Globalno tankersko tržište ulazi u fazu zasićenja kapaciteta dok se tokovi sirove nafte i derivata sve više prekidaju pod pritiskom geopolitičkih napetosti i zatvorenog Hormuškog tjesnaca.

Nakon početnog rasta vozarina, uzrokovanog povećanim rizikom i dužim rutama, tržište sada ulazi u fazu manjka tereta, a sve veći broj tankera plovi u balastu, što jasno ukazuje na pad potražnje.

Prema podacima brokera, VLCC segment trenutno ima oko 55 posto brodova u balastu, dok su suezmax i aframax segmenti na oko 51 posto. Istodobni prelazak granice od 50 posto u sva tri ključna segmenta rijetko se viđa i jasno ukazuje na globalni pad dostupnih tereta, navodi Splash247.

U pozadini svega je zatvaranje Hormuza koje traje već 60 dana. Globalni izvoz sirove nafte morskim putem pao je za oko 19 posto, dok su derivati pali za dodatnih 11 posto. Iako su izvoznici pokušali prilagoditi logistiku, kapaciteti za preusmjeravanje imaju svoja ograničenja.

Saudijska Arabija povećala je izvoz preko Yanbua na oko 3,6 milijuna barela dnevno, dok su Ujedinjeni Arapski Emirati povećali tokove iz Fujairaha. No, napad na ključnu infrastrukturu u Saudijskoj Arabiji dodatno je otvorio pitanje održivosti takvih alternativnih ruta. S druge strane, irački izvoz preko Ceyhana ostaje znatno ispod kapaciteta.

Segment product tankera suočava se s još većim izazovima. Gotovo 4 milijuna barela dnevno derivata koji su ranije prolazili kroz Hormuz trenutno nemaju održivu alternativu. Posebno je pogođeno tržište kerozina, gdje je Bliski istok imao oko 30 posto globalnog izvoza. Posljedice se već osjećaju u Aziji, a postoji realan rizik širenja nestašica prema zapadnim tržištima, uključujući moguće poremećaje u zračnom prometu.

Analitičari upozoravaju da bi za stabilizaciju tržišta globalna potražnja za naftom morala pasti za oko 5 milijuna barela dnevno, što otvara vrata širem usporavanju svjetskog gospodarstva.

Ni bunker tržište nije pošteđeno. Dostupnost goriva u Aziji ostaje ograničena, a vrijeme čekanja tankera u Singapuru produženo je za oko 1,5 dana u odnosu na prošlu godinu. Razlika u cijeni između VLSFO i 380 cst goriva značajno se smanjila, što ukazuje na smanjenu dostupnost teškog goriva uslijed pada izvoza sirove nafte s Bliskog istoka.

Atlantsko tržište VLCC-a dodatno je pod pritiskom dolaska velikog broja brodova iz Perzijskog zaljeva. Iako je izvoz američke nafte blizu rekordnih razina, vozarine na relaciji US Gulf – Kina ostaju tek neznatno iznad razina prije krize. Kada se uključe povećani troškovi bunkera, zarade brodara čak su niže nego krajem veljače.

Izgledi za stabilizaciju nisu kratkoročni. Tankersko tržište ulazi u razdoblje visoke volatilnosti u kojem će balans između ponude i potražnje ostati krhak, a svaki novi geopolitički ili logistički šok mogao bi dodatno uzdrmati već narušenu ravnotežu.