Uvod

Pomorski je promet stoljećima počivao na jednoj nepromjenjivoj pretpostavci: da brodom, u konačnici, upravlja čovjek koji se na njemu fizički nalazi. Ta se pretpostavka posljednjih godina sve intenzivnije preispituje. Razvoj senzorike, umjetne inteligencije i pouzdanih satelitskih veza otvorio je vrata konceptu Maritime Autonomous Surface Ships (MASS) — brodova koji mogu djelovati s ograničenom ili nikakvom neposrednom ljudskom intervencijom. Dugo je taj razvoj bio prvenstveno tehnološko pitanje, ograničeno na pilot-projekte i eksperimentalna plovila. Usvajanjem MASS kodeksa Međunarodne pomorske organizacije (IMO) rasprava se pomaknula s pitanja “što je tehnički moguće” na pitanje “kako se to sigurno i odgovorno regulira”.
IMO je MASS kodeks usvojio na 111. sjednici Odbora za pomorsku sigurnost (MSC) u svibnju 2026. godine, rezolucijom MSC.595(111), a Kodeks je stupio na snagu 1. srpnja 2026. godine (IMO, 2026a; IMO, 2026b). Riječ je o prvom globalnom regulatornom okviru posvećenom brodovima koji rade s daljinskim upravljanjem i autonomnim funkcijama. Cilj je ovog eseja prikazati temeljne značajke Kodeksa, objasniti zašto je usvojen kao dobrovoljan instrument te analizirati kako on mijenja samo poimanje pomorske sigurnosti — od sigurnosti broda prema sigurnosti šireg operativnog sustava.

Od tehnologije do regulative

Godinama je pomorska autonomija promatrana gotovo isključivo kroz tehnološku prizmu: koliko daleko brod može ići bez ljudske intervencije i koliko se brzo takve sposobnosti mogu širiti. Usvajanjem MASS kodeksa taj se okvir mijenja. Kodeks prvi put uspostavlja zajednički regulatorni jezik za brodove s daljinskim upravljanjem i autonomnim funkcijama te signalizira prijelaz s izoliranih pilot-projekata na strukturiranja, sustavniji pristup njihovu odobravanju i nadzoru.
Prema Kodeksu, procjene rizika i uloga države zastave i dalje ostaju u središtu postupka odobravanja, no sada postoji zajednička, standardizirana osnova prema kojoj se ti rizici procjenjuju. Kodeks se primjenjuje na velike brodove za međunarodnu plovidbu obuhvaćene poglavljem I. Konvencije SOLAS, dok je pitanje njegove primjene na putničke brodove za sada odgođeno.

Zašto je Kodeks dobrovoljan

Jedno od pitanja koje se najčešće postavlja jest zašto je MASS kodeks usvojen kao neobvezujući instrument, unatoč tome što pomorska regulativa inače teži strogoj i ujednačenoj primjeni. Odgovor leži u raznolikosti mogućih primjena autonomije te u potrebi da sigurnosni okviri sazrijevaju kroz stvarno iskustvo, a ne isključivo kroz teorijsku razradu.
Dobrovoljni pristup stoga treba shvatiti kao strateški izbor, a ne kao slabost Kodeksa. On industriji daje zajednički skup načela, istovremeno čuvajući fleksibilnost potrebnu za procjenu različitih tehničkih rješenja. Središnji element tog pristupa jest takozvana faza izgradnje iskustva (Experience Building Phase), tijekom koje se podaci iz stvarnih projekata i operacija prikupljaju, analiziraju i dijele kako bi se Kodeks dodatno unaprijedio. Prema aktualnom planu IMO-a, obvezujuća inačica Kodeksa predviđena je za usvajanje do 1. srpnja 2030. godine, s izmjenama Konvencije SOLAS planiranima za 1. siječnja 2032. godine.
U praktičnom smislu to znači da države zastave i njihova ovlaštena klasifikacijska društva ostaju u središtu postupka odobravanja. Svaki će se projekt i dalje ocjenjivati pojedinačno, a sigurnost će se dokazivati kroz procjenu rizika, dokumentaciju i validaciju. Kodeks, drugim riječima, nije univerzalni odgovor, nego strukturirana osnova koja postupno gradi put prema budućem obvezujućem okviru.

Od broda do sustava: proširenje regulatorne perspektive

Možda je najvažnija konceptualna promjena koju donosi MASS kodeks ta što regulatorni fokus pomiče izvan samog broda. Tradicionalna pomorska regulativa gotovo se u potpunosti usredotočivala na plovilo — njegov dizajn, opremu i način rada. MASS kodeks tu perspektivu proširuje i brod promatra kao dio šireg operativnog sustava, u kojem sigurnost ovisi jednako o brodu, centru za daljinsko upravljanje (Remote Operations Centre, ROC), digitalnoj vezi među njima te ljudima koji rade na oba kraja tog sustava.
Ovakav sustavni pristup posebno je relevantan za koncepte u kojima se daljinski upravljaju temeljne brodske funkcije. Interakcija između broda i obale postaje ključno sigurnosno pitanje, a ROC se više ne promatra kao dodatna operativna podrška, već kao integralni dio cjelokupnog sustava sigurnosti. Kodeks stoga zahtijeva da uloge, odgovornosti i interakcije između broda i ROC-a budu jasno definirane, dokumentirane, verificirane i certificirane.

Temeljna načela za autonomne operacije

MASS kodeks izgrađen je oko ciljeva, funkcionalnih zahtjeva i očekivanih razina performansi, s ciljem postizanja sigurnosti barem ekvivalentne konvencionalnim operacijama. Iz teksta Kodeksa mogu se izdvojiti četiri temeljna načela.
Prvo, sigurnost se mora dokazati kroz strukturiranu procjenu rizika, koja obuhvaća koncept rada, identifikaciju opasnosti, operativna ograničenja i rezervne postupke. Drugo, ljudsko sudjelovanje i odgovornost ostaju središnji element — zapovjednik ostaje odgovoran za brod i sposoban intervenirati čak i kada fizički nije na njemu. Treće, Kodeks primjenjuje funkcionalan, ciljno usmjeren pristup: propisuje što sustavi moraju postići (primjerice u navigaciji, povezanosti ili odgovoru u izvanrednim situacijama), a ne kako to točno treba biti tehnički izvedeno, čime ostaje otvoren za različite tehnologije. Četvrto, Kodeks prihvaća da je učenje sastavni dio procesa — faza izgradnje iskustva namijenjena je upravo prikupljanju znanja koje će oblikovati budući, obvezujući okvir.
Prema službenim priopćenjima IMO-a, Kodeks pokriva širok raspon operativnih i tehničkih pitanja, uključujući daljinske operacije, povezanost, kibernetičku sigurnost, sigurnost plovidbe, strojne sustave, protupožarnu zaštitu, rukovanje teretom i traganje i spašavanje (IMO, 2026b).

Komplementarna uloga klasifikacijskih društava

MASS kodeks postavlja globalni regulatorni okvir, no otvara i praktično pitanje: kako taj okvir prevesti u konkretno osiguranje sigurnosti za pojedine brodove i operativne koncepte? Tu ključnu ulogu preuzimaju klasifikacijska društva. Primjer je norveško društvo DNV, koje je razvilo obitelj klasnih oznaka Autonomous and Remotely Operated Ships (AROS), namijenjenu procjeni i osiguranju daljinski upravljanih i autonomnih operacija (DNV, 2025).

AROS oznake obuhvaćaju četiri funkcionalna područja — navigaciju, strojarstvo, operativnu i sigurnosnu funkciju — te razlikuju plovila prema stupnju autonomije (daljinsko upravljanje, potpora odlučivanju, nadzirana autonomija, potpuna autonomija) i prema mjestu upravljanja brodom (na brodu, izvan broda ili hibridno) Odnos između MASS kodeksa i ovakvih industrijskih okvira komplementaran je: Kodeks daje regulatorni smjer i zajednički jezik, dok alati poput AROS-a omogućuju da se ta očekivanja prevedu u konkretne, provjerljive slučajeve odobravanja za pojedine projekte.

Zaključak: put izgradnje povjerenja

Gledano unaprijed, najvažnija faza za MASS kodeks nije njegovo usvajanje, nego njegova primjena. Faza izgradnje iskustva odigrat će središnju ulogu u oblikovanju budućeg razvoja okvira, pružajući dokaze potrebne za usavršavanje zahtjeva i podršku eventualnom prelasku na obvezujući režim. Otvorena pitanja i dalje postoje — od raspodjele odgovornosti između broda, zapovjednika i udaljenog operativnog centra, preko ljudskog nadzora i intervencije, do pitanja kibernetičke sigurnosti i prekograničnog rada.
Malo je vjerojatno da će potpuno autonomna plovidba nastupiti kroz jedan nagli tehnološki proboj. Realnije je očekivati postupno usvajanje, u kojem će alati za podršku odlučivanju, udaljeni operativni centri i ograničene funkcije daljinskog upravljanja postati uobičajena praksa znatno prije nego što potpuno autonomna međunarodna plovidba postane pravilo, a ne iznimka.

U tom smislu MASS kodeks nije kraj procesa regulacije autonomije na moru, već tek njegov formalni početak.

Milo Miklaušić, kap.

Navigirajte glavom, srcem i zvijezdama — ne samo ekranom.

Dragim pomorcima — sretni vam putovi, povoljni vjetrovi i siguran povratak kući!

Literatura
DNV (2025). DNV launches class notations to provide framework for safe development of autonomous shipping technologies. Dostupno na: https://www.dnv.com/news/2025/dnv-launches-class-notations-to-provide-framework-for-safe-development-of-autonomous-shipping-technologies/
gCaptain (2026). IMO Adopts MASS Code: The Autonomous Ship Moves from Drawing Board to Regulated Reality. Dostupno na: https://gcaptain.com/imo-adopts-mass-code-the-autonomous-ship-moves-from-drawing-board-to-regulated-reality/
International Maritime Organization – IMO (2026a). FAQ – Autonomous shipping. Dostupno na: https://www.imo.org/en/mediacentre/hottopics/pages/autonomous-shipping.aspx
International Maritime Organization – IMO (2026b). IMO adopts first global Code for autonomous ships. Dostupno na: https://www.imo.org/en/mediacentre/pressbriefings/pages/imo-adopts-mass-code.aspx
SAFETY4SEA (2025). DNV issues class notations for autonomous vessels. Dostupno na: https://safety4sea.com/dnv-issues-class-notations-for-autonomous-vessels/