Milijarde odlaze u novogradnje, a ključno pitanje još nema odgovor: Koje gorivo odabrati?

Foto: Ilustracija/Shutterstock
Brodari danas moraju odlučivati o brodovima koji će ploviti desetljećima, dok još nije jasno koje će gorivo, tehnologija i cijena ugljika definirati pomorski promet nakon 2030. godine

Nova studija Global Centre for Maritime Decarbonisationa (GCMD) i Boston Consulting Groupa (BCG) pokazuje da će prijelaz brodarstva s fosilnih goriva u velikoj mjeri ovisiti o cijeni emisija CO₂, trošku vodika, dostupnosti sirovina i izboru pogonskih sustava, navodi Splash247.

Studija „Navigating the Maritime Fuel Transition“ analizirala je 12 mogućih gorivnih pravaca i šest konfiguracija motora do 2050. godine. Zaključak je da vjerojatno neće postojati jedno dominantno alternativno gorivo.

Prema osnovnom scenariju, uz cijenu od 380 dolara po toni CO₂ ekvivalenta, konvencionalna goriva zadržala bi snažnu poziciju. VLSFO i fosilni LNG zajedno bi 2050. činili oko 40% ukupne potrošnje energije flote, dok bi dodatnih 30% otpalo na VLSFO u kombinaciji s brodskim sustavima za hvatanje ugljika.

Situacija se znatno mijenja ako cijena ugljika do 2050. dosegne 700 dolara po toni. U tom scenariju nova goriva postaju znatno konkurentnija i mogla bi pokrivati oko 61% energetskih potreba svjetske flote, dok bi udio fosilnih goriva pao na približno 13%.

Posebno je zanimljiva usporedba e-metanola i e-amonijaka. Iako amonijak ima prednost kroz niže proizvodne troškove, ona se velikim dijelom gubi zbog skupljeg skladištenja, transporta, bunkeringa i sigurnosnih uvjeta. Do 2050. trošak oba goriva procjenjuje se na oko 52 dolara po GJ.

Ključna varijabla ostaje cijena obnovljivog vodika, koja čini između 54% i 60% ukupnog troška proizvodnje ovih e-goriva. Ako cijena vodika do 2050. padne s približno tri na dva dolara po kilogramu, metanol i amonijak zajedno mogli bi pokrivati 36% globalne energetske potražnje flote.

Poruka vlasnicima brodova zato je jasna: zadržati što više opcija umjesto oslanjanja na samo jedno gorivo.

Problem dodatno naglašava aktualni val narudžbi novogradnji. Više od polovice brodova koji će ploviti 2050. godine proizaći će iz narudžbi ugovorenih prije 2035.

Brodari se tako nalaze pred vrlo skupom odlukom: danas moraju birati pogon i gorivo za brodove s radnim vijekom od 25 godina, dok su cijene ugljika i vodika, dostupnost alternativnih goriva te konačni smjer energetske tranzicije još daleko od sigurnih.

PODIJELI:

Facebook
LinkedIn
WhatsApp
X
Email

OSTAVITE KOMENTAR:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

PROČITAJTE VIŠE VIJESTI

Cijev koja šuti: Skrivena opasnost unutar brodskih tankova

Svaki četvrti požar na brodu imao ozbiljne posljedice: Što otkriva deset godina pomorskih incidenata?

Uragan Isaias paralizirao proizvodnju nafte u Meksičkom zaljevu: Evakuirana 121 offshore platforma

Njemačka zabranila COSCO-u preuzimanje logističke tvrtke: Strahuju od kineskog utjecaja na kontejnerski promet