Kontejnerski brodovi sve se više vraćaju u Sueski kanal. Nakon dugog razdoblja u kojem su brodari zbog napada u Crvenom moru zaobilazili ovu rutu, promet ponovno raste, a sve više kompanija odlučuje se za kraći put između Europe i Azije
Prema podacima Uprave Sueskog kanala (SCA), tijekom trećeg tromjesečja 2026. godine kanalom je prošlo 166 kontejnerskih brodova, u usporedbi sa samo 16 u istom razdoblju prošle godine. Ukupna neto tonaža tih brodova porasla je s 2,4 milijuna na čak 29 milijuna tona.
Predsjednik SCA-a, admiral Ossama Rabiee, istaknuo je da Sueski kanal ima ključnu ulogu u međunarodnom kontejnerskom prijevozu jer omogućuje kraća putovanja, manju potrošnju goriva i učinkovitije korištenje brodskih kapaciteta.
Povratak na ovu rutu posebno je važan u vrijeme rasta cijena brodskog goriva i vozarina, kada brodarske kompanije nastoje smanjiti operativne troškove.
Vodeći brodari ponovno uspostavljaju linije kroz Sueski kanal
Među kompanijama koje su počele vraćati brodove na ovu rutu prednjači CMA CGM, a pridružuju joj se Maersk, Hapag-Lloyd, MSC i OOCL. COSCO je također obnovio dio svojih prolazaka, dok se povratak brodova članica Premier Alliancea, uključujući ONE, HMM i Yang Ming, očekuje tijekom sljedećih dana.
Dana 13. listopada Sueskim kanalom prošla su dva velika kontejnerska broda kompanije CMA CGM.
Novogradnja CMA CGM Pantheon, kapaciteta 24.212 TEU i nosivosti 233.559 DWT, prvi je put prošla kanalom na putovanju između luke Tanger Med i malezijske luke Port Klang.
Istoga dana kanalom je prošao i CMA CGM Monte Cristo, kapaciteta 16.204 TEU i nosivosti 158.064 DWT, također na putu prema Port Klangu.
Sigurnosni rizici ostaju, ali brodari gledaju širu računicu
Analitička kuća Drewry upozorava da sigurnosni rizici koji su prethodno prisilili brodare na zaobilaženje Crvenog mora nisu nestali. Naprotiv, nedavne aktivnosti hutista i sukobi u blizini tjesnaca Bab al-Mandeb dodatno povećavaju zabrinutost.
Prema njihovoj analizi, izravna financijska korist povratka kroz Sueski kanal može iznositi svega 43 dolara po kontejnerskom mjestu na brodu, odnosno približno milijun dolara po povratnom putovanju. Pritom nisu uračunate dodatne premije osiguranja od ratnih rizika.
Drewry zato smatra da odluka brodara nije motivirana isključivo uštedom na pojedinom putovanju.
Kraće vrijeme plovidbe omogućuje bolje iskorištavanje flote, održavanje redovitih linijskih rasporeda i povećanje broja putovanja. Istodobno, konkurencija među brodarima stvara dodatni pritisak za povratak na kraću rutu.
Iako sigurnosna situacija ostaje neizvjesna, rast prometa pokazuje da Sueski kanal postupno ponovno zauzima važnu ulogu u globalnom kontejnerskom prijevozu.