O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 98

Tegljač potonuo nakon sudara s kontejnerašem u luci Barcelona

0
Foto: Luka Barcelona/Pixabay

Nesreća se dogodila tijekom manevra okretanja kontejnerskog broda dugog 330 metara, ispred terminala Hutchison Ports Best. U trenutku izvođenja manevra, pramac “Cape Sounia” udario je u tegljač koji je nakon toga izgubio stabilnost, nagnuo se i ubrzo potonuo.

Na tegljaču su se nalazile tri osobe, a zahvaljujući brzoj reakciji posade broda i lučkih pilota, svi su spašeni i izvučeni iz mora bez ozljeda. Službe hitne intervencije i Lučka uprava Barcelone odmah su reagirale, a trenutno su u tijeku operacije izvlačenja potonulog plovila, navodi Baird Maritime.

Iz Lučke uprave poručuju da nije došlo do onečišćenja mora te da je “Cape Sounio” nakon kraće zadrške nastavio plovidbu prema sljedećoj destinaciji – luci Valencia, s predviđenim dolaskom 2. srpnja.

U tijeku je službena istraga kako bi se utvrdile točne okolnosti koje su dovele do sudara.

Francuska koćarica i ruska podmornica u neočekivanom susretu u Engleskom kanalu

0
Foto: Ilustracija/StockCake

Francuski ribari s broda Belenos imali su neugodno iznenađenje prošle subote dok su plovili u blizini otoka Guernsey, nedaleko od obale Bretanje – u njihovoj neposrednoj blizini izronila je ruska jurišna podmornica.

Incident se dogodio dok je Belenos bio na plovidbi kraj Finisterrea, kada je iz mora izronila neidentificirana podmornica. Bila je dovoljno blizu da su članovi posade mogli fotografirati njenu oplatu i zapovjednu kulu s velikom jasnoćom. Prema francuskoj pomorskoj prefekturi Premar Atlantique, riječ je o redovnom prolasku kroz Engleski kanal, a podmornicu je pratila francuska fregata Normandie, navodi The Maritime Executive.

Podmornica, najvjerojatnije klase Kilo, bila je na povratku u matičnu luku iz ruske baze u Siriji. Francuske vlasti pratile su njeno kretanje i tvrde da incident nije izazvao nikakvu sigurnosnu prijetnju. Nakon ulaska u britanske vode, praćenje podmornice preuzela je britanska Kraljevska mornarica, koja često tek danima kasnije objavi identitet ruskih brodova i podmornica koje nadzire.

Iako nije bilo opasnosti po francuski ribarski brod, podsjetimo da su slične situacije u prošlosti znale završiti tragično. Najpoznatiji slučaj dogodio se 2001. godine, kada je američka podmornica USS Greeneville tijekom naglog izranjanja udarila u japanski školski brod Ehime Maru, pri čemu je poginulo devet osoba, uključujući četiri srednjoškolca.

Ovakvi bliski susreti između vojnih i civilnih plovila podsjetnik su na složenost i rizike pomorske plovidbe, osobito u prometnim morskim područjima poput Engleskog kanala.

LNG i metanol vode utrku: pomorski sektor u 2025. prepoznaje novu energetsku stvarnost

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Pomorska industrija sve više ulaže u brodove na čista goriva, iako se broj novogradnji globalno smanjuje

Iako globalno tržište novogradnji bilježi pad, 2025. godina donosi izniman rast u narudžbama brodova na alternativna goriva, čime pomorska industrija jasno pokazuje da ozbiljno pristupa dekarbonizaciji. Prema podacima DNV-ove platforme Alternative Fuels Insight, u prvoj polovici ove godine naručeno je 19,8 milijuna GT brodova na alternativna goriva – čak 78 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, navodi gCaptain.

Iako je broj naručenih brodova manji (151 brod u odnosu na 179 iz 2024.), porast u bruto tonaži pokazuje da se gradi sve više većih brodova koji koriste čišće izvore energije. Najviše aktivnosti bilježi se u kontejnerskom segmentu, ali značajne narudžbe dolaze i iz sektora bulkera, tankera i RoPax brodova.

“Više ne govorimo samo o pionirima,” izjavio je Knut Ørbeck-Nilssen iz DNV-a. “Ulazimo u fazu u kojoj sve veći broj brodovlasnika sustavno uvodi alternativna goriva u svoje temeljne strategije.”

LNG ostaje dominantan izbor, s 87 naručenih brodova koji zajedno čine 14,2 milijuna GT – od čega su 81 brod kontejnerski. Metanol je na drugom mjestu, s 40 naručenih brodova ukupne tonaže 4,6 milijuna GT. Ovi brodovi dolaze iz različitih sektora – kontejnerskog, RoPax, tankerskog, offshore i auto-prijevoznog.

Iako još u eksperimentalnoj fazi, pojavljuju se i prve narudžbe brodova pogonjenih amonijakom (3 broda) i vodikom (4 broda), prvenstveno za tankere i general cargo tržište.

U isto vrijeme širi se i prateća infrastruktura. Samo u prvoj polovici 2025. naručeno je 13 novih LNG bunkering brodova, čime se pridružuju postojećoj globalnoj floti od 62 broda. Veljača je bila najaktivnija, s čak osam narudžbi u tom mjesecu.

Nadolazeći IMO-ovi propisi o intenzitetu emisije goriva unutar Net-Zero okvira dodatno će potaknuti ovu tranziciju, jer se brodovlasnici nastoje pravovremeno prilagoditi novim standardima.

Tragedija u Egiptu: Jack-up barža prevrnula se kod Ras Ghareba, poginula četvorica

0
Foto: Screenshot/X

Spasilačke službe još uvijek tragaju za trojicom nestalih članova posade nakon što se platforma Admarine 12 prevrnula u tegljenju prema novom odredištu.

Četiri člana posade poginula su u pomorskoj nesreći u Crvenom moru nakon što se jack-up barža Admarine 12, u vlasništvu saudijske tvrtke ADES, prevrnula južno od Sueskog kanala, u blizini Ras Ghareba na afričkoj strani zaljeva, navodi Splash247.

Do nesreće je došlo u utorak navečer dok je barža, izgrađena još 1966., bila u tegljenju prema novoj lokaciji gdje je trebala započeti bušenje za potrebe egipatske tvrtke Osoco. Na platformi je bilo ukupno 30 osoba, uključujući 18 zaposlenika ADES-a. Prema službenim informacijama, 23 osobe su spašene, a tri se još vode kao nestale.

Egipatska mornarica odmah je uključena u potragu, a preživjeli su zbrinuti u lokalnim bolnicama. Među poginulima su trojica radnika ADES-a i jedan član osoblja treće strane. Nesreća je izazvala veliki šok u regiji, ali egipatske vlasti naglašavaju kako pomorski promet kroz Sueski kanal neće biti pogođen.

Prema prvim neslužbenim informacijama iz lokalnih izvora, tehnička neispravnost tijekom tegljenja mogla je dovesti do gubitka stabilnosti barže. U videozapisima koji kruže društvenim mrežama vidi se kako je jedinica potpuno prevrnuta, a dijelovi konstrukcije vire iz mora.

Admarine 12 bila je na putu prema platformi Ashrafieh, gdje su trebali započeti radovi na novom plinskom polju. ADES je objavio da je duboko pogođen tragedijom: “Izražavamo najdublju sućut obiteljima i kolegama nastradalih.”

Ova nesreća ponovno otvara pitanje sigurnosti starijih jedinica u offshore operacijama te podsjeća na izazove koje vuča platformi može predstavljati, osobito u zahtjevnim vremenskim ili tehničkim uvjetima.

Riječki pomorac uhićen zbog fotografije broda “Galeb”: zbog objave na Facebooku završio u pritvoru

0
Foto: Marko Gracin/Novi List

Nedeljko Kuzma, riječki pomorac i zapovjednik broda koji radi na velikom inženjerskom projektu između Danske i Njemačke, završio je u istražnom zatvoru nakon povratka u Hrvatsku. Razlog: fotografije broda “Galeb” koje je snimio prije nekoliko godina u kraljevičkom škveru.

Po povratku iz Danske na zagrebačkom aerodromu dočekala ga je policija i odmah odvela u Remetinec. Bez prethodnog upozorenja, bez mogućnosti da preuzme prtljagu, Kuzma je sproveden kao da je riječ o opasnom kriminalcu. Zadržan je, prevezen do zatvora u Rijeci, stavljen u ćeliju, a potom pušten uz jamčevinu od 4.000 eura, piše Novi List.

Slučaj koji je pokrenuo cijelu lavinu dogodio se još 2021. godine kada je Kuzma, nakon sastanka s predstavnicima brodogradilišta u Kraljevici, zamolio radnike na obnovi broda “Galeb” da ga puste pogledati brod. Dobili su dopuštenje, fotografirali unutrašnjost i objavili slike u Facebook grupi.

Uslijedila je kaznena prijava tvrtke Dalmont, izvođača radova, zbog navodnog narušavanja poslovnog prostora. Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci tereti Kuzmu da je “neovlašteno prodro u zatvoreni poslovni prostor” i snimao unutrašnjost broda, unatoč znakovima zabrane.

Kuzma, s druge strane, tvrdi da je fotografirao s dopuštenjem i u dobroj namjeri, kao građanin Rijeke koji je, kaže, “suvlasnik broda koji se obnavlja novcem poreznih obveznika”.

U optužnici se navodi da je DORH predložio uvjetnu kaznu zatvora – tri mjeseca, uz rok kušnje od godinu dana. No, ako sud odluči da kazneni nalog nije dovoljan, moguća je kazna i do šest mjeseci uvjetno.

Kuzma smatra da je sve ovo posljedica njegovih javnih istupa protiv tadašnjeg gradonačelnika Vojka Obersnela i projekta obnove “Galeba”. Obersnel sve negira i tvrdi da nije imao nikakvu ulogu u podnošenju prijave.

Ročište je zakazano za sredinu srpnja, a Kuzma se nada da će mu se omogućiti povratak na brod u Dansku odmah nakon saslušanja. Ističe kako ima troje djece i da mu je rad jedini izvor prihoda. Suđenje će pokazati ima li prostora za razumijevanje prema pomorcu koji je, kako tvrdi, samo “bacanjem pogleda na brod” završio u zatvoru.

Izvorna verzija članka iz Novog lista dostupna je OVDJE.

Povijesna zabrana: Finska zabranila ispuštanje otpadnih voda s brodova

0
Foto: Wikimedia commons

Od 1. srpnja 2025., svi teretni brodovi koji plove u finskim obalnim vodama više ne smiju ispuštati fekalne vode, sumpornu otpadnu vodu niti ostatke iz scrubbera – sustava za čišćenje ispušnih plinova. Finska je tako postala prva država na svijetu koja je uvela ovako sveobuhvatnu zabranu brodskog otpada za komercijalne teretne brodove, navodi Splash247.

Zakon, koji je odobrio finski parlament u prosincu 2024., nadovezuje se na ranije zabrane koje su se odnosile samo na putničke brodove. Cilj novih propisa je zaštita ekološki osjetljivog Baltičkog mora, jednog od najzagađenijih zatvorenih mora u svijetu.

Fekalne vode koje brodovi ispuštaju obiluju bakterijama, suspendiranim česticama i hranjivim tvarima koje doprinose eutrofikaciji – procesu koji izaziva cvjetanje štetnih algi, posebno plavo-zelenih, i dovodi do smanjenja razine kisika u moru, uništavajući morski život.

Zabrana uključuje i ispuštanje sumporne otpadne vode i mulja iz scrubbera, sustava koji brodovima omogućuju ispunjavanje propisa o emisiji sumpora, ali istodobno prebacuju zagađenje iz zraka u more.

Iako se novim pravilima regulira ispuštanje najopasnijih otpadnih voda, neke kategorije poput tzv. sive vode – iz sudopera, tuševa i kuhinjskih odvoda – još su uvijek dozvoljene. Njihova zabrana najavljena je tek za narednih pet godina.

Zakon se odnosi samo na finske teritorijalne vode i isključivu gospodarsku zonu. Ispuštanje otpada izvan tih područja i dalje je dopušteno, no očekuje se da će ova inicijativa potaknuti slične korake i u drugim državama regije.

Pomorske kompanije koje posluju u Baltičkom moru morat će prilagoditi svoje brodove povećanjem kapaciteta za zadržavanje otpada na brodu ili dogovoriti prihvat otpada u lukama.

Znanstvena zajednica i ekološke organizacije pozdravile su potez kao presedan i ključni korak prema zaštiti morskog okoliša. Ostaje za vidjeti hoće li i druge zemlje slijediti primjer Finske.

Paris MoU objavio nove bijele, sive i crne liste zastava

0
Foto: Ilustracija/Paris MoU

Od 1. srpnja 2025. na snagu stupaju nove liste rizika zastava i priznatih organizacija prema rezultatima inspekcija iz posljednje tri godine

Paris MoU objavio je nove performansne liste za 2024. godinu koje će se koristiti od 1. srpnja 2025. Na temelju trogodišnjeg razdoblja (2022.–2024.) i najmanje 30 obavljenih inspekcija po zastavi, zastave su podijeljene u tri kategorije: bijelu, sivu i crnu listu.

Prema novoj listi, ukupno je ocijenjeno 69 zastava:

  • 40 se nalazi na bijeloj listi (niski rizik)
  • 17 na sivoj listi (srednji rizik)
  • 12 na crnoj listi (visoki rizik)

U odnosu na prošlu godinu, broj zastava na bijeloj listi smanjen je s 42 na 40, dok su siva i crna lista ostale nepromijenjene po broju.

Primjeri država s najboljim rezultatima:

  • Francuska: 297 inspekcija, 1 zadržavanje
  • Danska: 1.246 inspekcija, 14 zadržavanja
  • Norveška: 1.824 inspekcije, 23 zadržavanja

Posebna pažnja i dalje se posvećuje radu priznatih organizacija (ROs) koje djeluju u ime država zastave. Organizacije s više od 60 inspekcija u promatranom razdoblju uvrštene su na posebnu listu. Kriteriji ocjenjivanja identični su onima za zastave, ali s nešto drugačijim pragovima.

Najbolje ocijenjene priznate organizacije:

  • ABS: 6.438 inspekcija, 2 zadržavanja
  • DNV AS: 23.476 inspekcija, 36 zadržavanja
  • Lloyd’s Register: 12.071 inspekcija, 30 zadržavanja

Ove liste važan su pokazatelj za pomorce, brodovlasnike i menadžere flota, jer direktno utječu na vjerojatnost inspekcije i moguće zadržavanje broda u europskim lukama. Zastave i organizacije s lošijom ocjenom suočavaju se s češćim i strožim inspekcijama.

U 2024. značajan porast izgubljenih kontejnera zbog opasne rute oko Afrike

0
Broj kontejnera koji su pali u more porastao je 2024. godine jer je sve više brodova zaobilazilo Južnu Afriku /Foto: IMO/The Maritime Exedutive

Iako industrija bilježi napredak u sigurnosti tereta, prisilne promjene ruta u 2024. donijele su neplanirane rizike i nove izazove za posade i brodove

Prema najnovijem izvješću Svjetskog vijeća za brodarstvo (World Shipping Council), broj izgubljenih kontejnera na moru porastao je u 2024. godini, i to ponajviše zbog promjene ruta radi izbjegavanja sukoba u Crvenom moru. Umjesto uobičajene plovidbe kroz Sueski kanal, mnogi su kontejnerski brodovi morali zaobići Afriku i zaploviti oko Rta Dobre nade – jedne od najsurovijih svjetskih pomorskih regija, navodi The Maritime Executive.

Ukupno je u 2024. godini izgubljeno 576 kontejnera – povećanje od 221 u odnosu na prethodnu godinu, ali još uvijek ispod desetogodišnjeg prosjeka od 1.274 izgubljena kontejnera godišnje.

Najveći broj incidenata zabilježen je upravo kod južne Afrike: CMA CGM Benjamin Franklin izgubio je 44 kontejnera, CMA CGM Belem 99, MSC Antonia 46, a MSC Taranto 5 praznih kontejnera – svi u teškim vremenskim uvjetima tijekom zimskih mjeseci.

Prema podacima južnoafričke pomorske sigurnosne agencije (SMSA), broj brodova koji su prošli ovom rutom porastao je za čak 191 % u odnosu na 2023., a čak 35 % svih kontejnerskih gubitaka u 2024. vezano je upravo za ovo područje.

Problem nije nov. Posljednjih 17 godina zabilježena su tri velika skoka u broju izgubljenih kontejnera – 2013. godine kada je izgubljen MOL Comfort s preko 7.000 TEU, te u 2020. i 2021. kada su brodovi poput ONE Apus, APL England i Maersk Essen također doživjeli velike gubitke zbog parametrijskog valjanja.

WSC pozdravlja nove međunarodne mjere koje od 2026. uvode obavezno prijavljivanje izgubljenih kontejnera. U suradnji s MARIN-om izrađuje se i izvješće za IMO koje će sadržavati prijedloge za poboljšanje sigurnosti u kontejnerskom prijevozu.

Uz sve to, industrija se sve više suočava s drugim izazovima poput požara. Brod Maersk Frankfurt i Wan Hai 503 pretrpjeli su teške požare sa smrtnim posljedicama, dok je MSC Elsa 3 nedavno izgubljena u Indijskom oceanu.

WSC ističe da je sigurnost zajednička odgovornost – od pravilnog pakiranja, deklariranja i vaganja kontejnera, do nove inicijative za otkrivanje nepropisno prijavljenih opasnih tereta.

MSC povećava kapacitet flote na preko 8 milijuna TEU do 2030.

0
Foto: MSC

Uz više od 60 naručenih megamax kontejneraša, MSC i dalje agresivno jača svoju dominaciju u globalnom kontejnerskom prijevozu

Najveći svjetski kontejnerski brodar, MSC (Mediterranean Shipping Company), nastavlja s ambicioznim širenjem svoje megamax flote. Nova narudžba uključuje do šest LNG dual-fuel brodova kapaciteta 22.000 TEU, koji će biti izgrađeni u kineskom brodogradilištu China Merchants Heavy Industries u Haimenu, navodi Splash247.

Vrijednost svakog broda procjenjuje se na više od 200 milijuna američkih dolara, a isporuke bi trebale započeti 2027. godine. Ova narudžba ne samo da jača MSC-ovu poziciju na tržištu, već i označava ulazak brodogradilišta China Merchants u segment izgradnje najvećih kontejnerskih brodova.

MSC trenutačno raspolaže flotom nosivosti od oko 6,67 milijuna TEU, uključujući naručene brodove, što čini približno 20% globalnog kapaciteta operativne kontejnerske flote. Tvrtkina knjiga narudžbi već premašuje 120 brodova, s planom povećanja kapaciteta za dodatnih 2 milijuna TEU u nadolazećim godinama.

Početkom godine MSC je već zaključio nove ugovore s kineskim brodogradilištima Zhoushan Changhong i Hengli Heavy Industry za još jedan niz LNG pogonjenih megamax brodova kapaciteta između 21.700 i 24.000 TEU, s isporukama planiranim za 2028. i 2029.

Ako se najnoviji ugovor potvrdi, MSC-ova narudžba brodova kapaciteta od 19.000 do 24.000 TEU premašit će brojku od 60 jedinica. Time kompanija potvrđuje svoju dugoročnu strategiju oslanjanja na brodove velikih kapaciteta s modernim i ekološki prihvatljivim pogonom, koji su ključni za učinkovitost i održivost u globalnoj kontejnerskoj logistici.

(VIDEO) Drama na moru: Otac hrabrim skokom spasio kćer koja je pala s kruzera u ocean

0
Foto: Screenshot/X

Zahvaljujući instinktu oca i brzoj reakciji brodske posade, dramatičan pad djeteta u more završio je spašavanjem u roku od nekoliko minuta.

Na kruzeru Disney Dream, koji je u nedjelju plovio između Bahama i Fort Lauderdalea, dogodila se prava drama – petogodišnja djevojčica pala je u ocean s četvrte palube, a njezin otac odmah je skočio za njom.

Nesreća se dogodila na završnom dijelu četverodnevnog krstarenja. Prema svjedočenju putnika za CBS News Miami, otac je više od deset minuta ostao u moru, držeći kćer iznad površine, dok je brodska posada organizirala akciju spašavanja, navodi gCaptain.

Kapetan broda odmah je smanjio brzinu i započeo manevar okreta broda, nakon čega je pokrenut tender čamac sa spašavateljima. “Vidjeli smo kako spašavaju oca i kćer. Bilo je dirljivo”, ispričala je putnica Laura Amador.

Prema priopćenju Disney Cruise Linea, njihova je posada reagirala pravovremeno – oglašena je uzbuna, aktiviran je sigurnosni protokol, a u more su bačeni prsluci za spašavanje i pripremljen je čamac za hitne intervencije.

Pad se dogodio s tzv. promenade decka (paluba 4), gdje se obično nalaze klupe, ležaljke, staza za šetanje i prostori za okupljanje putnika tijekom vježbi evakuacije. Nije poznato kako je došlo do pada, no sigurnosne ograde na tom dijelu broda obično zadovoljavaju visoke standarde.

Disney Cruise Line pohvalio je članove posade koji su svojim postupcima spriječili tragediju: “Zahvaljujemo našoj posadi na profesionalnosti i brzoj reakciji. Ovaj događaj potvrđuje učinkovitost naših sigurnosnih procedura,” stoji u njihovoj izjavi.

Prema podacima portala CruiseJunkie.com, ovakvi slučajevi su rijetki. U razdoblju od 2000. do 2024. zabilježeno je 420 incidenata osoba koje su pale s brodova, a samo dva su se odnosila na brodove u floti Disney Cruise Linea.

Brod Disney Dream, dug 339 metara, pristao je u ponedjeljak ujutro u luku Port Everglades, a gosti su iskrcani bez daljnjih poteškoća.