Sažetak
Sedamdeset i četvrto zasjedanje Odbora za zaštitu morskog okoliša (MEPC 84) Međunarodne pomorske organizacije (IMO), održano u Londonu u travnju i svibnju 2026. godine, predstavljalo je ključnu pregovaračku točku za budućnost globalnog regulatornog okvira za dekarbonizaciju pomorskog prometa. Ovaj rad analizira institucionalne, geopolitičke i ekonomske dimenzije rasprava o Net-Zero okviru (NZF), s posebnim naglaskom na mehanizmu određivanja cijene ugljika kao središnjoj spornoj točki pregovora. Rezultati pokazuju da je NZF preživio koordinirani pritisak revizionističke koalicije predvođene Sjedinjenim Državama, Saudijskom Arabijom i UAE-om, zahvaljujući čvrstoj podršci EU-a, Ujedinjenog Kraljevstva i klimatski osjetljivih zemalja. Ishod odražava duboku geopolitičku polarizaciju, ali i institucionalni kapacitet IMO-a za upravljanje konfliktima bez raspada multilateralnih mehanizama. Zaključuje se da su među zasjedani pregovori zakazani za rujan i studeni 2026. odlučujući za postizanje prvog globalnog sektorskog sustava određivanja cijene ugljika.
Uvod
Međunarodni pomorski promet odgovoran je za otprilike 2,89% globalnih emisija stakleničkih plinova (IMO, 2023). Unatoč razmjernoj skromnosti tog udjela, sektor je pod sve jačim regulatornim pritiskom zbog kombinacije faktora: ubrzanog globalnog zatopljenja, rastućih ambicija Pariškog sporazuma i izloženosti sektora volatilnosti cijena fosilnih goriva. IMO-ova Revidirana strategija smanjenja emisija iz 2023. godine postavila je cilj dostizanja klimatske neutralnosti blizu 2050., uz među prekretnice od barem 20% smanjenja emisija do 2030. i 70% do 2040. (u usporedbi s razinom iz 2008.). Za postizanje tih ciljeva IMO je pristupilo razvoju obvezujućeg regulatornog instrumenta – Net-Zero okvira (NZF).
MEPC 84 bio je prvi veći institucionalni test za NZF nakon dramatičnih glasovanja na prethodnom zasjedanju, kada su geopolitičke napetosti dovele do odgode prihvaćanja okvira. Ishod zasjedanja stoga nosi znatnu analitičku vrijednost: pruža uvid u dinamiku multilateralnih pregovora o klimatskim politikama u uvjetima globalnog geopolitičkog fragmentiranja.
Metodološki okvir
Analiza se temelji na procesno-orijentiranom pristupu (process tracing) koji kombinira sadržajnu analizu službenih dokumenata IMO-a, izjave delegacija i sekundarne izvore vodećih stručnih publikacija u sektoru (TradeWinds, gCaptain, Maritime Executive). Teorijski okvir oslanja se na koncepte institucionalne otpornosti u multilateralnom pregovaranju (Keohane, 1984; Young, 2002) i na teoriju o klimatskim koalicijama (Ourbak & Magnan, 2018).
Analiza pregovaračke dinamike na MEPC 84
Pregovaračke koalicije
Na MEPC 84 iskristalizirala su se dva suprotstavljena bloka. Koalicija za očuvanje NZF-a okupila je EU, Ujedinjeno Kraljevstvo, Australiju, Kanadu i klimatski osjetljive pacifičke otočne države, koje su inzistirale na zadržavanju mehanizma cijena ugljika kao ključnog instrumenta za financiranje energetske tranzicije i smanjenje emisija. Revizionistička koalicija – predvođena SAD-om, Saudijskom Arabijom i UAE-om, a podržana Liberijom, Panamom i Argentinom – zahtijevala je pretvaranje pregovora i razmatranje alternativnih prijedloga, uključujući potpuno ukidanje elementa cijena ugljika.
Mehanizam cijene ugljika kao sporna točka
Prijedlog mehanizma cijene ugljika u NZF-u predviđa naplatu emisija CO₂ iz brodskog prometa, s prihodima namijenjenim financiranju energetske tranzicije u sektoru. Protivnici mehanizma – posebice SAD – argumentiraju da bi takav sustav efektivno funkcionirao kao globalni porez koji uvećava troškove međunarodne trgovine i ima nerazmjeran utjecaj na potrošače. Zagovornici, uključujući EU i Ujedinjeno Kraljevstvo, ističu da bez cijeno sporne komponente okvir gubi svoju ključnu pokretačku snagu za dekarbonizaciju.
Ishod i institucionalna interpretacija
Umjesto forsiranja glasovanja u uvjetima patovske situacije, delegati su odlučili za konsensualno napredovanje: NZF ostaje središnji pregovarački tekst, dok alternativni prijedlozi ostaju u razmatranju. Ovakav ishod može se interpretirati kao primjer „konstruktivne dvosmislenost“ u multilateralnim pregovorima – strategija koja odgađa konačni sukob interes kako bi se sačuvao institucionalni okvir (Zartman, 2007). S jedne strane, preživljavanje NZF-a potvrđuje institucionalni kapacitet IMO-a. S druge, otvoreni pregovori nose rizik od razvodnjivanja ambicija ili trajne blokade.
Širi regulatorni kontekst MEPC 84
Uz centralnu raspravu o NZF-u, MEPC 84 donio je nekoliko opipljivih regulatornih rezultata. Odobreno je novo Područje kontrole emisija (ECA) u sjeveroistočnom Atlantiku, koje od 2028.
potražuje granice za SO₂, NOₓ i čestice u europskim vodama. Usvojena je i nova strategija za dosizanje nulte količine ispuštanja plastičnog otpada s brodova do 2030., uz napredak u kodeksu za prijevoz plastičnih peleta. Usvojena je i rezolucija kojom se osuđuju napadi na komercijalno brodarstvo u Hormuškom tjesnacu, prepoznajući geopolitičke rizike po sigurnost i okoliš.
Zaključak
MEPC 84 nije donio proboj, ali je izbjegao slom koji su mnogi smatrali mogućim. NZF je preživio koordinirani revizionistički pritisak zahvaljujući čvrstoj podršci široke koalicije zemalja. Međutim, dugotrajnost pregovaračke neizvjesnosti ima stvarne ekonomske posljedice: vlasnici brodova odgađaju investicije u alternativna goriva i nisko ugljičnu infrastrukturu. Pregovori u rujnu i studenom 2026. te potencijalni prostor za donošenje odluke u prosincu predstavljaju možda posljednju prozorsku mogućnost za postizanje prvog globalnog sektorskog sustava cijene ugljika, koji bi mogao poslužiti kao model za druge teško dekarbonazirbilne sektore.
NOVOSTI ZA ŠIROKU JAVNOST
Brodovi i klima: UN pregovori preživjeli – ali borba tek počinje ( London, 1. svibnja 2026. )
Zamislite da svaki put kad brod isplovi iz luke – s hranom, elektronikom ili automobilima namijenjenim vama – ispusti ogromne količine CO₂ u atmosferu. A zamislite da za to gotovo nema pravila. To je realnost globalnog brodskog prometa kakva je bila do jučer. Ovog tjedna, u sjedištu UN-a u Londonu, više od 150 zemalja pokušalo je promijeniti taj status quo – i, barem zasad, uspjelo je sačuvati plan koji bi to mogao promijeniti.
Što se zapravo događalo?
Međunarodna pomorska organizacija (IMO) – specijalizirana agencija UN-a koja regulira globalno brodarstvo – održala je u Londonu takozvani MEPC 84, jedan od najvažnijih klimatskih sastanaka za sektor koji prevozi oko 90% sve svjetske robe. Na dnevnom redu bio je prijedlog novog pravila poznatog kao Net-Zero okvir (NZF). Centralni element tog okvira: brodari bi morali plaćati za svaku tonu CO₂ koju ispuste – nešto poput cestarine za zagađivanje.
Zašto je to kontroverzno?
SAD, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati žestoko su se protivili tom prijedlogu. Washington tvrdi da bi takvo pravilo funkcioniralo kao globalni porez koji bi poskupio svaku robu koja dolazi brodom – a to je praktički svaki televizor, majica ili banana u vašoj kući. Europska unija,
Ujedinjeno Kraljevstvo i desetine zemalja ugroženijih klimatskim promjenama zauzele su suprotan stav: bez naplate za zagađivanje, brodari nemaju dovoljno poticaja za prelazak na čistija goriva.
Što je odlučeno – i zašto to nije kraj priče?
Delegati nisu uspjeli postići konačni dogovor, ali nisu ni raskinuli pregovore. Plan je zadržan kao osnova za nastavak razgovora, dok su američki i arapski prijedlozi ostali „na stolu” kao alternativa. Sljedeće runde pregovora zakazane su za rujan i studeni 2026., a prostor za donošenje konačne odluke mogao bi se otvoriti u prosincu. Tajnik IMO-a Arsenio Dominguez rekao je da su se pregovori „vratili na pravi put” – ali označio i da obnova povjerenja između zemalja ostaje ključna.
Što to znači za vas?
Ako se okvir usvoji, cijene prijevoza robom morem mogle bi porasti – ali i ubrzati prelazak industrije na brodove na vodik ili amonijak. Ako pregovori propadnu, brodski sektor nastavit će biti jedan od najslabije reguliranih izvora stakleničkih plinova na planeti. Za mala otočna pacifička kraljevstva poput Tuvalu ili Kiribatija, čiji opstanak ovisi o tome koliko brzo se uspori porast razine mora, MEPC pregovori su pitanje doslovno egzistencijalnog značaja.
Uz ovu centralnu borbu, sa sastanka su stigle i neke konkretne vijesti: od 2028. brodovi u europskim vodama morat će zadovoljiti strože granice za zagađivače poput sumpornog dioksida. Usvojena je i rezolucija kojom se osuđuju napadi na brodove u Hormuškom tjesnacu – što pokazuje da se geopolitički sukobi s Bliskog istoka sve više preslikavaju i na morska regulatorna tijela.
ŠTO PIŠU VODEĆI ČASOPISI
Pregled se temelji na izvještajima triju vodećih stručnih publikacija za pomorski sektor objavljenih u tjednu zasjedanja MEPC 84 (travanj–svibanj 2026.).
TradeWinds — “Dekarbonizacijski pohod brodarstva vraća se na trag, kaže IMO”
TradeWinds, vodeći dnevni informativni servis za pomorsku industriju, izvijestio je da je MEPC 84 uglavnom odgovarao pred-sastankovnim očekivanjima. List naglašava da je NZF ostao nepromijenjen kao jedina dogovorena osnova za daljnje pregovore unatoč koordiniranom pritisku revizionista. Posebno se ističu riječi glavnog tajnika Arsenija Domingueza da su se pregovori ‘vratili na pravi put”, uz upozorenje da je obnova povjerenja između zemalja-članica i dalje ključna. Izvještaj bilježi i praktične regulatorne ishode: novo ECA područje u sjeveroistočnom Atlantiku, strategiju nultog ispuštanja plastike do 2030. i rezoluciju o napadima u Hormuškom tjesnacu.
Tonski naglasak TradeWindsa je umjereno optimistički: okvir je preživio, ali Međunarodna brodarska komora upozorila je da dogovor „ostaje nedostižan” bez daljnjih prilagodbi.
gCaptain — “IMO klimatski pregovori ostaju živi nakon što je plan za ugljik preživio američki otpor”
gCaptain – online informativni portal za brodarstvo – produbio je geopolitičku dimenziju, opisujući MEPC 84 kao „ključnu političku kontrolnu točku” nakon prošlogodišnjeg dramatičnog odgađanja okvira. Izvješće opisuje sukob SAD-a, Saudijske Arabije i UAE-a s EU-om, Ujedinjenim Kraljevstvom, Australijom i Kanadom kao izravni nastavak napetosti koje su se pojavile godinu ranije.
gCaptain posebno analizira suprotstavljene interpretacije ishoda: dok je američki State Department tvrdio da je njegova koalicija „uspješno provela” put naprijed koji štiti ekonomske interese SAD-a, ostale delegacije su inzistirale da je NZF ostao središnji pregovarački tekst. Portal bilježi i glasnogovornikov komentar Thomasa „Tommyja” Pigotta koji je opisao NZF kao „globalni porez na ugljik za brodarstvo i potrošače”. Ton je analitički, s naglaskom na razmak između deklaratornih pozicija i stvarnih pregovaračkih rezultata.
Maritime Executive — “IMO odgađa odluke, ali crta korake za Net-Zero okvir na kraju MEPC-a”
Maritime Executive, američki stručni časopis za brodarstvo i vojnu logistiku, postavio je MEPC 84 u širi kontekst industrijskog ulaganja. Izvještaj upozorava na stvarne ekonomske troškove dugotrajne neizvjesnosti: vlasnici brodova koji imaju „milijarde obveza vezanih uz alternativna goriva i nove tehnologije” odugovlače s investicijskim odlukama zbog nepostojanja regulatorne jasnoće.
Časopis bilježi i da su pacifičke zemlje izrazile uvjerenje da se okvir može usvojiti „uglavnom nepromijenjen” kao podrška ‘pravednoj i ravnopravnoj energetskoj tranziciji”. Ton je pragmatičan i industrijski orijentiran, s naglaskom na potrebi za regulatornom predvidljivošću kako bi sektor mogao planirati dekarbonizacijska ulaganja.
Milo Miklaušić, kap. 2. svibnja 2026.
Navigirajte glavom, srcem i zvijezdama — ne samo ekranom.
Dragim pomorcima — sretni vam putovi, povoljni vjetrovi i siguran povratak kući!
LITERATURA
Primarne (institucionalne) i novinarske reference
Dominguez, A. (2026). Closing statement, MEPC 84. International Maritime Organization, London, 1. svibnja 2026.
gCaptain (2026). IMO Climate Talks Stay Alive as Carbon Plan Survives U.S. Pushback at MEPC 84. gCaptain, 1. svibnja 2026. Dostupno na: https://gcaptain.com/imo-climate-talks-stay-alive-as-carbon-plan-survives-u-s-pushback-at-mepc-84/
International Chamber of Shipping – ICS (2026). Statement by Secretary-General Thomas A. Kazakos at MEPC 84. ICS, London.
International Maritime Organization – IMO (2023). Revised IMO Strategy on Reduction of GHG Emissions from Ships. MEPC 80/17/Add.1, Annex 15. London: IMO.
International Maritime Organization – IMO (2026). Report of the Marine Environment Protection Committee on its Eighty-Fourth Session. MEPC 84/WP.1. London: IMO.
Keohane, R. O. (1984). After Hegemony: Cooperation and Discord in the World Political Economy. Princeton University Press.
Maritime Executive (2026). IMO Delays Decisions but Maps Steps for Net-Zero Framework at Close of MPEC. The Maritime Executive, 1. svibnja 2026. Dostupno na: https://maritime-executive.com/article/imo-delays-decisions-but-maps-steps-for-net-zero-framework-at-close-of-mpec
Ourbak, T. & Magnan, A.K. (2018). The Paris Agreement and Climate Change Negotiations: Small Islands, Big Players. Regional Environmental Change, 18(8), 2201–2207. https://doi.org/10.1007/s10113-017-1247-9
Pigott, T. (2026). Statement of U.S. Department of State on outcomes of MEPC 84. U.S. Department of State, Washington D.C., 1. svibnja 2026.
Schuler, M. (2026). Shipping’s Decarbonisation Drive Back on Track, Says IMO. TradeWinds, 1. svibnja 2026. Dostupno na: https://www.tradewindsnews.com/sustainability/shipping-s-decarbonisation-drive-back-on-track-says-imo/2-1-1983982
Young, O. R. (2002). The Institutional Dimensions of Environmental Change: Fit, Interplay, and Scale. MIT Press.
Zartman, I.W. (ur.) (2007). Peacemaking in International Conflict: Methods and Techniques (revidirano izdanje). United States Institute of Peace Press.
