Europska unija objavila je 20. paket sankcija protiv Rusije, s naglaskom na energetski sektor, no ključna mjera koja se dugo najavljivala – potpuna zabrana pomorskih usluga za izvoz ruske nafte – zasad je stavljena na čekanje.

Prema informacijama koje prenosi The Maritime Executive, odluka o odgodi donesena je na zahtjev država poput Grčke i Malta, čiji brodari i dalje imaju značajan udio u transportu ruske nafte. Ovakav rasplet predstavlja određeni operativni dobitak za Rusiju, jer joj omogućuje nastavak korištenja kvalitetne trgovačke flote za izvoz energenata.

Trenutno je na snazi sustav “price cap”, koji su uveli G7, a prema kojem brodari iz EU mogu sudjelovati u prijevozu ruske sirove nafte ako se ona prodaje ispod definirane cjenovne granice. Međutim, zbog nastavka rata u Ukrajini i sve izraženijih sigurnosnih napetosti u Europi, pojedine članice poput Švedske i Finske tražile su potpunu zabranu takvih operacija.

Protivnici zabrane upozoravaju da bi takva mjera imala ograničen učinak na ruski izvoz, jer bi se transport dodatno prebacio na tzv. “flotu iz sjene” – tankere s netransparentnim vlasništvom i slabijim nadzorom. Budući da EU sankcije zahtijevaju jednoglasnu odluku svih članica, protivljenje Grčke i Malte bilo je dovoljno da blokira trenutnu provedbu zabrane, koja je formalno uključena u paket, ali bez definiranog roka primjene.

Novi paket sankcija uključuje i dodatne mjere usmjerene upravo na tzv. flotu iz sjene. Na listu je dodano još 46 brodova, kao i jedan osiguravatelj povezan s takvim operacijama. Cilj je smanjiti dostupnu tonnažu kroz ograničavanje preprodaje rabljenih brodova ruskim interesima te poticanje rezanja sankcioniranih jedinica.

Zanimljivo, EU je istodobno uklonila s liste 11 brodova koji su napustili sumnjive trgovačke rute, čime želi poslati signal vlasnicima da se isplati povući iz takvih poslova. U ovom paketu po prvi put je sankcioniran i jedan inozemni terminal – Karimun Oil Terminal u Indoneziji – zbog povezanosti s operacijama flote iz sjene.