Sažetak

Pomorski prijevoz i danas predstavlja okosnicu svjetske trgovine, s otprilike 90% volumena međunarodne robne razmjene koje se odvija morskim putem. Unatoč tome što statistika sigurnosti pomorskog prometa pokazuje dugoročan trend poboljšanja – broj ukupnih gubitaka plovila i broj prijavljenih incidenata u posljednjem desetljeću višestruko su manji nego prije samo deset ili dvadesetak godina – sektor se istovremeno suočava sa sve raznovrsnijim i međusobno povezanim izvorima rizika. Ovaj rad analizira ključne statističke pokazatelje pomorske sigurnosti za 2025./2026. godinu, oslanjajući se prvenstveno na podatke objavljene u izvješću Allianz Commercial Safety and Shipping Review 2026. 

U radu se razmatraju tehnički i operativni rizici (kvarovi strojeva, požari, starenje flote), kao i novi, sve izraženiji rizici geopolitičke i sigurnosne naravi (zatvaranje Hormuškog tjesnaca, napadi u Crvenome moru, napuštanje posada, krađa tereta, prijelaz na alternativna goriva). Zaključuje se da pomorska industrija ulazi u razdoblje koje se može opisati kao „nova ravnoteža“ rizika, u kojoj operativna učinkovitost prestaje biti jedini organizacijski princip, a otpornost sustava postaje ravnopravan, ako ne i dominantan, kriterij upravljanja rizicima.

Uvod

Pomorski prijevoz čini infrastrukturni temelj globalne ekonomije: gotovo devet desetina sve robe koja se razmjenjuje na svjetskoj razini prevozi se morem, što pomorsku sigurnost svrstava među strateška pitanja gospodarske i nacionalne sigurnosti. Posljednja tri desetljeća obilježena su izrazitim i dosljednim padom broja ukupnih gubitaka plovila, zahvaljujući unaprjeđenjima u projektiranju brodova, razvoju sustava upravljanja sigurnošću, jačanju regulatornog okvira te uvođenju digitalnih alata za nadzor i analizu rizika. Međutim, paralelno s tim pozitivnim trendom, posljednjih nekoliko godina sektor se suočava s novom generacijom rizika koji ne proizlaze isključivo iz tehničkih ili operativnih nedostataka, već iz širih geopolitičkih, klimatskih, tehnoloških i tržišnih poremećaja.

Cilj ovog rada je sustavno prikazati i protumačiti ključne brojčane pokazatelje pomorske sigurnosti za 2025., odnosno za izvještajno razdoblje obuhvaćeno izvješćem Allianz Commercial Safety and Shipping Review 2026, te ih smjestiti u kontekst u odnosu na dugoročne trendove iz prethodnog desetljeća. Posebna pažnja posvećena je novim oblicima rizika – poremećajima uzrokovanim sukobom na Bliskom istoku i zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, napadima u Crvenome moru, napuštanjem pomorskih posada, organiziranim kriminalom usmjerenim na teret te neizvjesnostima vezanim za prijelaz na alternativna brodska goriva. Rad pritom polazi od teze da se pomorska industrija, unatoč mjerljivom poboljšanju klasičnih sigurnosnih pokazatelja, nalazi u fazi strukturne transformacije rizičnog profila.

Izvori podataka i metodološki okvir

Analiza u ovom radu temelji se na sekundarnim podacima objavljenima u godišnjem izvješću Allianz Commercial Safety and Shipping Review 2026, koje sastavlja Allianz Commercial na temelju statistike pomorskih nezgoda tvrtke Lloyd’s List Intelligence, dopunjene podacima iz brodskog AIS praćenja i interne analize gubitaka osiguravatelja. Izvješće obuhvaća plovila bruto tonaže veće od 100 GT te razlikuje dvije temeljne kategorije podataka: ukupne gubitke plovila (potpuni gubitak broda) i prijavljene pomorske incidente (širi skup nezgoda koje ne moraju nužno rezultirati gubitkom plovila). Budući da se radi o pregledu sekundarnih, već agregiranih i objavljenih statističkih podataka, metodološki pristup rada je deskriptivno-analitički: podaci se prikazuju po tematskim cjelinama (operativni, infrastrukturni i geopolitički rizici), uspoređuju s podacima iz prethodnih godina i desetljeća te se kvalitativno interpretiraju u svjetlu širih trendova u pomorskom sektoru. Treba napomenuti da revizije metodologije prikupljanja podataka – primjerice uključivanje izvora na jezicima koji prethodno nisu bili sustavno obuhvaćeni – mogu utjecati na usporedivost povijesnih nizova, na što i samo izvješće upućuje.

Statistička slika pomorske sigurnosti u 2025./2026. godini

Opći trend: pad incidenata i gubitaka plovila

Prema izvješću, broj prijavljenih pomorskih incidenata koji uključuju plovila veća od 100 GT u 2025. godini iznosio je 2.818, što je smanjenje od 16% u odnosu na 3.353 incidenta zabilježena u 2024. godini. U istom razdoblju zabilježeno je 43 ukupna gubitka plovila, što je znatno manje od godišnjih razina koje su prije samo desetljeće redovito premašivale stotinu izgubljenih brodova godišnje. Promatrano na razini cijelog desetljeća (2016.–2025.), zabilježeno je ukupno 905 potpunih gubitaka plovila, pri čemu je usporedba petogodišnjih razdoblja (2016.–2020. prema 2021.–2025.) pokazala smanjenje prosječnog broja godišnjih gubitaka za 37%. Ovi podaci potvrđuju dugoročnu tendenciju porasta sigurnosti pomorskog prometa, koju izvješće povezuje s unaprjeđenjima u projektiranju plovila, regulaciji i sustavima upravljanja sigurnošću.

Operativni rizici: kvarovi strojeva i požari

Unatoč općem padu broja incidenata, struktura uzroka nezgoda ostaje relativno stabilna i dominantno tehničke naravi. Oštećenja i kvarovi strojeva zabilježeni su u 1.505 slučajeva tijekom 2025. godine, što odgovara udjelu od 53% svih prijavljenih incidenata na globalnoj razini – riječ je dosljedno o najvećem pojedinačnom uzroku pomorskih nezgoda. Drugi po važnosti rizik odnosi se na požare i eksplozije, s 218 zabilježenih slučajeva u 2025. godini; iako je taj broj niži od 255 incidenata u 2024., on i dalje predstavlja drugu najveću godišnju vrijednost zabilježenu u posljednjem desetljeću. Kao glavni pridonositelj požarnim rizicima navode se litij-ionske baterije, prijevoz električnih vozila i pogrešno prijavljen ili deklariran teret, što upućuje na to da se klasični tehnički rizik sve više preklapa s novim tehnološkim i regulatornim izazovima.

Regionalna distribucija incidenata

Geografska raspodjela incidenata u 2025. godini pokazuje da je regija istočnog Mediterana i Crnog mora zabilježila najveći broj pomorskih incidenata u svijetu – 622 slučaja – čime je postala najaktivnija zona nezgoda te godine, ispred Britanskih otoka sa 619 incidenata. Te su dvije regije zajedno činile gotovo polovicu svih prijavljenih nezgoda na globalnoj razini. Promatrano na razini cijelog desetljeća, regija južne Kine, Indokine, Indonezije i Filipina ostaje vodeća svjetska žarišna točka s 255 ukupnih gubitaka plovila, što odražava iznimno gustu koncentraciju pomorskog prometa kroz neke od najprometnijih svjetskih trgovačkih koridora.

Geopolitički poremećaji: Hormuski tjesnac i Crveno more

Najznačajniji novi element rizičnog profila u 2025./2026. godini proizlazi iz geopolitičkih sukoba na Bliskom istoku. Prema procjenama navedenim u izvješću, sukob i zatvaranje Hormuškog tjesnaca izravno su pogodili oko 20.000 pomoraca, koji su se suočili s produljenim putovanjima, operativnom neizvjesnošću i pojačanim psihološkim opterećenjem. Paralelno s time, napadi jemenskih Huta u Crvenom moru uzrokovali su pad prometa Sueskim kanalom od 70%, dok je promet oko Rta dobre nade, kao alternativne rute, porastao za 250%, što je dovelo do produljenja putovanja, povećane potrošnje goriva i rasta operativnih troškova te dodatne nestabilnosti u globalnim opskrbnim lancima. Ovi podaci pokazuju da geopolitički rizik više nije rubni ili povremeni faktor, već strukturna odrednica suvremenog pomorskog poslovanja.

Ljudski kapital: napuštanje posada i nedostatak kadrova

Poseban je problem napuštanje pomorskih posada, koje je u 2025. godini zahvatilo više od 6.000 pomoraca, čime je zabilježen rekordan broj takvih slučajeva šestu godinu zaredom. Taj se trend odvija u trenutku kada brodarska industrija istovremeno bilježi sve veću potražnju za kvalificiranim osobljem potrebnim za provedbu procesa digitalizacije i dekarbonizacije flote, što upućuje na strukturni nerazmjer između rastućih kadrovskih potreba sektora i stvarnih uvjeta rada i zaštite pomoraca.

Starenje flote i kibernetički potpomognut kriminal

Prosječna starost globalne flote u 2025. godini iznosila je 23 godine, pri čemu su brodovi stariji od 20 godina bili uključeni u više od polovice svih sigurnosnih incidenata u svijetu, a gotovo četvrtina globalne kontejnerske flote premašila je tu starosnu granicu. Starenje tonaže time se profilira kao rastući sigurnosni rizik, posebice u kombinaciji s pritiskom na troškove održavanja i obnove flote. Usporedno s time, sve veću prijetnju predstavlja organizirani kriminal usmjeren na krađu tereta: tijekom dvogodišnjeg razdoblja zabilježeno je 160.000 slučajeva teretnog kriminala, uz peterostruko povećanje gubitaka od krađe tereta od kraja 2022. godine, pri čemu organizirane kriminalne skupine sve češće koriste kibernetičke alate, krivotvorenu dokumentaciju i lažne prijevozničke sheme.

Alternativna goriva i Arktik

Energetska tranzicija sektora ogleda se u podatku da više od polovice svih kontejnerskih brodova naručenih u 2025. godini može koristiti alternativna goriva, poput ukapljenog prirodnog plina (LNG), metanola ili amonijaka. Izvješće pritom upozorava da regulatorni okviri i okviri odgovornosti za nova goriva zaostaju za tempom tehnološkog usvajanja, čime se za brodovlasnike i osiguravatelje stvara dodatna pravna i operativna nesigurnost. Konačno, otvaranje arktičkih plovnih putova prati rast komercijalnog interesa, ali i porast rizika: u posljednjem desetljeću zabilježeno je više od 500 incidenata u arktičkim vodama, pri čemu oštećenja i kvarovi strojeva čine gotovo polovicu svih prijavljenih slučajeva, što ističe operativne izazove plovidbe udaljenim i ekološki osjetljivim područjima.

Rasprava: prema „novoj ravnoteži“ rizika

Sintetiziranjem prikazanih podataka mogu se izdvojiti dva naizgled protivna, a u stvarnosti komplementarna zaključka. S jedne strane, dugoročni statistički trend nedvojbeno potvrđuje da je pomorski prijevoz danas sigurniji nego u bilo kojem prethodnom razdoblju mjerenom u broju ukupnih gubitaka plovila i broju prijavljenih incidenata. S druge strane, sastav i podrijetlo preostalog rizika znatno se mijenjaju: dok su klasični tehnički uzroci – kvarovi strojeva, požari, nasukavanja – i dalje prisutni i statistički dominantni, sve veći udio ukupne rizične izloženosti sektora proizlazi iz čimbenika koji se ne mogu kontrolirati klasičnim tehničkim i regulatornim sredstvima: geopolitičkih sukoba, organiziranog kriminala povezanog s kibernetičkim tehnologijama, poremećaja opskrbnih lanaca, starenja flote, nedostatka kvalificirane radne snage i neizvjesnosti vezane za energetsku tranziciju.

Ova dinamika upućuje na to da se pomorska industrija pomiče prema modelu koji bi se mogao opisati kao „nova ravnoteža“ rizika – stanje obilježeno većom volatilnošću, intenzivnijim potrebama za kapitalom i naglašenijim zahtjevom za operativnom otpornošću, za razliku od ranijeg modela usmjerenog gotovo isključivo na troškovnu učinkovitost. Zatvaranje Hormuškog tjesnaca i poremećaji u Crvenome moru posebno su ilustrativni primjeri kako lokalizirani geopolitički događaji mogu imati nerazmjerno velike i globalno raspršene posljedice na troškove, trajanje putovanja i sigurnost posada, čak i kada se klasični sigurnosni pokazatelji nastavljaju poboljšavati. U tom smislu, upravljanje pomorskim rizikom u 2026. godini sve manje podrazumijeva isključivo sprječavanje pojedinačnih nezgoda na moru, a sve više zahtijeva integrirano upravljanje širokim i međusobno povezanim spektrom globalnih rizika.

Zaključak

Analiza statističkih pokazatelja pomorske sigurnosti za 2025./2026. godinu pokazuje da pomorska industrija istovremeno bilježi povijesno nizak broj ukupnih gubitaka plovila i prijavljenih incidenata te se suočava sa značajno proširenim i strukturno promijenjenim rizičnim okruženjem. Kvarovi strojeva i požari ostaju vodeći operativni uzroci nezgoda, dok geopolitički poremećaji – posebice oni vezani za Hormuski tjesnac i Crveno more – te problemi napuštanja posada, krađe tereta, starenja flote i prijelaza na alternativna goriva sve više oblikuju ukupnu rizičnu izloženost sektora. 

Za buduća istraživanja i praksu upravljanja rizicima ovi nalazi sugeriraju potrebu razvoja integriranih okvira procjene rizika koji povezuju tehničku, operativnu, geopolitičku i regulatornu dimenziju sigurnosti pomorskog prometa, umjesto njihova zasebnog razmatranja.

Milo Miklaušić, kap. 25-06-26

Navigirajte glavom, srcem i zvijezdama — ne samo ekranom.

Dragim pomorcima — sretni vam putovi, povoljni vjetrovi i siguran povratak kući!

Literatura

Allianz Commercial (2026) Safety and Shipping Review 2026. München: Allianz Commercial.

Allianz Commercial (2026) $125 bn awaits passage from the Persian Gulf. Dostupno na: https://commercial.allianz.com/news-and-insights/news/safety-shipping-review-2026.html (pristupljeno: lipanj 2026.).

gCaptain (2026) Allianz: The Age of Predictable Shipping Is Over. Dostupno na: https://gcaptain.com/allianz-the-age-of-predictable-shipping-is-over/ (pristupljeno: lipanj 2026.).

SAFETY4SEA (2026) Allianz Safety and Shipping Review 2026: Geopolitical uncertainty becomes top risk for shipping. Dostupno na: https://safety4sea.com/allianz-safety-and-shipping-review-2026-geopolitical-uncertainty-becomes-top-risk-for-shipping/ (pristupljeno: lipanj 2026.).

Asia Insurance Review (2026) Allianz warns of ‘new maritime order’ as geopolitical risks reshape global shipping. Dostupno na: https://www.asiainsurancereview.com/News/View-NewsLetter-Article/id/95960 (pristupljeno: lipanj 2026.).