Područje Južnog oceana smatra se najaktivnijim dijelom svijeta kada je riječ o ekstremnim valovima. Upravo tamo priroda stvara uvjete za nastanak oceanskih “monstruma” koji mogu doseći visinu veću od 20 metara.
Za stvaranje ovakvih valova potrebna su tri ključna čimbenika. Prvi i najvažniji je vjetar — što je snažniji, to više energije prenosi na površinu mora, što rezultira većim i višim valovima. Drugi faktor su velika vodena prostranstva koja omogućuju vjetrovima da se nesmetano razvijaju. Južni ocean, sa svojim golemim otvorenim površinama, idealan je za takve procese. Treći uvjet je stabilan smjer vjetra. Kada se svi ti elementi spoje, nastaje savršena formula za ekstremne valove, piše Povijest.hr.
Da ne bude zabune, ovakvi valovi pojavljuju se i u drugim dijelovima svijeta, no Južni ocean posebno je pogodan za njihovo formiranje.
Visina vala ekvivalent osmerokatnici
Visina valova mjeri se od vrha do dna vala pomoću visokotehnoloških plutača. Problem je što plutače zbog štednje baterija snimaju stanje mora svaka tri sata, i to u intervalima od svega 20 minuta. Zbog toga postoji mogućnost da su tijekom pojedinih oluja propušteni i još veći valovi od službeno zabilježenih.
Dana 8. svibnja 2018. godine snažna oluja proizvela je ekstremne valove u blizini otoka Campbelli, smještenog oko 700 kilometara južno od Novog Zelanda. Izmjerena visina vala iznosila je nevjerojatnih 23,8 metara, što je najviši ikad zabilježeni val na južnoj hemisferi. Njegova visina usporediva je s osmerokatnicom.
Taj je rekord nadmašio prethodni rekord iz Tasmanije, gdje je 2012. godine zabilježen val visine 22,03 metra. Kada govorimo o visini vala, podrazumijeva se prosjek uzastopnih valova, a ne pojedinačni val.
Svi valovi viši od 20 metara predstavljaju ozbiljnu opasnost za brodove, uključujući i najveće kruzere. Znanstvenici smatraju da su tijekom iste oluje vjerojatno nastali i viši valovi, možda čak i preko 25 metara, no plutača ih nije registrirala zbog ograničenog vremena snimanja.
Klimatske promjene
Novija istraživanja pokazuju kako su se ekstremni valovi intenzivirali uslijed klimatskih promjena. Zagrijavanje planeta dovodi do češćih i snažnijih oluja koje potom stvaraju i više ekstremnih valova.
Najveći ikad zabilježeni val imao je visinu od 30,5 metara, a zabilježen je na Aljasci nakon što je 1958. godine potres pogodio zaljev Lituya i izazvao čudovišni tsunami.
Znanstvenici upozoravaju kako bi rekord s Južnog oceana uskoro mogao pasti, jer klimatske promjene stvaraju sve povoljnije uvjete za nastanak još većih oceanskih valova.
