Akademski esej iz pomorske ekonomije – kapetan Milo Miklaušić

Sažetak

Brodarska industrija prolazi kroz jedno od svojih najdinamičnijih i najosjetljivijih razdoblja u novijoj povijesti. Nagli porast narudžbi za tankerima klase VLCC (Very Large Crude Carrier), kombinirani s globalnim geopolitičkim napetostima, energetskom tranzicijom i nestabilnom potražnjom za sirovom naftom, stvara kompleksnu sliku tržišnih kretanja. Ovaj esej istražuje strukturu trenutne knjige narudžbi za VLCC brodove, analizira upozorenja iskusnog tržišnog analitičara Martina Stopforda o neizbježnom slomu ciklusa te razmatra potencijalne posljedice tehnoloških poremećaja za brodovlasnike i investitore. Cilj je pružiti pristupačan uvid u mehanizme brodskog tržišta široj publici, bez potrebe za specijaliziranim tehničkim predznanjem.

Uvod: Gorostas mora i tržišna logika

Zamislite brod toliko velik da mu je potrebno više od tri kilometra kako bi se zaustavio pri punoj brzini. Upravo je to VLCC – Very Large Crude Carrier, tankeri kapaciteta između 200.000 i 320.000 tona nosivosti, koji svakodnevno prevoze sirovu naftu s Bliskog istoka u rafinerije diljem Azije, Europe i Amerike. Ovi brodovi nisu samo impresivni inženjerski poduhvati – oni su ključni pokazatelji globalnih energetskih tijekova i zdravlja svjetske ekonomije (Stopford, 2009).

U posljednjih nekoliko godina, brodarska industrija bilježi snažan porast narudžbi za novim VLCC brodovima. Brodogradilišta u Južnoj Koreji, Kini i Japanu prepuna su narudžbi, a nova plovila koja se isporučuju tržištu mijenjaju ravnotežu između ponude i potražnje za 

prijevozom nafte. Paralelno s tim, stručnjaci poput Martina Stopforda – čovjeka kojeg mnogi smatraju živom legendom brodarske ekonomije – upozoravaju da ono što ide gore mora doći dolje. Brodarstvo, tvrde oni, kreće se u ciklusima, i svaki period prosperiteta neizbježno završava korekcijom tržišta (TradeWinds, 2024a).

Ovaj esej pokušava razjasniti te procese za čitatelje koji možda nemaju duboko poznavanje brodarstva, ali žele razumjeti zašto su kretanja na ovom tržištu važna za globalnu ekonomiju, energetsku politiku i klimatske ciljeve.

Knjiga narudžbi: Termometar budućeg tržišta

Knjiga narudžbi (engl. orderbook) u brodarstvu označava ukupan broj brodova koji su trenutno naručeni kod brodogradilišta, ali još nisu isporučeni. Ona je, na neki način, “kristalna kugla” industrije – govori nam koliko novih kapaciteta dolazi na tržište u nadolazećim godinama. Visoka knjiga narudžbi sama po sebi nije ni dobra ni loša vijest; sve ovisi o tome kakva će biti potražnja za prijevozom u trenutku kada ti brodovi stignu na tržište (Ang & Eason, 2024).

Prema podacima koje analizira stručnjakinja za novogradnju Irene Ang, trenutna knjiga narudžbi za VLCC brodove bilježi značajan porast. Ključno pitanje nije samo koliko brodova se gradi, već tko ih naručuje, gdje će ploviti i zašto su se investitori odlučili na te narudžbe upravo sada. Odgovori na ta pitanja otkrivaju kompleksnu igru geopolitike, financija i strateških procjena o budućnosti fosilnih goriva.

Zanimljivo je da znatan dio novih narudžbi dolazi od tzv. “tamne flote” – brodova koji operiraju izvan zapadnih regulatornih okvira kako bi prevozili iransku ili rusku naftu zaobilazeći sankcije. SAD je u posljednje vrijeme proširio potragu za tonažom koja krši sankcije, što dodatno komplicira sliku globalnog tržišta tankera (TradeWinds, 2024a). Ovaj fenomen pokazuje kako geopolitika izravno oblikuje poslovne odluke u brodarstvu.

Brodarski ciklusi: Vječni ples procvata i pada

Da bismo razumjeli Stopfordova upozorenja, moramo razumjeti prirodu brodarskih ciklusa. Za razliku od većine industrija, brodarska je podložna ekstremnim oscilacijama – jer jednom naručeni brod traje 25 do 30 godina, izgradnja traje 2 do 3 godine, a vozarine se mogu promijeniti za nekoliko stotina posto u roku od svega nekoliko mjeseci. Ovakva kombinacija čini brodare posebno ranjivim na pogrešne tržišne procjene (Stopford, 2009).

Stopford u svojoj analizi upozorava da se nalazimo pri kraju jednog od povoljnijih brodarskih ciklusa. Geopolitičke napetosti – posebno rat u Ukrajini i sankcije Rusiji – privremeno su povećale potražnju za tankerima jer je nafta morala putovati dužim rutama. Kaos u Crvenom moru, koji primorava brodove da zaobilaze Sueski kanal ploveći oko Afrike, dodatno je povećao efektivnu potražnju za tonažom. No, Stopford naglašava da su to privremeni faktori koji ne mijenjaju strukturalnu sliku: previše brodova dolazi na tržište u trenutku kada potražnja može početi slabjeti (TradeWinds, 2024a).

Klasični brodarski ciklus može se opisati u četiri faze: (1) faza oporavka, kada vozarine rastu jer ponuda ne prati potražnju; (2) platou tržišta, kada su vozarine visoke i profiti maksimalni; (3) faza pada, kada nova plovila preplave tržište; i (4) dno ciklusa, karakterizirano niskim vozarinama, raspisom brodova i financijskim poteškoćama brodarskih kompanija. Svaka od ovih faza traje između jedne i desetak godina, ovisno o globalnim ekonomskim uvjetima (Stopford, 2009).

Superciklus i tehnološki preokret: Nova varijabla u starom obrascu

Ono što Stopford naziva “superciklusom” brodarstva razlikuje se od tradicionalnih ciklusa po svojoj duljini i opsegu. Superciklus je dugoročni val prosperiteta koji traje desetljećima i obično je potaknut strukturalnom promjenom globalne ekonomije. Primjerice, industrijska ekspanzija Kine između 2000. i 2010. godine izazvala je nevjerojatan rast potražnje za svim vrstama brodskog prijevoza – od ugljena i željezne rude do nafte i kontejnerskih roba (TradeWinds, 2024b).

Međutim, Stopford upozorava da se na kraju aktualnog superciklusa može dogoditi nešto bez presedana u modernoj brodarskoj povijesti: tehnološki preokret koji dolazi iz energetske tranzicije. Kako globalna ekonomija prelazi na obnovljive izvore energije, potražnja za tankerima nafte dugoročno će se smanjivati. Pitanje nije hoće li se to dogoditi, već kada i kojom brzinom (TradeWinds, 2024b).

Ovdje leži paradoks: upravo sada, kada se gradi rekordno puno novih VLCC brodova čiji će vijek trajanja biti 25 do 30 godina, postoji realna mogućnost da potražnja za naftnim prijevozom vrhunac dosegne negdje između 2030. i 2035. godine, a zatim počne opadati. Brodovi koji se danas naručuju mogli bi dakle biti “zarobljeni” u tržištu s padajućom potražnjom – gotovo kao da netko naručuje rekordnu flotu konjskih kočija nekoliko godina prije pojave automobila.

Akteri u promjeni: Od brodovlasnika do LomarLabs-a

Brodarska industrija ne reagira na promjene monolitno. Različiti akteri zauzimaju različite strategije. Neke kompanije povećavaju flotu dok su vozarine visoke, pokušavajući maksimizirati kratkoročne prihode. Druge investiraju u modernizaciju brodova i dekarbonizaciju, gledajući prema regulatornim zahtjevima Međunarodne pomorske organizacije (IMO) koji postaju sve stroži (Notteboom et al., 2021).

Posebno je zanimljiv primjer LomarLabs, istraživačko-razvojne grane brodarske grupe Lomar. Ona se fokusira na digitalizaciju brodskog poslovanja, implementaciju umjetne inteligencije u upravljanje flotom i razvoj novih gorivih sustava koji bi smanjili ugljik dioksidni otisak brodova. Ovakvi pristupi sugeriraju da dio industrije shvaća kako budući uspjeh neće biti moguć bez temeljite transformacije poslovnih modela (TradeWinds, 2024a).

Stopfordova poruka brodarima u Singapuru bila je jasna: iskoristite trenutni prosperitet da se pripremite za neizbježne poteškoće. Kompanije koje ulažu u zelene tehnologije i digitalne kapacitete danas imat će komparativnu prednost kada tržišni uvjeti postanu nepovoljni. One koje to ne učine riskiraju zastarjelost ne samo brodova, već i cijelog poslovnog modela (TradeWinds, 2024a).

Geopolitika, sankcije i “tamna flota”

Nijedna rasprava o suvremenom VLCC tržištu nije potpuna bez osvrta na geopolitički kontekst. Sankcije koje su zapadne sile uvele Rusiji i Iranu stvorile su strukturalnu potražnju za brodovima koji su voljni poslovati izvan regularnih okvira. Tzv. “tamna flota” – brodovi koji isključuju transpondere za praćenje, mijenjaju zastave i trguju naftom pod sankcijama – procijenjena je na nekoliko stotina plovila, od kojih su mnogi stariji tankeri koji su prodani ispod tržišnih cijena (Farouk, 2023).

Ovaj segment tržišta ima izravne posljedice za VLCC narudžbe. S jedne strane, smanjuje broj starih brodova dostupnih za legitimnu trgovinu, što podupire vozarine na konvencionalnom tržištu. S druge strane, stvara regulatorne i reputacijske rizike za brodovlasnike koji bi slučajno ili namjerno ušli u takve aranžmane. SAD je najavio pojačani nadzor i proširio popis sankcija kako bi uključio sve više brodova i kompanija koje pomažu u izvozu iranske i ruske nafte (TradeWinds, 2024a).

Zaključak: Između optimizma i opreza

Brodarska industrija stoji na raskrsnici. S jedne strane, razlozi za kratkoročni optimizam su realni: vozarine su na relativno visokim razinama, geopolitički faktori i prometni poremećaji povećavaju efektivnu potražnju za tonažom, a nova VLCC plovila privlače ozbiljne investitore. S druge strane, dugoročni strukturalni izazovi su neizbježni: previše brodova, energetska tranzicija koja erodira temeljnu bazu potražnje i regulatorna stezanja koja povećavaju troškove poslovanja.

Martin Stopford nas ne poziva na defetizam, već na stratešku lucidnost. Brodarska je povijest puna primjera tvrtki koje su propale jer nisu uspjele upravljati prelaskom iz jednog ciklusa u drugi. No, postoje i primjeri kompanija koje su iskoristile upravo takva turbulentna vremena da izgrade dugotrajne prednosti. Ključna razlika između tih dvaju ishoda leži u sposobnosti da se trenutno bogatstvo reinvestira u prilagodbu za sljedeći ciklus – ili, kako bi Stopford rekao, da se ne samo plovi s vjetrom, nego da se razumije kuda vjetar puše (Stopford, 2009).

Za širu javnost koja ne prati brodarska tržišta svakodnevno, poruka je jasna: ono što se događa na moru izravno utječe na cijene goriva na benzinskoj pumpi, troškove globalnih dobavnih lanaca i tempo energetske tranzicije. VLCC brodovi možda nisu vidljivi u svakodnevnom životu, ali njihove narudžbe, vozarine i geopolitičke komplikacije oblikuju ekonomski i ekološki okvir u kojemu svi živimo.

Milo Miklaušić, kap.

Navigirajte glavom, srcem i zvijezdama — ne samo ekranom.

Dragim pomorcima — sretni vam putovi, povoljni vjetrovi i siguran povratak kući!

Literatura

Ang, I., & Eason, C. (2024). Wavelength podcast: Digging into the VLCC orderbook. TradeWinds. Dostupno na: https://www.tradewindsnews.com/tankers/wavelength-podcast-digging-into-the-vlcc-orderbook/2-1-1975996

Farouk, Y. (2023). Shadow fleets and sanctioned oil: The geopolitics of dark shipping. Middle East Institute Policy Analysis.

Notteboom, T., Pallis, A., & Rodrigue, J.-P. (2021). Port economics, management and policy. Routledge.

Stopford, M. (2009). Maritime economics (3. izd.). Routledge.

TradeWinds. (2024a). Prepare for a bust as good times end, warns shipping veteran Stopford. Dostupno na: https://www.tradewindsnews.com/finance/prepare-for-a-bust-as-good-times-end-warns-shipping-veteran-stopford/2-1-1976545

TradeWinds. (2024b). Shipping supercycle newbuilding peak could be hit by tech snarl-up, warns Martin Stopford. Dostupno na: https://www.tradewindsnews.com/regulation/shipping-supercycle-newbuilding-peak-could-be-hit-by-tech-snarl-up-warns-martin-stopford/2-1-1707313