Sažetak
Francusko zadržavanje tankera Deliver 23. lipnja 2026. kod sicilijanske obale — peto takvo zaustavljanje francuske mornarice od rujna 2025. — primjer je sve intenzivnije europske kampanje presretanja brodova „flote u sjeni” koji prevoze sankcioniranu rusku, iransku i venezuelansku naftu uz lažne ili upitne zastave. Ovaj rad sažima dosadašnju akademsku i policy literaturu o učinkovitosti takvih akcija te postavlja središnje pitanje: smanjuju li pojedinačna presretanja, zadržavanja i inspekcije stvarni obujam plovidbe i trgovine flote u sjeni ili prvenstveno tjeraju operatore na taktičku prilagodbu — nove zastave, nove vlasničke strukture i nove rute? Sinteza dostupnih izvora upućuje na mješovitu, uvjetovanu sliku: pojedinačne mjere imaju zamjetan, ali ograničen i lokalan učinak, dok agregatni statistički podaci pokazuju da udio flote u sjeni u ukupnom izvozu sankcionirane nafte u 2026. godini i dalje raste, a ne opada.
Uvod
Pojam „flota u sjeni” (shadow fleet, dark fleet) odnosi se na heterogenu skupinu od procijenjenih 600 do 800 tankera koji prevoze sankcioniranu naftu iz Rusije, Irana i Venezuele koristeći se nepoštivanjem standarda osiguranja, čestim promjenama zastave, isključivanjem AIS transpondera te netransparentnim vlasničkim strukturama. Uhićenje tankera Deliver od strane francuske mornarice, opisano u izvještaju Maritime Executivea od 25. lipnja 2026., uklapa se u širi obrazac koji obuhvaća i ranija zaustavljanja u Francuskoj (Tagor), Velikoj Britaniji (Smyrtose) te paralelne operacije Sjedinjenih Američkih Država u Karipskom moru i Tihom oceanu. Cilj ovog članka jest, oslanjajući se na akademsku, policy i analitičku literaturu objavljenu uglavnom tijekom 2025. i 2026. godine, ispitati u kojoj mjeri takve pojedinačne akcije prisile doista smanjuju ukupnu plovidbu i trgovinu flote u sjeni te koje mehanizme prilagodbe operateri koriste kako bi apsorbirali pritisak.
Konceptualni i pravni okvir
Definicijska nestabilnost pojma „flota u sjeni” sama je predmet akademske rasprave. Patyrykin i Vasyukova (2026) upozoravaju da se izraz koristi selektivno i bez čvrste pravne osnove u međunarodnom pomorskom pravu te da funkcionira kao retorička konstrukcija koja omogućuje gospodarsko isključivanje i geopolitičko signaliziranje, a ne kao kategorija utemeljena na objektivnim kriterijima. Suprotno tome, Međunarodna pomorska organizacija (IMO) u rezoluciji iz listopada 2023. prvi put službeno definira „flotu u sjeni” kao brodove koji se sustavno upuštaju u nezakonite aktivnosti — zaobilaženje sankcija, krivotvorenje dokumentacije i izbjegavanje sigurnosnih standarda. Watterson, Osborne i Grant (2020) u časopisu Marine Policy još su prije ruske invazije na Ukrajinu upozorili da otvoreni registri (open registries) i fleksibilni sustavi zastava strukturno omogućuju izbjegavanje sankcija, što je teza koja je u literaturi nakon 2022. dodatno empirijski potkrijepljena.
Pravna analiza House of Commons Library (2026) ističe da ovlasti za zadržavanje brodova — poput onih kojima su se koristile francuske i britanske vlasti — proizlaze iz nacionalnih provedbenih zakona, ali da pravna osnova za presretanje brodova u prolazu (right of innocent passage) prema UNCLOS-u ostaje nedovoljno testirana, posebno otkako se dio flote, umjesto pod lažnim zastavama, izravno registrira pod ruskom zastavom, čime se zaobilazi pravna praznina povezana s „brodovima bez državne pripadnosti”.
Pregled literature o učinkovitosti presretanja
Nalazi koji podržavaju ograničenu, ali stvarnu učinkovitost
Centar za istraživanje energije i čistog zraka (CREA) u svojim mjesečnim analizama sustavno prati udio flote u sjeni u ruskom pomorskom izvozu nafte i bilježi mjerljive promjene u taktikama nakon pojačane provedbe. Prema CREA-inim podacima, broj tankera koji su koristili lažne zastave pao je s vrhunca od 109 plovila u listopadu 2025. na samo 81 u siječnju 2026., uz samo tri nova slučaja lažnog vijorenja zastavom u tom mjesecu (naspram 32 u srpnju 2025.) — pad koji CREA izravno povezuje s ciljanim djelovanjem francuske, britanske mornarice i američke obalne straže. Ovo je najjasniji empirijski dokaz da intenzivirana provedba ima uočljiv bihevioralni učinak na taktike izbjegavanja.
Middle East Institute (2026) procjenjuje da operacija „Southern Spear”, u okviru koje je zaustavljeno najmanje deset tankera od prosinca 2025., šalje „signal odvraćanja”, dok podatak da približno 300 milijuna barela nafte ostaje neprodano na tankerima na moru upućuje na to da prijetnja provedbom ima stvaran ekonomski učinak na obrtaj zaliha i osjetljivost tržišta na cjenovne šokove.
Nalazi koji upućuju na ograničen agregatni učinak
Suprotno tome, agregatni statistički pregledi upućuju na to da pojedinačna presretanja ne smanjuju ukupan obujam trgovine. CREA-ina analiza četvrte godine ruske invazije pokazuje da je obujam ruskog izvoza sirove nafte ostao 6 % iznad razina prije invazije, unatoč padu prihoda od 18 % na godišnjoj razini, što govori da sankcije i presretanja djeluju prije svega na cijenu i profitabilnost, a ne na fizički volumen isporuka. Mjesečni podaci za travanj 2026. pokazuju da je udio flote u sjeni u ukupnom ruskom pomorskom izvozu nafte dosegnuo rekordnih 54 %, što je porast s 48 % u ožujku te znatno više od 33 % zabilježenih u veljači — kretanje suprotno smjeru koji bi se očekivao kada bi presretanja imala kumulativni učinak smanjenja.
Analiza RUSI-ja (2026) naglašava strukturni problem: svaka nova sankcija ili zaustavljanje pojedinog broda prisiljava operatore na daljnju netransparentnost kroz registraciju pod novim zastavama, osnivanje novih paravan-tvrtki i korištenje novih ruta, čime regulacija sustavno kasni jedan korak iza prilagodbe. Posebno se ističe da i blokade ostavljaju korporativne, financijske i pravne mreže flote u sjeni netaknutima te da potraga za pojedinim brodom koji odbija pristati na ukrcaj iziskuje nerazmjerno velike resurse u odnosu na ograničen učinak.
Middle East Institute (2026) na sličan način zaključuje da je presretanje brodova resursno intenzivno, rizično za pomorsko osoblje i da donosi tek „marginalni učinak”, te preporučuje preusmjeravanje napora s pojedinačnih brodova na čimbenike koji omogućuju njihovo djelovanje (engl. enablers) — osiguravatelje, brokere, registre zastava i financijere.
Mehanizmi prilagodbe: bijeg unaprijed i re-flagging
Više izvora dokumentira specifične adaptivne strategije. Lloyd’s List, prema analizi Međunarodne odvjetničke udruge (IBA, 2026), bilježi da je više od 40 tankera flote u sjeni od lipnja 2025. preuzelo rusku zastavu, dok je 17 plovila to učinilo samo u prosincu — strategija koja brodovima omogućuje da se „izvuku iz sjene” i potraže izravnu rusku zaštitu umjesto prikrivanja. CREA potvrđuje ovaj trend: broj brodova pod izravnom ruskom zastavom porastao je sa 106 početkom 2025. na 153 u siječnju 2026. Geopolitics and Security Studies Centre (GSSC, 2026) dodaje da bi ograničavanje opskrbe rezervnim dijelovima i tehničkim komponentama za starije tankere — koji su u prosjeku stariji od globalnog flotnog prosjeka — moglo biti djelotvorniji, dugoročniji instrument pritiska od pojedinačnih pomorskih intercepcija jer cilja na fizičku operativnost plovila, a ne samo na njegov pravni status.
Slučaj tankera Deliver u svjetlu literature
Slučaj tankera Deliver — sankcioniranog od EU-a u ožujku 2025. i od Velike Britanije u svibnju 2025., izvan klasifikacijskog registra od 2025., s nizom promjena zastave (Hong Kong → Mozambik → Kamerun) — gotovo je paradigmatski primjer obrazaca koje literatura opisuje. Brod star 26 godina, bez važećeg pregleda od kolovoza 2024., uklapa se u opisanu kategoriju starijih, slabo održavanih plovila visokog rizika koja, prema RUSI-ju i GSSC-u, predstavljaju sigurnosni i okolišni rizik. Istodobno, činjenica da je riječ tek o petom francuskom zaustavljanju u devet mjeseci — u kontekstu flote procijenjene na 600 do 800 plovila — ilustrira brojčani nerazmjer između intenziteta pojedinačnih provedbenih akcija i ukupne veličine problema na koji ukazuju MEI i RUSI.
Macronova izjava da „nekoliko dana” zadržavanja narušava ekonomiju operacija flote u sjeni djelomično je u skladu s CREA-inim nalazom o padu lažnog vijorenja zastavom, ali manje je u skladu s agregatnim podacima o rastućem udjelu flote u sjeni u ukupnom izvozu. Drugim riječima, presretanja poput onoga tankera Deliver vjerojatno doista povećavaju operativne troškove i rizik za pojedine brodove i njihove zapovjednike, ali dosadašnja literatura ne pruža čvrste dokaze da takve akcije, same po sebi, smanjuju ukupnu plovidbu flote u sjeni na razini sustava.
Rasprava: tri konkurentska tumačenja
Tumačenje odvraćanja (deterrence): naglašava mjerljiv pad lažnog vijorenja zastavom i procjene o stotinama milijuna barela „zarobljene” nafte na moru kao dokaz da prijetnja provedbom mijenja ponašanje operatora (CREA, 2026; MEI, 2026).
Tumačenje premještanja troška (cost-shifting): tvrdi da presretanja ne smanjuju volumen nego ga preusmjeravaju prema skupljim, sigurnijim oblicima izbjegavanja sankcija — izravnom vijorenju ruske zastave, novim posrednicima i prijevozu putem G7+ flote uz veće diskonte (IBA, 2026; RUSI, 2026).
Tumačenje strukturne neučinkovitosti: zaključuje da bez paralelnog djelovanja na čimbenike koji omogućuju funkcioniranje flote u sjeni (osiguranje, financiranje, opskrbu rezervnim dijelovima i registre zastava) pojedinačne pomorske akcije ostaju simbolične u odnosu na razmjer flote (MEI, 2026; GSSC, 2026; RUSI, 2026).
Ova tri tumačenja nisu nužno međusobno isključiva. Dostupni podaci za 2026. godinu sugeriraju da provedba doista uspijeva suzbiti najgrublje, najlakše uočljive oblike prijevare (lažno vijorenje zastavom), ali da operatori flote u sjeni imaju dovoljno fleksibilnosti — kroz re-flagging, ship-to-ship transfere i diverzifikaciju ruta — da agregatni obujam izvoza sankcionirane nafte ostane stabilan ili rastući. To je u skladu sa zaključkom CREA-inih mjesečnih izvještaja da je za stvaran učinak na prihode potrebno strože i usklađenije provođenje cjenovnog ograničenja (price cap) među svim sankcionirajućim državama, a ne isključivo pomorske intercepcije pojedinih brodova.
Zaključak
Pregled dostupne akademske i policy literature ne potvrđuje jednostavnu tezu da pojačane pomorske akcije — kao francusko zaustavljanje tankera Deliver — same po sebi značajno smanjuju ukupnu plovidbu flote u sjeni. Dokazi su mješoviti: postoji jasan i mjerljiv učinak na specifične taktike izbjegavanja (pad lažnog vijorenja zastavom), ali agregatni podaci o udjelu flote u sjeni u ukupnom izvozu sankcionirane nafte u prvoj polovici 2026. godine pokazuju rast, a ne pad. Prevladavajući zaključak u recentnoj literaturi (RUSI, MEI, GSSC) jest da su pojedinačna presretanja nužan, ali ne i dovoljan instrument, te da trajno smanjenje plovidbe flote u sjeni zahtijeva usklađeno, multilateralno djelovanje usmjereno na financijske, osiguravatelje i tehničke saučesnike te na koordinaciju među sankcionirajućim državama, a ne samo na hvatanje pojedinačnih brodova na moru.
Milo Miklaušić, kap. 26-06-26
Navigirajte glavom, srcem i zvijezdama — ne samo ekranom.
Dragim pomorcima — sretni vam putovi, povoljni vjetrovi i siguran povratak kući!
Literatura
CBC News (2026) Shadow fleets of sanctions-skirting ships facing global crackdown: analysis. CBC News, 15. ožujak 2026.
Centre for Research on Energy and Clean Air (CREA) (2026a) February 2026 — Monthly analysis of Russian fossil fuel exports and sanctions.
Centre for Research on Energy and Clean Air (CREA) (2026b) March 2026 — Monthly analysis of Russian fossil fuel exports and sanctions.
Centre for Research on Energy and Clean Air (CREA) (2026c) April 2026 — Monthly analysis of Russian fossil fuel exports and sanctions.
Centre for Research on Energy and Clean Air (CREA) (2026d) May 2026 — Monthly analysis of Russian fossil fuel exports and sanctions.
Centre for Research on Energy and Clean Air (CREA) (2026e) Fourth year of full-scale invasion: Russian fossil fuel revenues tank to 27% below pre-invasion levels.
Geopolitics and Security Studies Centre (GSSC) (2026) What is Next for Russia’s Shadow Fleet: Closing the Gaps in Maritime Sanctions Enforcement.
House of Commons Library (2026) Seizing the shadow fleet. Research Briefing CBP-10620.
International Bar Association (IBA) (2026) Sanctions: seizure of Russian-flagged tanker demonstrates major shift in enforcement.
International Institute for Strategic Studies (IISS) (2025) Russia’s ‘Shadow Fleet’ and Sanctions Evasion: What Is To Be Done?
Maritime Executive (2026) Francuske snage uhitile tanker u nastavku obračuna s flotom u sjeni. 25. lipnja 2026.
Middle East Institute (MEI) (2026) How Iran, China, and Russia Use the Shadow Fleet to Evade US Sanctions. Policy Memo.
Patyrykin, A. i Vasyukova, O. (2026) The ‘Shadow Fleet’ and Selective Sanctioning. Scientific Culture, 12(4), 369–377.
Royal United Services Institute (RUSI) (2026a) Old Ships, Modern Menace: How to Tackle the World’s Shadow Fleets.
Royal United Services Institute (RUSI) (2026b) Countering Shadow Fleet Activity through Flag State Reform.
Sulistyo, T. S., Utama, Y. J. i Putrijanti, A. (2026) Maritime Sanctions and Shadow Economy: Rethinking How Flag States Enforce Administrative Penalties on Dark Fleet Vessels. Lex Portus.
U.S. Department of State (2026) Sanctions to Combat Illicit Traders of Iranian Oil and the Shadow Fleet.
Watterson, C. J., Osborne, S. i Grant, S. (2020) Open registries as an enabler of maritime sanctions evasion. Marine Policy, 119, 104090.
Wikipedia (2026) Shadow fleet. (pregledano 26. lipnja 2026.).
