SAŽETAK

111. sjednica Odbora za pomorsku sigurnost Međunarodne pomorske organizacije (IMO MSC 111), održana od 13. do 22. svibnja 2026. godine, donijela je niz ključnih regulatornih odluka koje će imati izravne i dalekosežne posljedice za Republiku Hrvatsku kao pomorsku državu. Ovaj esej analizira najznačajnije usvojene mjere — uključujući novi Kodeks za autonomne površinske brodove (MASS Code), izmjene SOLAS konvencije, smjernice za alternativna goriva te odredbe o daljinskom obavljanju inspekcija — te procjenjuje njihov regulatorni, ekonomski i operativni utjecaj na hrvatsku brodsku industriju, lučki sustav i obrazovne institucije u pomorskom sektoru.

UVOD

Međunarodna pomorska organizacija (IMO) središnje je tijelo u sustavu globalnog upravljanja pomorskom sigurnošću, zaštitom okoliša i efikasnošću brodskog prometa. Njena 111. sjednica Odbora za pomorsku sigurnost (Maritime Safety Committee — MSC 111) obilježena je usvajanjem Kodeksa za sigurnost pomorskih autonomnih površinskih brodova (MASS Code), čime je IMO učinio jedan od najznačajnijih regulatornih koraka u modernoj povijesti pomorstva. Osim toga, na istoj su sjednici usvojene ili odobrene izmjene niza obveznih instrumenata: 

• Konvencije SOLAS, 
• Koda za opremu za spašavanje (LSA Code),
• Međunarodni kodeks za prijevoz opasnih tereta morem (IMDG Code), 
• Protokola o teretnim linijama iz 1988. 
• Kodeksa za prijevoz plina u rasutom stanju (IGC Code) (DNV, 2026).

Republika Hrvatska, kao pomorska zemlja s dugom tradicijom brodogradnje, upravljanja brodovima i pomorskog obrazovanja, integrirana je u međunarodni regulatorni okvir koji definira IMO. Svaka promjena globalne pomorske regulative neposredno se odražava na pravni poredak, gospodarsku konkurentnost i sigurnosne standarde Hrvatske. U kontekstu ambicioznih europskih ciljeva dekarbonizacije i digitalnog razvoja, odluke s MSC 111 posebno su relevantne za strateško pozicioniranje Hrvatske u jadranskom i europskom pomorskom prostoru.

Cilj ovog eseja jest sustavno prikazati ključne odluke MSC 111, analizirati njihove implikacije za Republiku Hrvatsku te predložiti smjernice za prilagodbu domaćih institucija, industrije i zakonodavnog okvira.

KLJUČNE ODLUKE IMO MSC 111 I NJIHOV REGULATORNI KONTEKST

MASS Code – regulatorni okvir za autonomne brodove

Najznačajnija odluka MSC 111 jest usvajanje Međunarodnog kodeksa sigurnosti za pomorske autonomne površinske brodove (MASS Code) kao neobveznog instrumenta, s datumom stupanja na snagu 1. srpnja 2026. (DNV, 2026). Kodeks je razvijen kao instrument zasnovan na ciljevima (goal-based), tehnološki neutralan, te komplementaran s postojećim SOLAS instrumentima. Primjenjuje se isključivo na teretne brodove i pokriva individualne autonomne ili daljinski upravljane funkcije, čak i u slučajevima kada je posada djelomično prisutna na brodu.

Ključan element Kodeksa jest zahtjev za procjenom rizika kao sastavnim dijelom postupka odobrenja, što ukazuje na pomak od preskriptivnog prema rizično utemeljenom regulatornom pristupu. Kodeks nadalje regulira interakciju između Centara za daljinsko upravljanje (Remote Operations Centers — ROC) i autonomnih brodova, a pritom naglašava da i dalje mora postojati odgovorna osoba u ulozi zapovjednika broda, neovisno o tome nalazi li se fizički na plovilu. Obavezni MASS Code planiran je za stupanje na snagu najranije 1. siječnja 2032., s tim da je MSC 111 prepoznao da bi rok mogao biti revidiran (DNV, 2026).

Za Republiku Hrvatsku, ovaj razvoj nosi dvostruke implikacije: s jedne strane prilike za pozicioniranje kao rane prihvatiteljice novih tehnologija u regiji, a s druge strane imperativ prilagodbe obrazovnog sustava, inspekcijskih procedura i zakonodavnih okvira koji reguliraju uvjete posade i odgovornost zapovjednika.

Izmjene SOLAS konvencije

MSC 111 usvojio je izmjene poglavlja IV i V SOLAS konvencije kojima se precizira da informacije o pomorskoj sigurnosti (MSI) i informacije vezane uz traganje i spašavanje (SAR) moraju biti dostavljane putem svih operativnih Priznatih mobilnih satelitskih servisa (RMSS). Od 1. siječnja 2020. i Inmarsat i Iridium službeno su priznati servisi unutar Globalnog pomorskog sustava opasnosti i sigurnosti (GMDSS), što ova izmjena formalno potvrđuje (DNV, 2026).

Uz to, usvojene su izmjene SOLAS poglavlja V i pripadajućeg dodatka kojima se uvodi mogućnost dobrovoljnog korištenja sustava VHF razmjene podataka (VDES) kao alternative sustavu automatske identifikacije (AIS). VDES kao digitalni komunikacijski sustav nudi sigurniju i pouzdaniju razmjenu podataka između brodova te između brodova i kopnenih postaja. Izmjene stupaju na snagu 1. siječnja 2028., s tim da ostaje dobrovoljna primjena (DNV, 2026).

Za Hrvatsku je relevantno da sustav VTS (Vessel Traffic Service) u Jadranu, koji upravljaju Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture te lučke kapetanije, mora biti pripremljen za integraciju VDES protokola. Uz to, Hrvatska vojska i Obalna straža trebat će prilagoditi operativne procedure novim SAR komunikacijskim standardima.

Alternativna goriva i nove tehnologije

MSC 111 odobrio je privremene smjernice za sigurnost brodova koji koriste vodik kao gorivo (Interim guidelines for the safety of ships using hydrogen as fuel) te privremene smjernice za korištenje amonijaka kao goriva na plinskim tankerima (Interim guidelines for use of ammonia cargo as fuel on gas carriers). Te smjernice nadopunjuju generičke smjernice o obuci pomoraca za alternativna goriva usvojene na MSC 110 (DNV, 2026).

U kontekstu dekarbonizacije brodarstva, ove smjernice označavaju prijelaznu fazu prema regulatorno podržanoj primjeni vodika, amonijaka, metanola i etanola kao brodskih goriva. Plan rada koji je odobrio MSC 111 za Pododbore SDC i CCC obuhvaća i baterijsku propulziju, nuklearnu energiju, gorivne ćelije te sustave za hvatanje ugljika na brodu (OCCS) (DNV, 2026).

Za Republiku Hrvatsku, koja trenutno uvozi znatan udio energenata, a čija je brodogradilišna industrija suočena s pitanjima konkurentnosti, ove smjernice otvaraju pitanje pravovremene prilagodbe projektnih kapaciteta i kompetencija inženjera za projektiranje brodova na alternativna goriva. Nadalje, luka Rijeka i Slobodna zona od strateških su interesa za eventualno uvođenje infrastrukture za opskrbu LNG-om, vodikom ili amonijakom.

IMPLIKACIJE ZA REPUBLIKU HRVATSKU

Zakonodavni i regulatorni okvir

Republika Hrvatska kao država zastave i priobalna država primjenjuje međunarodne konvencije IMO-a posredstvom nacionalnog zakonodavstva, primarno Pomorskog zakonika (NN 181/04 i izmjene). Svaka izmjena obveznih SOLAS instrumenata zahtijeva transponiranje u domaće pravo ili izravnu primjenu temeljem ratificiranih konvencija. MSC 111 je završna sjednica za usvajanje izmjena koje ulaze u SOLAS paket 2028., što znači da Hrvatska ima vremenski okvir do kraja 2027. za pripremu i usklađivanje nacionalnih propisa (DNV, 2026).

Posebno je izazovna primjena MASS Code regulatornog okvira. Budući da je Kodeks trenutno neobvezan, Hrvatska može odabrati pristup promatrača u fazi izgradnje iskustva (Experience Building Phase — EBP), no to podrazumijeva rizik zakašnjele prilagodbe za slučaj kada obavezni MASS Code stupi na snagu 2032. Preporučljivo je da Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture inicira formiranje radne grupe za praćenje implementacije MASS Code i razvoj nacionalnog regulatornog okvira za autonomne brodove.

Izmjene IGC Kodeksa za brodove koji prevoze ukapljene plinove, koje se očekuju stupiti na snagu 1. srpnja 2028., posebno su relevantne za brodove koji plove pod Hrvatskom zastavom i koji su ili će biti predmet IGC certifikacije. Ujednačena primjena Unified Interpretations u okviru IGC izmjena otklonit će dosadašnje nedoumice u primjeni, što je pozitivno za hrvatske brodovlasnike i klasifikacijska tijela.

Brodogradnja i projektni kapaciteti

Hrvatska brodogradilišta  dugotrajno su prisutna na tržištu specijaliziranih plovila, uključujući putničke brodove i brodove za posebne namjene. Odluke MSC 111 imaju izravne implikacije za njihovu projektnu agendu.

Usvajanje revidiranih Explanatory Notes za koncept Safe Return to Port (SRtP) za putničke brodove, s primjenom na brodove za koje se ugovor o gradnji sklapa od 1. siječnja 2028. ili čija je isporuka predviđena od 1. siječnja 2032., znači da hrvatska brodogradilišta koja grade ili će graditi putničke brodove moraju imati inženjere i projektante upoznate s novim smjernicama (DNV, 2026). SRtP koncept zahtijeva da i u slučaju havarije zbog poplave ili požara brod može vlastitim pogonom doći do luke uz osiguranje sigurnog prostora za sve osobe na brodu.

Izmjene LSA Kodeksa vezane uz simulirano spuštanje slobodno padajućih čamaca za spašavanje te zahtjev minimalnog faktora sigurnosti od 6 za ispitne naprave (DNV, 2026) zahtijevaju reviziju procedura testiranja u brodogradilištima i od strane ovlaštenih tijela za inspekcije životno-spašavajuće opreme. Brodogradilišta i servisna poduzeća trebat će osigurati usklađenost sa zahtjevima koji stupaju na snagu 1. siječnja 2028.

Luke i pomorska infrastruktura

Sustav hrvatskih luka, s Lukom Rijeka kao vodećom teretnom lukom i Splitskom, Zadarskom lukom kao ključnim putničkim čvorištem na Jadranu, suočava se s potrebom prilagodbe novom regulatornom okruženju. Prihvat brodova s alternativnim gorivima, koji se sve češće planiraju u narudžbama europskih brodara, zahtijeva infrastrukturna ulaganja: punionice LNG-a, prihvat vodičnih brodova i posebne sigurnosne zone za brodove s amonijačnim pogonom.

Izmjene IMDG Kodeksa (amendment 43-26), s primjenom od 1. siječnja 2028. te dobrovoljnom primjenom od 1. siječnja 2027., uključuju ažuriranje odredbi za prijevoz baterija i jasnija mjerila za prijevoz vozila, uključujući električna vozila (DNV, 2026). To je posebno relevantno za luke koje rukuju ro-ro teretom i trajektne kompanije koje uvoze električna vozila, s obzirom na rastuću popularnost e-vozila.

Uvođenje VDES-a kao alternativnog navigacijskog i komunikacijskog sustava (MSC 111) otvorit će pitanje opremanja lučkih kapetanija i VTS centara novim prijamnim i odašiljačkim sustavima, što zahtijeva koordinaciju između Ministarstva mora i Ministarstva obrane.

Obrazovanje i osposobljavanje pomoraca

Republika Hrvatska raspolaže razvijenim sustavom pomorskog obrazovanja na Sveučilištu u Splitu (Pomorski fakultet), Sveučilištu u Rijeci (Pomorski fakultet) i Sveučilištu u Dubrovniku. Odluke MSC 111 otvaraju nova pitanja u pogledu kurikuluma i certifikacije.

Odobrene privremene smjernice o obuci pomoraca za brodove koji koriste metil/etil alkohol i amonijak kao gorivo (DNV, 2026), nadovezane na generičke smjernice usvojene na MSC 110, zahtijevaju nadopunu nastavnih planova za sve razine nautičkih i brodostrojarskih studija. Implementacija MASS Code-a posebno je izazovna jer potencijalno mijenja samu prirodu uloge zapovjednika i časnika na brodu — od fizičke do udaljene prisutnosti.

Nadalje, uvođenje Kodeksa o pomorskoj kibernetičkoj sigurnosti (Maritime Cyber Code), za koji je MSC 111 odobrio putokaz, ukazuje na novu kompetencijsku domenu koja će morati biti integrirana u programe obuke pomoraca i lučkih operatora (DNV, 2026). Uz to, donošenje IMO Strategije za digitalnu transformaciju pomorstva (IMO Strategy on Maritime Digitalization), odobrene na MSC 111, otvara prostor za strateška partnerstva između hrvatskih pomorskih fakulteta i međunarodnih istraživačkih konzorcija.

Klasifikacijska i inspekcijska tijela

Croatia Register of Shipping (CRS), kao ovlašteno tijelo za klasifikaciju i certifikaciju brodova pod hrvatskom zastavom, suočava se s nizom novih izazova. Izmjene 2011 ESP Code-a (Kodeks o pojačanim programima inspekcija) koje uvode korištenje tehnika daljinskog pregleda (Remote Inspection Techniques — RIT) za preglede izbliza postojećih brodova (DNV, 2026), zahtijevaju nabavu opreme (npr. dronova) i osposobljavanje osoblja CRS-a.

Smjernice o daljinskim pregledima, ISM auditima i ISPS verifikacijama, odobrene na MSC 111, jasno definiraju granice primjene daljinskih metoda: ISM auditi brodova ne mogu se u potpunosti zamijeniti daljinskim pregledima, a fizička prisutnost ostaje nužna u redovnim uvjetima (DNV, 2026). Za CRS to znači optimizaciju kombinacije fizičkih i daljinskih inspekcija, uz nužno odobrenje zastave.

STRATEŠKE PREPORUKE

Na temelju provedene analize, predlažu se sljedeće strateške preporuke za prilagodbu Republike Hrvatske odlukama MSC 111:

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture treba osnovati interdisciplinarnu radnu skupinu za praćenje implementacije MASS Code-a, koja će uključivati predstavnike CRS-a, lučkih uprava, brodogradilišta i akademske zajednice.

Hrvatska gospodarska komora — Sektor za promet i veze, u suradnji s brodogradilištima, treba inicirati mapiranje kompetencija i investicijskih potreba za prihvat brodova s alternativnim gorivima u ključnim lukama.

Pomorski fakulteti u Splitu, Rijeci i Dubrovniku trebaju revidirati kurikulume uz uvođenje modula o autonomnoj navigaciji, kibernetičkoj sigurnosti i alternativnim gorivima, uz aktivno praćenje IMO STCW smjernica.

Hrvatski Registar Brodova treba investirati u osposobljavanje inspektora za korištenje daljinskih inspekcijskih tehnika i nabavu relevantne opreme, u skladu s novim ESP Code smjernicama.

Vlada RH treba razmotriti financijske instrumente potpore (EU fondovi, IACS okviri) za tranziciju brodogradilišta prema izgradnji brodova na alternativna goriva, koristeći se prilikama koje otvara dekarbonizacijska agenda EU-a i IMO GHG strategija. 

ZAKLJUČAK

111. sjednica Odbora za pomorsku sigurnost IMO-a donijela je regulatorne promjene koje su strukturno najznačajnije u posljednjem desetljeću. Usvajanje MASS Code-a, izmjene SOLAS i LSA kodeksa, smjernice za alternativna goriva te nova pravila o daljinskim inspekcijama zajedno definiraju konturu buduće globalne pomorske industrije — digitalizirane, dekarbonizirane i automatizirane.

Republika Hrvatska, s dugom pomorskom tradicijom, ambicioznom brodogradilišnom baštinom i sve manjim brojem brodova pod nacionalnom zastavom, stoji pred strateškim raskrižjem. Pravovremena prilagodba zakonodavstva, investicije u obrazovanje i infrastrukturu te proaktivno sudjelovanje u međunarodnim regulatornim procesima — ključni su preduvjeti za zadržavanje i jačanje pozicije Hrvatske u europskom i globalnom pomorskom prostoru.

Odluke MSC 111 nisu samo tehnička regulatorna pitanja; one su odraz geopolitičkih, ekonomskih i ekoloških transformacija koje oblikuju 21. stoljeće. Hrvatska mora odgovoriti na taj izazov strateški, koordinirano i pravovremeno.

Milo Miklaušić, kap. 23-05-26

Navigirajte glavom, srcem i zvijezdama — ne samo ekranom.

Dragim pomorcima — sretni vam putovi, povoljni vjetrovi i siguran povratak kući!