrijednosti, potvrdila je i analitička kuća Kpler. Međutim, postoji opravdana sumnja da dodatni broj brodova plovi s isključenim AIS-om („u mraku“) kako bi izbjegli moguće napade ili praćenje, navodi The Maritime Executive.

Osim isključenih transpondera, brodovi u području izvještavaju o ozbiljnim slučajevima ometanja GPS signala, što dodatno otežava navigaciju i sigurnosnu procjenu u realnom vremenu. Unatoč svemu, pomorska trgovina i dalje teče kroz ovo usko grlo globalnog naftnog i plinskog izvoza.

BIMCO, jedna od najvećih svjetskih brodarskih organizacija, upozorava da se sigurnosna situacija pogoršava i u Crvenom moru. Tamo su iranski saveznici – Huti – suspendirali primirje s SAD-om i najavili nove napade na američko i izraelsko brodarstvo. Međutim, kako navodi sigurnosni šef BIMCO-a Jakob Larsen, opasnost prijeti i brodovima koji nemaju izravne veze s tim državama jer se lako može dogoditi pogrešna identifikacija.

U aktualnim okolnostima, pomorci i brodovlasnici suočeni su s teškim odlukama – nastaviti rutinske plovidbe kroz strateške rute ili pronaći alternativne i sigurnije pravce, uz znatno veće troškove i kašnjenja.

Svjetska analiza potvrdila: Pomorstvo i dalje jedno od najopasnijih zanimanja na svijetu

0
Foto: ITF

Statistike pokazuju da brodski život nosi višestruko veće rizike nego rad na kopnu

Najnovije izvješće Lloyd’s Register Foundation otkriva zabrinjavajuće podatke – čak 25% pomoraca doživjelo je neki oblik ozljede ili nezgode na radu u posljednje dvije godine, što je najviša stopa među svim ispitivanim profesijama. Usporedbe radi, među ostalim radnicima taj broj iznosi 18%.

U sklopu globalnog istraživanja “World Risk Poll Focus On” anketirano je 147.000 radnika iz raznih sektora, a rezultati ukazuju na ozbiljne propuste u zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu (OSH) u pomorskoj industriji, piše Splash247.

Foto: Splash247

Zajednička poruka svih stručnjaka glasi – nužne su sustavne i održive promjene kako bi se osigurali bolji uvjeti života i rada na moru. Jer bez sigurnog i zdravog pomorca – nema ni sigurne plovidbe, ni stabilne opskrbe za ostatak svijeta.

Dani pomorstva u Vrsima – priče ljudi koji su more zvali domom

0
Foto: TZ Vrsi

U Vrsima, mjestu s duboko ukorijenjenom pomorskom tradicijom, krajem lipnja ponovno će se održati manifestacija Dani pomorstva, koja već četvrtu godinu za redom okuplja pomorce, njihove obitelji i sve zaljubljenike u more. Program će se odvijati 24. i 25. lipnja, pod pokroviteljstvom Udruge pomoraca Sveti Nikola, Općine Vrsi i Turističke zajednice.

Tijekom ova dva dana, posjetitelji će imati priliku upoznati se s bogatom pomorskom poviješću mjesta koje s pravom nosi epitet “najpomorskijeg” u regiji. Riječ je o događaju koji ne samo da čuva identitet mjesta, već i odaje priznanje generacijama koje su ploveći svjetskim morima prenosile ime Vrsi daleko izvan domovine.

Manifestacija započinje u utorak, 24. lipnja, otvorenjem izložbe u Područnoj školi Petar Zoranić. Izložba nosi naziv “Slike i predmeti iz života i rada vrških pomoraca”, a donosi brojne zanimljivosti koje svjedoče o svakodnevici i izazovima pomorskog života. Organizirana je u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Zavodom za povijesne znanosti, a ostaje otvorena do 30. lipnja u jutarnjim i večernjim satima.

Foto: TZ Vrsi

Predsjednik udruge pomoraca, Neven Predovan, istaknuo je kako Dani pomorstva nisu samo kulturni događaj, već i emotivni susret s identitetom mjesta:

– Manifestacija je nastala kao znak zahvalnosti svim onim generacijama koje su svojim radom na moru ostavile neizbrisiv trag u povijesti Vrsi, rekao je Predovan. Posebno je naglasio humanitarni karakter događanja.

U večernjem dijelu programa, 24. lipnja u Parku pomoraca, predviđeno je svečano podizanje zastave Dana pomorstva s početkom u 20:30 sati. Nakon toga, atmosferu će dodatno obogatiti nastup zadarske klape Puntamika, čije će pjesme unijeti dašak Dalmacije u ovu već emocionalno nabijenu večer.

Dani pomorstva u Vrsima nisu samo prisjećanje na prošlost, već i potvrda živog odnosa zajednice prema moru i svemu što ono znači – od hrabrosti i žrtve do ponosa i tradicije.

Napetosti na Bliskom istoku tjeraju vozarine u nebo

0
Foto: US Navy/Splash247

Napetosti između SAD-a i Irana podižu temperaturu na svjetskom pomorskom tržištu. Prema izvještaju Bloomberga, američka administracija ozbiljno razmatra mogućnost vojnog udara na Iran već ovog vikenda, što bi moglo izazvati širu regionalnu eskalaciju.

Istovremeno, New York Times navodi kako iranski dužnosnici razmatraju mogućnost polaganja mina u Hormuškom tjesnacu ako dođe do izravnog sukoba. S obzirom na to da upravo tim tjesnacem prolazi otprilike petina svjetske trgovine naftom, brodarski sektor već bilježi snažne reakcije, piše Splash247.

Cijene najma za VLCC tankere (Very Large Crude Carriers) skočile su na gotovo 55.000 dolara dnevno – više nego dvostruko u odnosu na prethodni tjedan. Sličan rast bilježe i LR2 tankeri, koji su dosegli najvišu razinu još od srpnja prošle godine – preko 45.000 dolara dnevno.

Prema podacima tvrtke Jefferies, između 60 i 65 % globalnih isporuka nafte putem VLCC i LR2 tankera dolazi iz regije Bliskog istoka, čime su upravo ti brodovi najizloženiji političkoj nestabilnosti.

Grčko Ministarstvo pomorstva izdalo je preporuku svim grčkim brodovima da izbjegavaju iranske teritorijalne vode, posebice područja uz Hormuški tjesnac i Omanski zaljev.

Istodobno, brodarsko osiguranje bilježi snažan skok premija. Prema Marsh McLennanu, osiguranje trupa i strojeva za brodove koji plove kroz sporni prolaz poraslo je za više od 60 %. Za tanker vrijedan 100 milijuna dolara, to znači rast troška osiguranja s 125.000 na 200.000 dolara.

Osiguravatelji prate i sve češće prijave elektroničkih smetnji u navigacijskim sustavima, posebice u blizini iranske luke Bandar Abbas. Britanski UKMTO i američki JMIC već su izdali upozorenja o mogućem GPS „spoofingu“, a sumnje u namjerne smetnje pojačane su nakon nedavnog sudara dvaju tankera u regiji.

Dodatno zabrinjava i sve agresivnije ponašanje Huta iz Jemena, koji uz iransku podršku sve češće ciljaju komercijalne brodove.

Satelitske snimke otkrivaju naftnu mrlju nakon sudara tankera u Hormuškom tjesnacu

0
Foto: lanet Labs PBC / Greenpeace

Greenpeace MENA objavio je analizu satelitskih snimaka iz Omanskog zaljeva koja ukazuje na moguću naftnu mrlju u blizini mjesta sudara dvaju tankera – Front Eagle i Adalynn – koji su se sudarili oko 24 nautičke milje od obale Ujedinjenih Arapskih Emirata, nedaleko od Khor Fakkana i strateški važne tjesnac Hormuz.

Prema Greenpeaceu, mrlja se prostire na površini do 1.500 hektara, a tanker Adalynn je, iako je bio službeno naveden kao u ballast stanju, zapravo prevozio oko 70.000 tona sirove nafte, što je potvrđeno analizom gaza broda koji je bio na 9,3 metra, piše The Maritime Executive.

U sukobu mišljenja, Ministarstvo energetike i infrastrukture UAE-a tvrdi da je riječ o “manjoj šteti na trupu” i “ograničenom izlijevanju”, dok Greenpeace poziva na hitnu reakciju i transparentnost u procjeni i sanaciji mogućih posljedica. “Zaštita okoliša mora biti prioritet na razini nacionalne i regionalne sigurnosti,” poručila je Farah Al Hattab iz Greenpeacea.

Tvrtka Windward, koja analizira podatke o pomorskom prometu pomoću umjetne inteligencije, iznijela je zabrinutost zbog “sustavnog elektroničkog ometanja navigacijskih sustava”, uključujući GPS i AIS signale u regiji. Ističu da se posljednjih dana gotovo 970 brodova dnevno suočilo s takvim smetnjama, što povećava sigurnosni rizik.

CEO Frontlinea, Lars Barstad, čiji je brod Front Eagle sudjelovao u sudaru, rekao je u New Yorku kako nemaju podatke o GPS ometanju te da su “navigacijski sustavi na brodu višestruko osigurani”, dodajući da je “incident prošao relativno dobro”.

Do sudara je došlo 17. lipnja oko 01:30 po lokalnom vremenu, a preliminarna istraga UAE vlasti ukazuje na moguću pogrešku u navigaciji. Požar koji je izbio na Adalynnu je u međuvremenu ugašen.

Prvi udar Australije na rusku shadow flotu – 60 tankera pod sankcijama

0
Foto: Ilustracija/Pexels

Australija je prvi put uvela sankcije protiv tzv. ruske „shadow flote“, ciljanjem 60 tankera koji se koriste za zaobilaženje međunarodnih ograničenja na izvoz nafte i plina.

Australska ministrica vanjskih poslova Penny Wong izjavila je da ove mjere potvrđuju čvrstu poziciju zemlje protiv ilegalne ruske invazije na Ukrajinu.
„Australija je do sada uvela više od 1.400 sankcija kao odgovor na rusku agresiju. Nastavit ćemo s odlučnim i koordiniranim potezima kako bismo spriječili financiranje ovog rata i zaštitili ukrajinski suverenitet“, naglasila je Wong.

Ovom potezu prethodile su slične akcije drugih zapadnih zemalja. Velika Britanija je ovaj tjedan objavila novi paket sankcija protiv 20 ruskih tankera, dok je Europska unija u svibnju dogovorila sankcije za dodatnih 200 brodova, čime je ukupan broj sankcioniranih plovila narastao na oko 340, piše Splash247.

Australska Federacija ukrajinskih organizacija (AFUO) pozdravila je odluku Canberre, ističući da ovakvi potezi jasno pokazuju da Australija neće biti suučesnik u financiranju ruske agresije. „Pozivamo vlasti da dodatno pooštre režim sankcija zabranom uvoza svih naftnih proizvoda rafiniranih iz ruske sirove nafte“, poručili su iz AFUO-a.

Očekuje se da će Europska unija već sljedeći tjedan predstaviti svoj 18. paket sankcija Rusiji, koji bi mogao dodatno ograničiti kretanje brodova povezivanih s nelegalnim trgovinskim aktivnostima.

Ruska tzv. flota iz sjene već mjesecima izaziva zabrinutost kod globalnih regulatora zbog sve češćih slučajeva lažnog predstavljanja i sve većeg rizika od pomorskih incidenata, posebno tijekom STS transfera na otvorenom moru.

Dvoje poginulih tijekom iskrcaja čelika u luci Rotterdam

0
Foto: gCaptain

U luci Rotterdam, u području Waalhaven, došlo je do teške nesreće na teretnom brodu Ronny-O tijekom iskrcaja čeličnih ploča.

Tijekom operacije, dvije osobe su smrtno stradale, dok su još dvije zadobile teške ozljede. Prema izjavama očevidaca s obližnjih brodova, nesreću su najvjerojatnije prouzročile čelične ploče koje su se odvojile i pale na radnike u brodskom skladištu, navodi Safety4Sea.

Na poziv s broda reagirale su sve nadležne službe, uključujući pomorsku policiju, vatrogasce i hitnu pomoć. Zahvaljujući brzoj intervenciji i suradnji s posadom obližnjeg broda, unesrećeni su dizalicom izvučeni iz skladišta i transportirani u bolnicu.

Nadležna Nizozemska inspekcija rada otvorila je službenu istragu kako bi se utvrdile sve okolnosti događaja.

Amerika pred odlukom: Bušiti ili ne bušiti, pitanje je sad

0
Foto: Ilustracija/Pexels

Dok Washington traži nove koncesije u Atlantiku i Pacifiku, niz saveznih država podiže glas protiv ugrožavanja mora i obale

Guverneri i državni odvjetnici dvanaest američkih saveznih država službeno su izrazili protivljenje planovima za offshore bušenje nafte i plina u Atlantskom i Tihom oceanu.

Kako navodi Splash247, u zajedničkim pismima američkom Ministarstvu unutarnjih poslova, konkretno Uredu za upravljanje oceanima i energetikom (BOEM), savezne države poput Kalifornije, New Yorka, Oregona i Massachusettsa zatražile su da se sve regije uz njihove obale izuzmu iz novog petogodišnjeg programa dodjele koncesija za istraživanje i eksploataciju nafte i plina (2024.–2029.).

Kalifornijski državni odvjetnik Rob Bonta upozorio je da bi daljnje širenje bušotina ugrozilo pomorske ekosustave i obalne zajednice, bez stvarne energetske koristi: „SAD već proizvodi i izvozi više nafte i plina nego što troši. Potražnja za benzinom pada od 2019., pogotovo na istočnoj i zapadnoj obali.“

Osim savezne razine, protivljenje je došlo i s lokalne, pa su guverneri Sjeverne i Južne Karoline – jedan demokratski, drugi republikanski – zajedničkim pismom pozvali na zadržavanje zabrane bušenja uz njihovu obalu. Njihove obale ukupno broje gotovo 10.000 km, a svaka obalna općina u obje države donijela je odluku protiv offshore bušenja i seizmičkog testiranja.

Pritisak na BOEM dolazi u trenutku kada agencija razmatra nova potencijalna područja za dodjelu koncesija, uključujući i obalu Floride i Georgije. Podsjetimo, te su regije zaštićene još od predsjedničkog moratorija iz Trumpova prvog mandata, koji je trebao trajati do 2032. godine.

Zanimljivo, dok se Trumpova administracija suočava s valom protivljenja offshore bušenju, istovremeno traje pravna bitka oko njegove odluke da blokira razvoj offshore vjetroelektrana. U svibnju je 18 saveznih država, među njima Kalifornija, New York i Illinois, pokrenulo tužbu kojom se pokušava poništiti ta odluka, tvrdeći da je nezakonita i da ugrožava razvoj obnovljivih izvora energije.

Sporovi oko korištenja morskog prostora SAD-a pokazuju duboku podjelu između federalne vlasti i saveznih država, posebice po pitanju energetske tranzicije, očuvanja okoliša i sigurnosti pomorskih aktivnosti.