Uvod

Međunarodna pomorska organizacija (IMO), specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda odgovorna za sigurnost i zaštitu brodarstva, suočava se s kritičnim izazovom dekarbonizacije globalne flote. Glavni tajnik IMO-a, Arsenio Dominguez, nedavno je pozvao nacije na pragmatizam i premošćivanje dubokih podjela kako bi se postigao sporazum o smanjenju emisija stakleničkih plinova (GHG) iz brodarstva. Ovaj esej analizira trenutnu situaciju u pregovorima IMO-a, s posebnim naglaskom na geopolitičke izazove, otpor ključnih država te potencijalne scenarije za budućnost dekarbonizacije brodarstva.

IMO Strategija za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz 2023.

IMO je u srpnju 2023. godine usvojio revidiranu Strategiju za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz brodova, s ambicioznim ciljem postizanja neto nultih emisija do ili oko 2050. godine. Strategija uključuje indikativne kontrolne točke za smanjenje ukupnih godišnjih emisija GHG-a iz međunarodnog brodarstva za najmanje 20% (s nastojanjem za 30%) do 2030. godine, te za najmanje 70% (s nastojanjem za 80%) do 2040. godine, u usporedbi s razinama iz 2008. godine. Također, predviđa se smanjenje intenziteta ugljika za najmanje 40% do 2030. godine i povećanje udjela tehnologija, goriva i/ili izvora energije s nultom ili gotovo nultom emisijom GHG-a na najmanje 5%, s nastojanjem za 10%, do 2030. godine.

Geopolitičke podjele i otpor

Unatoč jasno definiranim ciljevima, implementacija IMO strategije suočava se sa značajnim otporom i geopolitičkim podjelama. Ključni element predloženih mjera je mehanizam naplate ugljika (carbon levy) ili fond za zeleno gorivo (green fuel fund), koji bi trebao potaknuti tranziciju prema gorivima s nižim emisijama i osigurati pravednu tranziciju za zemlje u razvoj.

Međutim, Sjedinjene Američke Države i Saudijska Arabija predvode savez država koje se protive uvođenju globalnog poreza na ugljik u brodarstvu . Izvještaji iz travnja 2026. godine ukazuju na to da američki pregovarači smatraju da globalni porez na ugljik nema “nikakvu perspektivu” za usvajanje. Ovo protivljenje proizlazi iz različitih ekonomskih i političkih interesa, uključujući zabrinutost zbog utjecaja na troškove transporta i energetsku sigurnost, posebno u kontekstu nestabilnosti na Bliskom istoku i blokada Hormuškog tjesnaca.

S druge strane, Europska unija i Kina snažno podržavaju mehanizme naplate ugljika, videći ih kao ključne za poticanje inovacija i investicija u zelene tehnologije u brodarstvu. Ovaj sukob stavova stvara značajan jaz u pregovorima i prijeti usporavanjem globalnih napora za dekarbonizaciju.

Scenariji za budućnost

Global Maritime Forum identificirao je tri glavna scenarija za budućnost regulacije dekarbonizacije brodarstva u IMO-u, ovisno o ishodu tekućih pregovora:

Odsustvo snažnog ekonomskog elementa u IMO strategiji moglo bi značajno usporiti tranziciju brodarstva prema nultim emisijama. Bez jasnih tržišnih signala i financijskih mehanizama, investicije u razvoj i primjenu skalabilnih goriva s nultom emisijom (SZEF) bit će nedovoljne .

Zaključak

Poziv glavnog tajnika IMO-a Arsenia Domingueza na premošćivanje jaza u pregovorima o dekarbonizaciji brodarstva naglašava hitnost i složenost ovog globalnog izazova. Iako je IMO usvojio ambicioznu strategiju za postizanje neto nultih emisija do 2050. godine, otpor ključnih država poput SAD-a i Saudijske Arabije prema mehanizmima naplate ugljika predstavlja značajnu prepreku. Budućnost dekarbonizacije brodarstva ovisit će o sposobnosti država članica da pronađu pragmatična rješenja koja će uravnotežiti ekonomske interese, energetsku sigurnost i globalne klimatske ciljeve. Bez snažnog i jedinstvenog pristupa, rizik od sporije tranzicije i neispunjavanja klimatskih ciljeva ostaje visok.

Milo Miklaušić, kap., 28. 4. 2026.

Navigirajte glavom, srcem i zvijezdama — ne samo ekranom.

Dragim pomorcima — sretni vam putovi, povoljni vjetrovi i siguran povratak kući!

Reference

Peachey, P. (2026, travanj 28). IMO chief urges nations to bridge gaps and clinch shipping decarbonisation deal. TradeWinds. https://www.tradewindsnews.com/sustainability/imo-chief-urges-nations-to-bridge-gaps-and-clinch-shipping-decarbonisation-deal/2-1-1981666
International Maritime Organization. (n.d.). 2023 IMO Strategy on Reduction of GHG Emissions from Ships. Preuzeto s https://www.imo.org/en/ourwork/environment/pages/2023-imo-strategy-on-reduction-of-ghg-emissions-from-ships.aspx
Agenzia Nova. (n.d.). Climate: IMO negotiations resume for a shipping agreement, opposed by the US and Saudi Arabia. Preuzeto s https://www.agenzianova.com/en/news/Climate-negotiations-resume-IMO-for-a-shipping-agreement–US-and-Saudi-Arabia-oppose/
POLITICO. (2026, travanj 24). US official: No hope for global carbon tax. Preuzeto s https://www.politico.com/news/2026/04/24/us-official-no-hope-for-global-carbon-tax-00890085
Global Maritime Forum. (2026, veljača 19). Uncertainty at the IMO: Three scenarios and their consequences for shipping’s transition. Preuzeto s https://globalmaritimeforum.org/insight/three-scenarios-and-their-consequences-for-shippings-transition/