Povijest upisana na krmi: priča o Galebu i njegovim identitetima

Foto: Wikimedia commons

„Od Ramba III do RK-PLO-339: brod kao ploveći arhiv četiriju država i više političkih epoha — četiri imena na krmi treba da svjedoče povijesti koju valja tumačiti, a ne prikrivati“

Povijest broda poznatog pod imenima Ramb III, Kiebitz, Galeb i ploveći objekt RK-PLO-39 predstavlja rijedak primjer materijalnog objekta koji je tijekom jednog stoljeća prošao kroz nekoliko država, ideologija i političkih sustava, a da pritom nije izgubio vlastiti identitet. Upravo zato pitanje imena na krmi nije tek tehničko ili muzeološko pitanje, nego pitanje povijesne istine. Ako je svrha očuvanja broda autentično svjedočanstvo prošlosti, tada bi sva njegova povijesna imena trebala biti vidljivo označena kao slojevi jedne iste biografije.

Brod nije rođen kao simbol jedne države. Kao Ramb III pripadao je talijanskom razdoblju Mediterana, obilježenom imperijalnim ambicijama i političkim proturječjima prve polovice dvadesetog stoljeća, i služio fašizmu. Kao Kiebitz postao je dio njemačkog ratnog stroja, svjedok vremena u kojem je Europa tonula u katastrofu totalnog rata i fašizma. Kao Galeb prerastao je svoju vojnu funkciju i postao jedan od najprepoznatljivijih simbola jugoslavenske diplomacije, nesvrstanosti i hladnoratovske geopolitičke posebnosti. Konačno, kao RK-PLO-39 preživio je raspad države kojoj je desetljećima služio te ušao u novu epohu hrvatske državnosti.

U tom smislu nijedno od tih imena nije „pravo“, ali nijedno nije ni „krivo“. Svako ime označava jednu povijesnu stvarnost. Brisanje pojedinog imena značilo bi brisanje jednog dijela europske povijesti. Povijesna vjerodostojnost ne proizlazi iz odabira jedne interpretacije, nego iz sposobnosti da se istodobno prikažu svi slojevi prošlosti, čak i kada su međusobno proturječni.

Posebno mjesto u toj priči pripada Rijeci, gradu koji je tijekom posljednjih stoljeća funkcionirao kao dodirna točka različitih carstava, država, jezika i identiteta. Njezina povijest nije moguće objasniti kroz jednu nacionalnu perspektivu; ona je rezultat složenih procesa susreta, preklapanja i pregovaranja među različitim političkim i kulturnim okvirima. Upravo zbog takve višeslojne povijesti Rijeka se nameće kao primjereno mjesto za interpretaciju broda čija je biografija obilježena prijelazima, prekidima kontinuiteta i promjenama državnih pripadnosti.

Filozofski promatrano, vrijednost Rijeke ne nalazi se u tome da se poistovjeti s jednom od ideoloških epoha koje su obilježile dvadeseto stoljeće. Fašizam i komunizam danas pripadaju povijesti kao sustavi koji su oblikovali živote milijuna ljudi, ali koji ne mogu predstavljati normativni horizont suvremene Europe. Zadaća povijesne svijesti nije njihovo slavljenje niti njihovo zaboravljanje, nego njihovo razumijevanje. Grad koji poznaje vlastitu složenu prošlost ne mora birati između memorije i budućnosti, jer se održiva budućnost gradi upravo na razumijevanju i prihvaćanju slojevitosti prošlog iskustva.

Iz te perspektive suvremena hrvatska država i članstvo u EU ne predstavljaju negaciju riječke multinacionalnosti, nego njezin suvremeni institucionalni okvir. U idealnom smislu, Hrvatska i Europska unija omogućuju da se različiti povijesni identiteti ne promatraju kao prijetnje, nego kao sastavni dijelovi zajedničke baštine. Ramb III – Kiebitz – Galeb – RK-PLO-39 može se stoga razumjeti kao metafora same Rijeke: isti trup, različita imena; isti objekt, različita tumačenja; ista povijest, različita sjećanja.

Stoga bi prikaz svih povijesnih imena na krmi imao značenje više od muzejske oznake. On bi simbolizirao načelo da se identitet ne gradi brisanjem prošlosti, nego njezinim slojevitim razumijevanjem. Takav pristup ne priklanja se ni fašizmu ni komunizmu kao političkim projektima, nego povijesnoj istini kao temeljnoj akademskoj i civilizacijskoj vrijednosti.

U tom smislu brod postaje više od eksponata: postaje ploveća lekcija o europskoj povijesti, riječkoj otvorenosti i hrvatskoj suvremenosti.

Milo Miklaušić, kap. 10-06-26

Navigirajte glavom, srcem i zvijezdama — ne samo ekranom.

Dragim pomorcima — sretni vam putovi, povoljni vjetrovi i siguran povratak kući!

PODIJELI:

Facebook
LinkedIn
WhatsApp
X
Email

OSTAVITE KOMENTAR:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

PROČITAJTE VIŠE VIJESTI

Sprječavanje onečišćenja mora brodskim otpadom: međunarodni i hrvatski pravni okvir

Tjesnac Hormuz i ugovorni sporovi kao ogroman problem za brodarstvo i pomorsko osiguranje

Strateška budućnost luka Rijeka i Omišalj: geopolitički, energetski i logistički razvoj do 2050. godine

Fincantieri nastavlja suradnju s Four Seasonsom, isporuka novog kruzera 2031.