Pregled tehnoloških, ekonomskih i regulatornih dimenzija energetske tranzicije u pomorskom sektoru
Sažetak
Ovaj rad istražuje sve važniju ulogu baterijskih sustava u procesu dekarbonizacije globalnog brodarstva. Analiziraju se tehnološke promjene koje su učinile baterije ekonomski isplativijima, regulatorni okvir koji potiče njihovu primjenu, te praktični izazovi pri implementaciji. Posebna pozornost posvećena je razlikama između kratko linijskog i oceanskog brodarstva, sigurnosnim aspektima i strateškim perspektivama industrije. Zaključuje se da baterije više nisu samo pomoćna tehnologija, već ključna infrastrukturna komponenta budućeg energetskog miksa u pomorskom sektoru.
Uvod
Brodarstvo je odgovorno za otprilike 2,5 do 3 posto globalnih emisija stakleničkih plinova, što ga svrstava u industrije s visokim emisijskim intenzitetom (IMO, 2023). Međunarodna pomorska organizacija (IMO) postavila je ambiciozne ciljeve: smanjenje intenziteta ugljika za najmanje 40 posto do 2030. godine u usporedbi s 2008., te postizanje neto nultih emisija do 2050. godine (IMO GHG Strategy, 2023). U kontekstu sve strože regulacije i rastuće tržišne konkurencije, industrija ubrzano istražuje alternativna pogonska rješenja.
Baterije su u proteklom desetljeću prošle put od sporedne komponente do strateškog čimbenika energetske tranzicije. Pad cijena litij-željeznog fosfata (LFP) na svega 51 USD/kWh u srpnju 2025. godine, potvrđen kroz kineski tržišni natječaj za velike sustave pohrane energije (Barnard, 2025; CleanTechnica, 2025), dramatično je promijenio ekonomske kalkulacije. Studije koje su još krajem 2024. godine smatrale hibridne brodove isplativima tek uz obilnu potporu javnih politika (Maersk McKinney Møller Center, 2024) brzo su postajale zastarjele.
Svrha ovog rada jest analitički obraditi tehničke, ekonomske i regulatorne dimenzije integracije baterija u pomorski sektor, oslanjajući se na stručnu literaturu, tržišne podatke i industrijske analize. Rad je strukturiran u šest poglavlja: nakon uvoda slijede regulatorni kontekst, tehnološki napredak, operativne primjene, izazovi implementacije, te zaključak s preporukama.
Regulatorni kontekst i tržišni poticaji
Regulatorni okvir koji okružuje dekarbonizaciju brodarstva složen je i višeslojan. Na globalnoj razini dominiraju IMO-ovi mehanizmi: indeks energetske učinkovitosti za postojeće brodove (EEXI), indikator operativne intenzivnosti ugljika (CII) i revizija strategije za stakleničke plinove iz 2023. godine postavljaju jasne zahtjeve vlasnicima brodova. Tvrtke odnosno brodovi koji dobiju CII ocjenu D tijekom tri uzastopne godine ili E tijekom jedne godine moraju izraditi korektivni akcijski plan kako bi postigli najmanje ocjenu C. Uz to, mogu se suočiti s tržišnim posljedicama poput lošijeg položaja kod charterera, financiranja ili osiguranja, iako IMO trenutačno ne propisuje izravne tržišne sankcije.
Na regionalnoj razini, EU-ov sustav trgovanja emisijama (ETS) proširuje se od 2024. godine i na brodarstvo, uvodeći izravni trošak ugljika za brodove koji pristaju u europske luke. Prema tržišnom portalu Straview Research (2025), tržište pomorskih baterija procijenjeno je na 882 milijuna USD u 2024. godini, uz očekivani rast na 1,5 milijardi USD do 2030. godine, po godišnjoj stopi rasta od 9,3 posto. Taj rast izravna je posljedica regulatornog pritiska koji vlasnicima brodova čini investiciju u zelenu tehnologiju financijski opravdanijom (MarketsandMarkets, 2025).
Uz regulatorne, prisutni su i čisto tržišni poticaji. Troškovi goriva čine i do 60 posto operativnih troškova broda, a optimizacija potrošnje putem hibridnih sustava direktno utječe na profitabilnost. Istodobno, sve veći broj komercijalnih ugovora uključuje klauzule o emisijama, a veliki špediteri / ugovarači prijevoza poput velikih lanaca opskrbe sve češće zahtijevaju od prijevoznika dokaz o nisko-ugljičnom poslovanju (Nyström, 2025).
Tehnološki napredak i ekonomska dostupnost
Pad troškova baterija
Nijedan čimbenik nije toliko izmijenio ekonomiku brodarskih baterija kao drastičan pad troškova LFP sustava. Još 2022. godine, studija istraživača Berkeley Lab-a (Moon et al., 2025) procjenjivala je težinu baterijskih sustava na 20 do 21 kg/kWh, a troškove u rasponu od 460 do 500 EUR/kWh. Te su pretpostavke danas daleko od tržišne stvarnosti.
Do prosinca 2024. kineske aukcije za 16 GWh sustave pohrane energije dostizale su razinu od 65 USD/kWh, a do srpnja 2025. ista je razina pala na svega 51 USD/kWh — potvrdivši se kroz kompetitivni natječaj, a ne kao hipotetska projekcija (Barnard, 2025; CleanTechnica, 2025). Gustoća energije naprednih LFP paketa iznosi danas 6 do 7 kg/kWh na razini paketa, što je trostruko do četverostruko niže nego što su koristile starije studije izvedivosti (CleanTechnica, 2026). Ta poboljšanja izravno smanjuju kazneni učinak težine na gaz i ograničenja pri ugradnji na brodovima.
Integracija u brodski energetski sustav
Suvremeni pristup integraciji baterija nadilazi puki dodatak postojećem sustavu. Nyström (2025) naglašava da je ključni pomak konceptualni: baterije se danas projektiraju kao integralni dio brodske energetske arhitekture, a ne kao naknadna komponenta. To podrazumijeva detaljnu analizu operativnih profila, distribucije opterećenja i zahtjeva za energijom kroz cijeli profil putovanja. Učinkovita integracija motorima omogućuje rad pri stabilnijim opterećenjima — što smanjuje potrošnju goriva i troškove održavanja — te podupire optimizaciju putem pohrane viška energije ili punjenja putem obalne struje (OPS) kada je dostupna.
Operativne primjene prema tipu plovila
Kratko linijsko brodarstvo i trajekti
Kratko linijsko brodarstvo, a posebno trajektni promet, predstavlja segment s najboljim uvjetima za elektrifikaciju. Predvidljive rute i redoviti lučki pozivi olakšavaju optimizaciju ciklusa punjenja, a kratke dionice smanjuju zahtjeve za kapacitetom pohrane energije. Hibridni i potpuno električni modeli već su operativni u Skandinaviji, Japanu i dijelovima Mediterana (Nyström, 2025). Poslovna logika je jasna: ekološki dobici se kombiniraju s mjerljivim uštedama troškova.
Dubokomorsko brodarstvo
Za oceansko brodarstvo situacija je složenija, ali ne i bezizgledna. Studija Nature Energy (Moon et al., 2025) procjenjuje da bi elektrifikacija 6.323 broda ispod 1.000 bruto tona u SAD-u mogla smanjiti emisije domaćeg brodarskog sektora za do 73 posto do 2035. godine. Inovativni koncepti, na kojima rade RINA i Foreship, pokazuju kako baterije mogu imati trans formativnu ulogu u dizajnu plovila ako se koriste za smanjenje oslanjanja na pomoćne motore, premještanje proizvodnje energije prema glavnom motoru i poboljšanje ukupne učinkovitosti sustava (Nyström, 2025). Studija Maersk McKinney Møller centra iz 2024. modelirala je „feeder“ od 1.100 TEU s energetskim zahtjevima pomorske dionice do 320 MWh, zaključivši da je hibridni pristup ekonomski izvediv u određenim uvjetima.
Izazovi implementacije
Unatoč napretku, implementacija baterija u brodarstvu nije lišena izazova. Nyström (2025) identificira četiri ključna područja: financijsku procjenu, tehničke ograničenosti, sigurnost i regulatorne zahtjeve.
Financijska analiza mora uzeti u obzir rok povrata investicije i ukupni vijek trajanja baterije, koji varira ovisno o kemiji, uvjetima rada i upravljanju ciklusima punjenja. Prostorna i težinska ograničenja mogu utjecati na dizajn sustava, posebno pri ugradnji na postojeće brodove. Sigurnosna pitanja — od zaštite od požara do redundancije sustava — ostaju primarna briga klasifikacijskih društava kao što su DNV, Bureau Veritas i RINA, koja kroz postupke homologacije i certifikacije pomažu osigurati sukladnost (Nyström, 2025).
Važan, često zanemaren čimbenik jest lučka infrastruktura. Istraživanje Lawrence Berkeley National Laboratory (Moon et al., 2025) pokazuje da bi potražnja za punjenjima pri elektrifikaciji brodova bila koncentrirana na svega 20 od 150 glavnih luka u SAD-u, što zahtijeva značajna ulaganja u lučku energetsku infrastrukturu. Slična dinamika vrijedi i za europske luke, gdje EU politike poput FuelEU Maritime potiču ulaganja u obalno pojasnu struju (OPS).
Zaključak
Baterijske tehnologije prešle su transformativan put: od skupih, nišnih komponenti učinkovitosti do strateških elemenata energetske arhitekture suvremenih i budućih plovila. Tri sile — regulatorni pritisak (IMO, EU ETS), tehnološko sazrijevanje (pad LFP cijena na 51 USD/kWh) i tržišna logika — konvergirale su u točku gdje se baterije više ne mogu smatrati opcionalnim.
Razlika između segmenata broda ostaje relevantna: za kratko linijsko brodarstvo puni električni pogon je već tehnički i ekonomski izvediv, dok oceanski segment zahtijeva hibridne pristupe s baterijama u funkciji optimizatora sustava, a ne primarnog pogona. Međutim, pad cijena baterija koji je dramatično ubrzao između 2024. i 2025. godine pretvara studije izvedivosti od prije samo godinu-dvije u zastarjelu literaturu.
Budući razvoj zahtijevat će interdisciplinarnu suradnju: brodske arhitekte, inženjere energetskih sustava, lučke operatere, regulatorne tijela i financijsku industriju. Industrija koja se desetljećima oslanjala na iste tehnologije sada ulazi u period ubrzanih promjena u kojima fleksibilnost i pravovremeno ulaganje u nisko-ugljičnu infrastrukturu postaju ključne konkurentske prednosti.
Milo Miklaušić, kap. 29-05-26
Navigirajte glavom, srcem i zvijezdama — ne samo ekranom.
Dragim pomorcima — sretni vam putovi, povoljni vjetrovi i siguran povratak kući!
Literatura
Barnard, M. (2025, July 7). Why The Maersk Institute Was Right About Ship Batteries But Wrong On Price. CleanTechnica. https://cleantechnica.com/2025/07/05/why-the-maersk-institute-was-right-about-ship-batteries-but-wrong-on-price/
Barnard, M. (2026, February 13). Most Maritime Shipping Battery Propulsion Studies Are Already Obsolete. CleanTechnica. https://cleantechnica.com/2026/02/13/most-maritime-shipping-battery-propulsion-studies-are-already-obsolete/
International Maritime Organization (IMO). (2023). 2023 IMO Strategy on Reduction of GHG Emissions from Ships. London: IMO.
Maersk McKinney Møller Center for Zero Carbon Shipping. (2024). Battery-Powered Vessels: Pre-Feasibility Study. Copenhagen: MMMCZCS.
MarketsandMarkets. (2025). Future of Marine Mobility: Trends and Growth in the Global Marine Battery Market. https://www.marketsandmarkets.com/ResearchInsight/trends-and-growth-in-the-global-marine-battery-market.asp
Moon, J., et al. (2025). Exploring the cost and emissions impacts, feasibility and scalability of battery electric ships. Nature Energy. https://doi.org/10.1038/s41560-024-01655-y
Nyström, W. (2025). Powering the transition: the expanding role of batteries in shipping. Lloyd’s List. https://www.lloydslist.com/LL1157136/Powering-the-transition-the-expanding-role-of-batteries-in-shipping
U.S. Lawrence Berkeley National Laboratory (LBNL) & U.S. Maritime Administration (MARAD). (2023). Battery Electrification of U.S. Domestic Shipping. Washington: U.S. Department of Transportation. https://www.maritime.dot.gov/sites/marad.dot.gov/files/2024-03/Battery%20Electrification%20of%20U.S.%20Domestic%20Shipping%20(LBNL)%20Final%20Report_0.pdfStraview Research / Battery Tech Online. (2025, November 18). Marine Batteries: Future of Shipping. https://www.batterytechonline.com/automotive-mobility/marine-batteries-powering-the-future-of-sustainable-shipping
