Kada se u brodskoj praksi spomene MARPOL, većina ljudi najprije pomisli na opsežnu publikaciju s pravilima, tehničkim zahtjevima i drugim odredbama o sprječavanju onečišćenja s brodova. Ta je publikacija važan izvor pri provedbi međunarodnih zahtjeva za zaštitu morskog okoliša, ali prikazuje samo praktičnu, operativnu stranu MARPOL-a. Iza nje stoji međunarodnopravni instrument koji je nastao iz nastojanja pomorske zajednice da za sprječavanje onečišćenja mora uspostavi jedinstvene standarde.
MARPOL je kratica od International Convention for the Prevention of Pollution from Ships, odnosno Međunarodne konvencije o sprječavanju onečišćenja s brodova. Prema Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO), to je glavna međunarodna konvencija o sprječavanju onečišćenja morskog okoliša s brodova, bilo da je uzrokovano redovitim radom broda ili nesrećom. Konvencija je donesena 2. studenoga 1973. u okviru IMO-a, a Protokol iz 1978. donesen je kao odgovor na niz teških nesreća tankera 1976. i 1977. godine. Kako Konvencija iz 1973. tada još nije bila stupila na snagu, Protokol je preuzeo njezine odredbe pa je nastao instrument poznat kao MARPOL 73/78. Taj je združeni instrument stupio na snagu 2. listopada 1983.
Zato je važno razlikovati nekoliko povezanih pojmova. MARPOL je prije svega međunarodnopravni instrument. U svakodnevnoj brodskoj komunikaciji taj se naziv često koristi i za publikaciju koja objedinjuje tekst Konvencije, protokole, anekse i izmjene. Ona je koristan alat za primjenu propisa, ali u pravnom smislu nije sama Konvencija. Upravo to razlikovanje pomaže razumjeti ulogu MARPOL-a u suvremenom pomorskom prometu.
Povijesni razvoj i međunarodnopravni značaj MARPOL-a
Razvoj MARPOL-a treba promatrati u širem kontekstu međunarodne zaštite morskog okoliša. Onečišćenje mora s brodova dugo se povezivalo uglavnom s uljem, osobito s prijevozom nafte. No s razvojem pomorskog prometa te rastom broja i veličine brodova postalo je jasno da se zaštita mora ne može ograničiti samo na onečišćenje uljem.
IMO navodi da je u početku naglasak bio upravo na sprječavanju onečišćenja uljem, no tijekom desetljeća regulacija se proširila na kemikalije, druge štetne tvari, brodski otpad, fekalne vode te onečišćenje zraka i emisije.
MARPOL je tako iz propisa o jednom izvoru onečišćenja postupno postao sveobuhvatan međunarodni okvir za različite oblike onečišćenja iz pomorskog prometa.
Oznaka MARPOL 73/78 ima posebno povijesno i pravno značenje: odnosi se na Konvenciju iz 1973., izmijenjenu Protokolom iz 1978. U suvremenoj stručnoj uporabi izraz „MARPOL“ obično je dovoljan za cjelokupni regulatorni sustav, a „MARPOL 73/78“ koristi se kada se želi naglasiti povijesni razvoj i pravna povezanost Konvencije i Protokola.
Konvenciju dalje mijenja i dopunjuje IMO, ponajprije putem Odbora za zaštitu morskog okoliša (Marine Environment Protection Committee – MEPC). Tako MARPOL može odgovarati na nove tehnološke, okolišne i regulatorne izazove u pomorskom prometu. Osobito je važno proširenje područja primjene Protokolom iz 1997., kojim je uveden Aneks VI o sprječavanju onečišćenja zraka s brodova. Aneks VI stupio je na snagu 19. svibnja 2005.
Struktura MARPOL-a i njegovi aneksi
Temeljno obilježje MARPOL-a jest njegova struktura od šest tehničkih aneksa. Svaki aneks uređuje jednu kategoriju onečišćenja i propisuje zahtjeve za njegovo sprječavanje, kontrolu i nadzor. Prema podacima IMO-a, prvih pet aneksa čini izvorni sustav Konvencije, izmijenjen Protokolom iz 1978., a Aneks VI dodan je Protokolom iz 1997.
Aneks I. – Pravila za sprječavanje onečišćenja uljem uređuje sprječavanje onečišćenja mora uljem. Njegove se odredbe odnose na brodske operacije povezane s uljem, uključujući tehničke zahtjeve za brodove, postupanje s uljnim ostacima i uvjete pod kojima je ispuštanje dopušteno. MARPOL predviđa i posebno osjetljiva morska područja, tzv. special areas, u kojima zbog njihovih oceanografskih i ekoloških obilježja vrijede stroži zahtjevi.
Aneks II. – Pravila za kontrolu onečišćenja štetnim tekućim tvarima koje se prevoze u rasutom stanju odnosi se na kemikalije i druge štetne tekuće tvari koje se prevoze kao rasuti teret. Cilj mu je ograničiti mogućnost njihova ispuštanja u more te propisati zahtjeve za rukovanje njima, njihov prijevoz i zbrinjavanje.
Aneks III. – Pravila za sprječavanje onečišćenja štetnim tvarima koje se prevoze morem u pakiranom obliku uređuje prijevoz tvari koje su opasne za morski okoliš kada se prevoze u pakiranom obliku. Prema IMO-u, obuhvaća zahtjeve o pakiranju, označavanju, deklariranju, dokumentaciji, slaganju tereta, količinskim ograničenjima i obavješćivanju. Za određivanje štetnih tvari relevantan je, među ostalim, Međunarodni pomorski kodeks za opasne tvari (International Maritime Dangerous Goods Code – IMDG Code).
Aneks IV. – Pravila za sprječavanje onečišćenja fekalnim vodama s brodova uređuje ispuštanje fekalnih voda s brodova. Cilj je ograničiti onečišćenje mora i osigurati pravilno postupanje s fekalnim vodama. Konvencija zato propisuje različite uvjete ispuštanja, među ostalim zahtjeve za odobrene uređaje za obradu fekalnih voda i za udaljenost od najbližeg kopna.
Aneks V. – Pravila za sprječavanje onečišćenja brodskim otpadom odnosi se na različite vrste otpada koji nastaje na brodu. Jedno od njegovih temeljnih obilježja jest zabrana ispuštanja plastike u more. Aneks razlikuje i pojedine kategorije otpada te određuje pod kojim je uvjetima i na kojoj udaljenosti od kopna odlaganje dopušteno ili zabranjeno.
Aneks VI. – Pravila za sprječavanje onečišćenja zraka s brodova proširuje MARPOL na onečišćenje atmosfere. Među ostalim, ograničava emisije sumpornih oksida (SOx) i dušikovih oksida (NOx), uređuje određene emisije hlapivih organskih spojeva i uporabu brodskih uređaja za spaljivanje otpada te zabranjuje određene emisije tvari koje oštećuju ozonski sloj.
Aneks VI dodatno je dobio na važnosti zbog međunarodnih mjera za energetsku učinkovitost i smanjenje emisija stakleničkih plinova iz međunarodnog pomorskog prometa. Izmjene MARPOL-a o energetskoj učinkovitosti i ugljičnom intenzitetu stupile su na snagu 1. studenoga 2022. Od 1. siječnja 2023. obuhvaćeni brodovi moraju izračunavati EEXI (Energy Efficiency Existing Ship Index) te prikupljati podatke za godišnji pokazatelj operativnog ugljičnog intenziteta, CII (Carbon Intensity Indicator).
MARPOL u svakodnevnom radu broda
Iako se MARPOL često doživljava kao skup tehničkih zahtjeva, evidencija i procedura, njegova je primjena izravno povezana s upravljanjem brodom. Za zapovjednika i posadu zahtjevi MARPOL-a nisu samo teorijske odredbe međunarodnog prava, nego pravila koja izravno određuju kako se izvode brojne brodske operacije.
Pritom treba razlikovati pojam onečišćenja s brodova od općenitijeg pojma onečišćenja mora. Izraz „onečišćenje s brodova“ odnosi se na onečišćenje povezano s brodskim operacijama ili nesrećama na brodu. Ono može obuhvaćati ispuštanje ulja, štetnih tekućih tvari, fekalnih voda i brodskog otpada, ali i emisije u atmosferu. Zbog te raznolikosti izvora MARPOL je podijeljen na zasebne anekse, koji omogućuju da se za svaku kategoriju onečišćujućih tvari propišu posebni zahtjevi.
Jednako je važno razumjeti pojam sprječavanja onečišćenja. U MARPOL-u naglasak nije na reagiranju nakon što onečišćenje nastane, nego na prevenciji. Zahtjevi Konvencije zato se ugrađuju u brodske sustave, opremu, procedure i operativne postupke kako bi se mogućnost onečišćenja smanjila ili izbjegla. Ovisno o slučaju, MARPOL propisuje tehničke zahtjeve, operativna ograničenja, uvjete ispuštanja, vođenje evidencija i obveze povezane s nadzorom.
Posebnu ulogu imaju i posebna područja (special areas) predviđena pojedinim aneksima. Prema IMO-u, ona su određena zbog svojih oceanografskih i ekoloških uvjeta te obilježja pomorskog prometa, pa zahtijevaju višu razinu zaštite od ostalih morskih područja. Za njih vrijede posebne obvezne metode sprječavanja onečišćenja.
Primjena MARPOL-a stoga nije jednaka na svim područjima plovidbe. Zapovjednik i odgovorni članovi posade moraju uzeti u obzir vrstu broda, vrstu tereta, vrstu onečišćujuće tvari, primjenjivi aneks, područje plovidbe i konkretne uvjete propisane relevantnim pravilima. MARPOL je dakle regulatorni okvir koji se na razini broda mora pretvoriti u konkretne operativne postupke.
Brodska dokumentacija, evidencije i nadzor usklađenosti
Primjena MARPOL-a ne završava donošenjem međunarodnih pravila. Da bi zahtjevi imali praktičan učinak, moraju se ugraditi u sustav upravljanja brodom, brodske procedure i svakodnevne operacije. Pritom važnu ulogu imaju brodska dokumentacija, evidencije, svjedodžbe, priručnici i procedure kojima se dokazuje da je brod usklađen s primjenjivim zahtjevima.
Pojam brodske dokumentacije širi je od pojma propisanih publikacija. Brodska dokumentacija obuhvaća dokumente i evidencije koji se moraju nalaziti na brodu ili se na brodu moraju voditi. Propisane publikacije uža su kategorija: to su publikacije čije posjedovanje i dostupnost zahtijevaju međunarodna, nacionalna ili druga primjenjiva pravila. Zato MARPOL nije dovoljno promatrati samo kao jednu knjigu koja stoji na zapovjednom mostu.
S praktičnog je stajališta osobito važna konsolidirana publikacija MARPOL-a jer olakšava korištenje aktualnih odredbi Konvencije. Prema IMO-u, konsolidirano izdanje objedinjuje odredbe članaka, protokola i aneksa te uključuje izmjene koje su stupile na snagu do određenog datuma. IMO također objavljuje dodatke konsolidiranom izdanju kako bi ono ostalo ažurno. Na službenoj stranici IMO-a trenutačno je naveden i dodatak iz ožujka 2026. za MARPOL Consolidated Edition 2022.
Usklađenost s MARPOL-om zato znači više od posjedovanja odgovarajuće publikacije. Ona podrazumijeva pravilnu primjenu zahtjeva, održavanje propisane opreme, provedbu operativnih postupaka, vođenje evidencija te sposobnost dokazivanja usklađenosti tijekom nadzora. Tako se međunarodni propis pretvara u konkretan sustav odgovornosti i postupanja na brodu.
Nadzor nad provedbom MARPOL-a dio je šireg sustava međunarodne pomorske sigurnosti i zaštite okoliša, u kojem važnu ulogu imaju države zastave, države luke i drugi nadležni subjekti. Kontrola usklađenosti stoga nije samo administrativni postupak, nego i mehanizam kojim se osigurava da se međunarodno prihvaćeni standardi zaštite morskog okoliša učinkovito provode u praksi.
MARPOL kao spoj međunarodnog prava i brodske operativne prakse
Posebnost MARPOL-a proizlazi iz povezanosti međunarodnog prava i svakodnevnog rada broda. Za razliku od instrumenata koji ostaju relativno daleko od operativne prakse, MARPOL svoje zahtjeve izravno prenosi na tehničke sustave, opremu, procedure i postupanje posade.
Ta je povezanost osobito vidljiva u Aneksu VI. Zahtjevi o emisijama SOx i NOx, kakvoći goriva, energetskoj učinkovitosti i ugljičnom intenzitetu traže ne samo poznavanje propisa nego i njihovu tehničku provedbu na brodu. Prema IMO-u, Aneks VI danas obuhvaća mjere za smanjenje onečišćenja zraka te tehničke i operativne mjere energetske učinkovitosti kojima se želi smanjiti intenzitet emisija stakleničkih plinova iz međunarodnog pomorskog prometa.
To potvrđuje da MARPOL nije statičan dokument. Njegov se sadržaj tijekom vremena mijenjao i dopunjavao kako bi pratio razvoj pomorske industrije, tehnološke promjene i rastuću potrebu za zaštitom morskog i atmosferskog okoliša. IMO neprestano razvija i ažurira rezolucije, smjernice i jedinstvena tumačenja povezana s pojedinim zahtjevima MARPOL-a, uključujući Aneks VI i NOx Technical Code.
Zato poznavanje MARPOL-a na brodu ne bi smjelo završiti na sposobnosti pronalaženja određene odredbe u publikaciji. Potrebno je razumjeti svrhu pravila, područje njihove primjene i način na koji se povezuju s konkretnim brodskim operacijama. Tako se MARPOL ne promatra samo kao obvezna dokumentacija, nego kao sastavni dio sustava upravljanja brodom i zaštite morskog okoliša.
Provedba u Sredozemlju i pravo Europske unije
Provedba međunarodnih standarda zaštite morskog okoliša osobito je važna u Sredozemnom moru. Prema pojedinim aneksima MARPOL-a, Sredozemlje je određeno kao posebno područje (Special Area), pa za određene vrste onečišćenja vrijede stroži zahtjevi. Izmjenama MARPOL-a Sredozemno more uspostavljeno je i kao područje kontrole emisija sumpornih oksida i lebdećih čestica (Mediterranean Sea Emission Control Area). Ti su zahtjevi stupili na snagu 1. svibnja 2025. i ograničavaju udio sumpora u brodskom gorivu na 0,10 % m/m, dok izvan područja kontrole emisija vrijedi opće ograničenje od 0,50 % m/m.
Zaštita Sredozemlja ipak ne proizlazi samo iz MARPOL-a. Za države članice Europske unije dodatni okvir čini Direktiva (EU) 2019/883 o lučkim uređajima za prihvat otpada s brodova. Njezino je područje primjene široko: primjenjuje se na sve brodove, neovisno o zastavi, koji pristaju u luci države članice ili u njoj djeluju, uz iznimke izričito navedene u Direktivi. Pojam „brod“ pritom obuhvaća i ribarska plovila te rekreacijska plovila.
Direktiva definira rekreacijsko plovilo kao plovilo bilo koje vrste duljine trupa 2,5 metra ili veće, neovisno o pogonu, koje je namijenjeno sportu ili razonodi i ne koristi se za trgovinu. Europski sustav lučkih uređaja za prihvat otpada tako nije ograničen na klasične trgovačke brodove, nego obuhvaća i velik dio rekreacijskog i nautičkog prometa.
Takav je pristup osobito opravdan u Sredozemlju, gdje se intenzivan međunarodni pomorski promet isprepliće s ribarstvom, turizmom, nautikom i velikim brojem rekreacijskih plovila. Zaštita mora stoga se ne može temeljiti samo na nadzoru velikih trgovačkih brodova. Otpad s manjih i rekreacijskih plovila također je dio šireg problema onečišćenja, pa europski okvir te brodove uključuje u sustav prihvata otpada i gospodarenja njime.
Međunarodni i europski okvir zato treba promatrati kao povezane razine zaštite. MARPOL je temeljni međunarodni okvir za sprječavanje onečišćenja s brodova, Barcelonski sustav pridonosi regionalnoj zaštiti Sredozemlja, a pravo Europske unije dodatno uređuje pojedina područja, uključujući prihvat otpada s brodova i gospodarenje njime u lukama država članica.
Zaključak
MARPOL je jedan od temeljnih međunarodnopravnih instrumenata za sprječavanje onečišćenja s brodova. Od početnog naglaska na onečišćenju uljem razvio se u sustav koji obuhvaća ulje, štetne tekuće tvari, štetne tvari u pakiranom obliku, fekalne vode, brodski otpad i onečišćenje zraka. Time pokazuje kako se međunarodni okvir postupno prilagođavao promjenama u pomorskom prometu i zahtjevima zaštite okoliša.
Za razumijevanje MARPOL-a treba razlikovati Konvenciju od publikacije kojom se njezine odredbe koriste u svakodnevnoj brodskoj praksi. U pomorskom se okruženju MARPOL često poistovjećuje s opsežnom publikacijom među brodskom dokumentacijom i propisanim publikacijama, no njegovo je stvarno značenje mnogo šire. Riječ je o međunarodnopravnom okviru čije se odredbe izravno odražavaju na tehničke sustave, operativne postupke, evidencije i odgovornosti sudionika u pomorskom prometu. Terminološka preciznost pritom nije samo pitanje akademskog stila: razlikovanje pojmova kao što su MARPOL, MARPOL 73/78, aneksi MARPOL-a, onečišćenje s brodova, sprječavanje onečišćenja, brodska dokumentacija i propisane publikacije omogućuje točnije razumijevanje odnosa između međunarodnog prava i njegove primjene na brodu.
Učinkovitost MARPOL-a ne ovisi samo o kvaliteti njegovih pravila, nego i o tome kako se ona razumiju, primjenjuju i nadziru u praksi. Za pomorca poznavanje MARPOL-a ne bi smjelo biti samo formalna obveza ili priprema za inspekcijski nadzor, nego sastavni dio profesionalnog postupanja svakoga čije dužnosti mogu utjecati na morski okoliš.
Ista se načela ne mogu ograničiti na brod i posadu. Ako se od zapovjednika i članova posade opravdano očekuje da poznaju i poštuju pravila o sprječavanju onečišćenja, jednako je važno da ih razumiju i dosljedno provode svi koji sudjeluju u nadzoru i reguliranju pomorskog prometa: tijela države zastave i države luke, ŽLU, marine, inspekcijske službe, priznate organizacije, brodari, upravitelji brodova, lučke uprave, županijske lučke uprave te druge službe koje su izravno ili neizravno u doticaju s brodovima, plovilima i jahtama. Inače se može pojaviti raskorak između propisanih međunarodnih standarda i njihove provedbe. Pritom treba imati na umu da brodovi, plovila i jahte mogu podlijegati različitim zahtjevima, ovisno o namjeni, veličini, vrsti i području plovidbe, pa primjenu MARPOL-a uvijek treba povezati s njegovim područjem primjene i drugim primjenjivim međunarodnim i nacionalnim propisima.
Pravila zaštite morskog okoliša zato treba primjenjivati kao cjelovit sustav, a ne kao skup izoliranih obveza pojedinih sudionika. Ako se od pomorca traži da poznaje MARPOL, pravilno postupa s brodskim otpadom, vodi propisane evidencije i sprječava nedopuštena ispuštanja, tada i sustav nadzora, lučke infrastrukture i administrativne provedbe mora biti organiziran tako da omogućuje učinkovitu i ujednačenu provedbu istih standarda.
MARPOL, naposljetku, nije samo publikacija na brodu niti skup pravila koje treba primijeniti radi formalnog zadovoljenja zahtjeva. Njegova se stvarna vrijednost ostvaruje tek kada međunarodno prihvaćeni standardi postanu dio svakodnevnog postupanja svih sudionika pomorskog sustava. Odgovornost za zaštitu morskog okoliša zajednička je odgovornost cijelog sustava, od plovila i posade, preko brodara i luka, do nadležnih državnih i europskih tijela. Samo tako MARPOL neće ostati međunarodni standard na papiru, nego će ostvariti svoju svrhu: zaštitu morskog okoliša od onečišćenja s brodova u svakodnevnoj pomorskoj praksi, u lukama i na svim razinama sustava.
Za Sredozemno more, koje je izrazito opterećeno prometom, turizmom i gospodarskim djelatnostima, takav je integrirani pristup osobito važan za dugoročnu zaštitu morskog okoliša.
Milo Miklaušić, kap.
Navigirajte glavom, srcem i zvijezdama — ne samo ekranom.
Dragim pomorcima — sretni vam putovi, povoljni vjetrovi i siguran povratak kući!
Literatura i službeni izvori
- International Maritime Organization (IMO): International Convention for the Prevention of Pollution from Ships (MARPOL). IMO, London.
- International Maritime Organization (IMO): MARPOL – History of MARPOL. IMO, Maritime Knowledge Centre.
- International Maritime Organization (IMO): MARPOL Consolidated Edition 2022. IMO, London.
- International Maritime Organization (IMO): Special Areas under MARPOL. IMO, Marine Environment Division.
- International Maritime Organization (IMO): Clean air in shipping. IMO, Marine Environment Division.
- International Maritime Organization (IMO): Climate action and clean air in shipping. IMO, Marine Environment Division.
- International Maritime Organization (IMO): Rules on ship carbon intensity and rating system enter into force. IMO, 1. studenoga 2022.
- International Maritime Organization (IMO): Index of MEPC Resolutions and Guidelines related to MARPOL Annex VI. IMO, Marine Environment Division.
