Nedavna kriza u prometovanju Sueskim kanalom zbog nasukavanja golemog kontejneraša, koja je svjetskim trgovcima prouzročila goleme financijske štete, kao i samom Egiptu koji naplaćuje promet Sueskim kanalom, iskazala je potrebe i za pronalaženjem alternativnih smjerova plasmana proizvoda s Istoka na Zapad i obratno; piše Geopolitika News.
Iran je bio jedna od zemalja koje su u tome vidjele svoju šansu, pa je Teheran vrlo brzo ponudio već od ranije znani projekt koridor Sjever-jug, uglavnom za plasman indijskih roba na europsko tržište. Taj bi se koridor protezao od najjužnije iranske velike luke Chabahar u koju investira Indija, željeznicom preko Irana, Kaspijskog mora i dalje na Rusiju do njenih zapadnih granica s EU.
Teheran je ponudio još jedan zanimljivi prometni koridor, za kojega je glasnogovornik iranskog Ministarstva infrastrukture i urbanog razvoja Amin Tarafo kazao kako će u skoroj budućnosti biti pušten u rad (info: agencija Mehr). Radi se o koridoru Perzijski zaljev-Crno more.
Prema njegovim riječima, nakon što je Iran predložio ovu inicijativu 2016. godine i nakon četiri kruga stručnih razgovora u Teheranu, Sofiji, Tbilisiju i ponovno u Teheranu, održan je i peti krug konzultacija 19. travnja u Erevanu, u kojima su sudjelovala izaslanstva Irana, Armenije, Gruzije, Bugarske i Grčke.
“S obzirom na njegovu ekonomsku učinkovitost i sigurnost, pokretanje ovog koridora ubrzat će azijsku trgovinu s Europom…”, dodao je Tarafo.
Također je naglašeno da se i druge države mogu pridružiti sporazumu o koridoru Perzijski zaljev-Crno more ako suglasnost daju trenutačni sudionici projekta.
