Globalna učinkovitost kontejnerskih luka nastavila je slabjeti tijekom 2025. godine, pokazuje najnovije izdanje Container Port Performance Indexa (CPPI), zajedničkog izvješća Svjetske banke i S&P Global Market Intelligencea. Indeks, koji analizira više od 400 luka diljem svijeta, ukazuje na rast vremena boravka brodova u lukama i povećanu ranjivost globalnih opskrbnih lanaca.
Prema izvješću, glavni uzroci pogoršanja performansi luka uključuju geopolitičke napetosti, poremećaje u brodarskim mrežama, ekstremne vremenske prilike i nestabilnost tržišta. Posebno se ističe kriza u Crvenom moru, koja je značajno poremetila plovidbene rasporede i utjecala na učinkovitost brojnih luka na Bliskom istoku.
Autori izvješća naglašavaju kako luke više nisu samo pasivni sudionici globalnih logističkih lanaca. Njihova učinkovitost izravno utječe na stabilnost međunarodne trgovine, dok zagušenja i kašnjenja mogu dodatno pojačati poremećaje u opskrbnim lancima.
Lideri među svjetskim lukama i dalje dolaze iz Azije. Pet najbolje rangiranih luka u 2025. godini su Fuzhou, Dalian, Salalah, Mawan i Chiwan. Njihova zajednička karakteristika su kratka i predvidiva vremena obrata brodova, visoka razina digitalizacije te učinkovita koordinacija lučkih operacija.
S druge strane, luke u Europi i Sjevernoj Americi nastavljaju oporavak od ranijih poremećaja, ali se i dalje suočavaju s problemima poput nedostatka radne snage, zagušenja i ograničenja u kopnenoj logistici. Luke subsaharske Afrike bilježe dulja zadržavanja brodova zbog infrastrukturnih ograničenja i manjka konkurencije.
Među lukama koje su najviše napredovale u odnosu na 2024. godinu ističu se Durban, Freeport, Coega (Ngqura), Cristobal i Manzanillo u Meksiku. Njihov napredak pokazuje da su poboljšanja moguća kroz ulaganja u kapacitete i optimizaciju operacija.
Izvješće identificira četiri ključna elementa uspješnih luka. Prvi je smanjenje neproduktivnog vremena brodova na sidrištu i vezu. Drugi je otpornost na poremećaje, odnosno sposobnost brzog oporavka nakon kriza. Treći element odnosi se na učinkovito upravljanje i koordinaciju između lučkih vlasti, terminala i pružatelja usluga. Četvrti i sve važniji čimbenik jest digitalizacija.
Digitalni alati koji omogućuju razmjenu podataka o dolascima brodova, statusu vezova i kopnenom prometu sve više postaju standard modernih luka. Upravo takvi sustavi omogućuju prelazak s reaktivnog na proaktivno upravljanje lučkim operacijama.
Prema Svjetskoj banci, ulaganja u digitalizaciju, razmjenu podataka u stvarnom vremenu i fleksibilno upravljanje bit će ključna za smanjenje zadržavanja brodova u lukama i jačanje otpornosti globalnih opskrbnih lanaca.
