Pregledni članak o strukturnim, ekonomskim i geopolitičkim uzrocima kvarova brodskih strojeva

Sažetak

Iako dugoročni statistički trendovi u pomorskom prometu bilježe pad ukupnog broja gubitaka brodova i poboljšanje sigurnosnih pokazatelja, ovaj rad pokazuje da oštećenje ili kvar strojeva ostaje najučestaliji pojedinačni uzrok prijavljenih pomorskih incidenata te da se njegove financijske posljedice sustavno pogoršavaju. Analiza se temelji na godišnjem pregledu sigurnosti u pomorstvu osiguravatelja Allianz Commercial za 2026. godinu, dopunjenom podacima Lloydove obavještajne službe o žrtvama, Cefora i Međunarodne unije pomorskog osiguranja (IUMI). U radu se raspravlja o međudjelovanju strukturnih čimbenika – starenja svjetske flote, manjka kvalificiranog inženjerskog kadra, produljenih rokova isporuke rezervnih dijelova i sve veće upotrebe komponenti koje nisu proizvedene od strane izvornog proizvođača (non-OEM) – s akutnim geopolitičkim poremećajima uzrokovanim sukobom u Perzijskom zaljevu i zatvaranjem Hormuškog tjesnaca u 2026. godini. Zaključuje se da problem strojarnice nije niz izoliranih tehničkih incidenata, nego simptom sustava koji dugoročno funkcionira s nedostatnim ljudskim i materijalnim resursima.

Uvod

Svake godine osiguravatelj Allianz Commercial objavljuje pregled sigurnosti u pomorstvu i otpremi, a komentatori brodarske industrije redovito ističu isti naslovni nalaz: dugoročni pad ukupnih gubitaka brodova i poboljšanje sigurnosnih rekorda. Taj je trend statistički potvrđen i ne treba ga dovoditi u pitanje. Međutim, izdanje pregleda iz 2026. godine, objavljeno u sjeni rata u Perzijskom zaljevu i privremenog zatvaranja Hormuškog tjesnaca, sadrži nalaz koji zaslužuje znatno veću pozornost stručne i akademske zajednice: oštećenje ili kvar strojeva bio je uzrok više od polovice svih prijavljenih brodskih incidenata na globalnoj razini tijekom 2025. godine.

Cilj je ovog rada sustavno prikazati opseg problema kvarova strojeva, njegove ekonomske posljedice te strukturne i geopolitičke čimbenike koji ga pogoršavaju, i to na temelju sinteze dostupnih izvještajnih i statističkih izvora iz industrije pomorskog osiguranja.

Statistički pregled kvarova strojeva

Prema podacima Lloydove obavještajne službe o žrtvama, od 2.818 prijavljenih incidenata na plovilima iznad 100 bruto tona (GT) zabilježenih tijekom 2025. godine, oštećenje ili kvar strojeva zabilježen je u 1.505 slučajeva, odnosno u 53 posto ukupnog broja incidenata. Promatra li se cijelo desetljeće od 2016. do 2025. godine, slika je dosljedna: kvarovi strojeva uzrokovali su 12.991 od ukupno 28.660 prijavljenih incidenata, odnosno 45 posto svih zabilježenih slučajeva. Za usporedbu, sudari plovila – druga najčešća kategorija – zabilježeni su u 2.822 slučaja u istom razdoblju, dok su požar i eksplozija, kategorija koja u javnosti i regulatornoj sferi privlači znatno više pozornosti, zabilježeni u 1.952 slučaja. Nijedna druga kategorija incidenata ne približava se, dakle, razmjerima problema strojeva, i to dosljedno u svim regijama svijeta.

Ekonomski i strukturni čimbenici

Financijska dimenzija problema jednako je značajna kao i statistička učestalost. Prema podacima Cefora, nordijskog udruženja pomorskih osiguravatelja, troškovi potraživanja za oštećenja brodskog trupa po plovilu u 2024. i 2025. godini ostali su 33 posto viši u odnosu na razinu prije pandemije bolesti COVID-19 i prije 2021. godine. Međunarodna unija pomorskog osiguranja (IUMI) predviđa dodatan rast prosječnih troškova potraživanja za trup i strojeve od sedam do 22 posto u sljedećih pet godina.

Čimbenici koji pokreću tu inflaciju troškova strukturne su prirode. Globalni nedostatak kvalificiranih pomorskih inženjera i tehničara podiže cijenu svakog popravka koji zahtijeva specijaliziranu stručnost. Rokovi isporuke ključnih komponenti motora – koljenastih vratila, ležajeva i opreme za ubrizgavanje goriva – ostaju produljeni, dok su cijene brodograđevnih i remontnih radova porasle usporedno s cijenama energije i čelika. Kapacitet brodogradilišta, već opterećen stalnom potražnjom za novogradnjom i naknadnom ugradnjom opreme, dodatno ograničava dostupnost dokovnih mjesta potrebnih za popravke strojeva koji zahtijevaju suhi dok.

Geopolitički kontekst: sukob u Perzijskom zaljevu

Sukob na Bliskom istoku, a posebice zatvaranje Hormuškog tjesnaca nakon eskalacije američko-iranskih odnosa u veljači 2026. godine, izravno je pridonio slici rizika strojeva, i to na načine koji nadilaze makroekonomsku inflaciju troškova. Na vrhuncu blokade u svibnju 2026. godine više od 1.500 brodova bilo je zarobljeno u Perzijskom zaljevu, s otprilike 20.000 pomoraca na tim plovilima.

Inženjerski odjeli tih brodova bili su prisiljeni održavati stanje pune operativne spremnosti uz pune posade komplemente unutar zone sukoba, istodobno se suočavajući s kritičnim nestašicama hrane, vode, goriva i rezervnih dijelova te s trajnim psihološkim opterećenjem prijetnje napadom. Rasporedi redovitog održavanja, koji u uobičajenim uvjetima predstavljaju primarnu obranu od kvara strojeva, bili su ozbiljno poremećeni, dok su isporuke rezervnih dijelova – već podložne produljenim rokovima i prije izbijanja sukoba – postale nepouzdane ili posve nemoguće.

Dodatan rizik unosi i fenomen biobrastanja (obrastanja) trupa. Kod jednog broda koji je nedavno napustio regiju utvrđeno je obrastanje koje pokriva 40 posto podvodnog dijela trupa te cijeli propeler. Takva razina obrastanja ne samo da povećava potrošnju goriva i smanjuje brzinu, nego mijenja i karakteristike opterećenja propelera, čime se abnormalno naprezanje prenosi na osovinski vod, ležajeve i sam glavni motor, koji mora raditi pri višem okretnom momentu kako bi nadoknadio gubitak potiska.

Zamjenski dijelovi, starenje flote i sigurnosni rizik

Sve veći broj brodovlasnika prijavljuje učestale kvarove električnih sustava povezane s primjenom komponenti proizvođača koji nisu izvorni proizvođač opreme (non-OEM). Komercijalna logika takve prakse razumljiva je: izvorni dijelovi često nisu dostupni u prihvatljivom roku, a razlika u cijeni između OEM i non-OEM komponenti dodatno se povećala. Posljedice ugradnje neoriginalnih električnih i mehaničkih komponenti u sigurnosno kritične sustave mogu, međutim, biti ozbiljne, na što upućuje i slučaj kontejnerskog broda MV Dali iz 2024. godine, čiji je sudar s mostom Francisa Scotta Keyja u Baltimoreu prema izvješću Nacionalnog odbora za sigurnost prometa (NTSB) iz studenoga 2025. godine kao primarni uzrok utvrdio labav električni spoj, koji je uzrokovao dva uzastopna nestanka napajanja te posljedični gubitak pogona i upravljivosti.

Širi strukturni kontekst čini starenje svjetske flote. Prosječna dob flote dosegnula je 2025. godine 23 godine, u odnosu na približno 20 godina na početku pandemije, dok brodovi stariji od 20 godina danas čine gotovo četvrtinu globalne flote kontejnerskih brodova – najveći udio od početka 1970-ih. Plovila starija od 20 godina odgovorna su za više od polovice svih sigurnosnih incidenata, a taj odnos nije samo statistički: on odražava kumulativnu degradaciju strukturnog integriteta, gomilanje odgođenih odluka o održavanju iz razdoblja niskih vozarina, umirovljenje iskusnog strojarskog kadra te sve veće poteškoće u nabavi originalnih dijelova za motore koji su desetljećima izvan proizvodnje. Preusmjeravanje plovnih putova oko rta Dobre nade zbog sukoba na Bliskom istoku dodatno produljuje ekonomski vijek trajanja plovila koja bi inače bila kandidati za rashod, dok se takozvana “flota u sjeni” tankera koji trguju naftom pod sankcijama nerazmjerno oslanja upravo na stariju tonažu, izvan dosega inspekcija lučke države i nadzora klubova zaštite i naknade (P&I).

Prijelaz na dvojno gorivo kao novi izvor rizika

Uvođenje pogona s dvojnim gorivom, kao dominantan odgovor industrije na pritisak dekarbonizacije, otvara novo poglavlje u analizi rizika strojeva. Broj kontejnerskih brodova i prijevoznika vozila s pogonom na dvojno gorivo u pogonu ili narudžbi udvostručio se od 2024. godine, dosegnuvši 1.126 plovila do kraja 2025. godine, dok više od polovice svih trenutno naručenih kontejnerskih brodova može koristiti alternativna goriva.

Motori s dvojnim gorivom zahtijevaju dodatne operativne postupke i razinu poznavanja sustava koju posade tek trebaju razviti, što povećava vjerojatnost ljudske pogreške, osobito tijekom kvarova. Alternativna goriva nose i vlastite specifične rizike: biogoriva imaju kraći rok trajanja u odnosu na konvencionalno teško loživo ulje, što uzrokuje probleme kontaminacije i degradacije; amonijak je toksičan i korozivan te zahtijeva specijalizirano rukovanje koje uvodi nove načine kvara; ograničena globalna dostupnost pojedinih alternativnih goriva i pripadajućih rezervnih dijelova otežava održavanje posadama koje djeluju daleko od glavnih bunkerskih čvorišta. Naposljetku, i kvaliteta konvencionalnih goriva (HFO i MDO) sve češće uzrokuje mehaničke probleme, zbog učinkovitijih procesa rafiniranja koji iz svake bačve sirove nafte izvlače vrjednije frakcije, ostavljajući gorivo lošije kvalitete za pogon brodova.

Rasprava: problem resursa

Nit koja povezuje sve navedene čimbenike jest, u konačnici, problem ljudskih i materijalnih resursa. Brodovi se danas upravljaju s manjim posadama nego u bilo kojem drugom trenutku moderne povijesti industrije, a inženjerski mehanizmi nadzora na mnogim plovilima prethodna bi generacija glavnih strojara smatrala opasno podcijenjenima. Automatizacija se često navodi kao opravdanje za smanjenje broja članova posade, i doista je smanjila potrebu za neprekidnim ručnim nadzorom strojarnice. Automatizirani sustavi, planirani sustavi održavanja i nabava rezervnih dijelova ipak zahtijevaju kompetentno ljudsko upravljanje – generiraju alarme na koje treba odgovoriti, popise poslova koje treba izvršiti i logistiku koju treba koordinirati. Industrija posljednja tri desetljeća sustavno smanjuje broj osoblja zaduženog upravo za te zadatke, u ime troškovne učinkovitosti.

U tom svjetlu, projekcija daljnjeg rasta troškova osiguranja trupa i strojeva, pojačana izravnim i neizravnim posljedicama sukoba na Bliskom istoku, upućuje na to da se troškovi takve učinkovitosti tek trebaju u potpunosti materijalizirati. Ključno je pitanje hoće li brodovlasnici, menadžeri, osiguravatelji i regulatori strukturne uzroke problema tretirati kao sustavni rizik ili će svaki pojedinačni kvar strojeva nastaviti promatrati kao izoliran tehnički događaj.

Zaključak

Dugoročni trend ukupnih gubitaka u pomorskom prometu ostaje pozitivan, a napredak u pogledu sigurnosti tijekom proteklog desetljeća zaslužuje priznanje. Istodobno, oštećenje i kvar strojeva ostaju vodeći uzrok pomorskih incidenata otkad se takvi podaci sustavno prikupljaju, s razlikom koja ih jasno odvaja od svih ostalih kategorija rizika. Kombinacija starenja svjetske flote, ograničenih kapaciteta za popravke, širenja upotrebe non-OEM komponenti, poremećaja održavanja uzrokovanih geopolitičkim sukobima i složenosti prijelaza na dvojno gorivo upućuje na to da se u kratkoročnom razdoblju ne može očekivati poboljšanje. 

Problem strojarnice stoga treba prepoznati kao najuporniji, financijski najzahtjevniji i posljedično najznačajniji sigurnosni izazov suvremene pomorske industrije te mu u skladu s time posvetiti odgovarajuću regulatornu, komercijalnu i akademsku pozornost.

Milo Miklaušić, kap. 14-07-26

Navigirajte glavom, srcem i zvijezdama — ne samo ekranom.

Dragim pomorcima — sretni vam putovi, povoljni vjetrovi i siguran povratak kući!

Literatura

Allianz Commercial (2026). Safety and Shipping Review 2026. Allianz Commercial. Dostupno na: https://commercial.allianz.com/news-and-insights/reports/shipping-safety.html

Cefor – The Nordic Association of Marine Insurers (2025). Cefor Nordic Marine Insurance Statistics (NoMIS): trendovi troškova potraživanja za oceanski trup 2024.–2025.

gCaptain (2026). Allianz: Doba predvidljive dostave je prošlo. Dostupno na: https://gcaptain.com/allianz-the-age-of-predictable-shipping-is-over/

gCaptain (2026). Allianz vidi potencijal arktičkog brodarskog procvata, ali upozorava da bi rizici, sankcije i geopolitika mogli ometati rast. Dostupno na: https://gcaptain.com/allianz-sees-arctic-shipping-boom-potential-but-warns-risks-sanctions-and-geopolitics-could-hamper-growth/

gCaptain (2025). Shipping’s Aging Global Fleet Is Raising Safety Risks. Dostupno na: https://gcaptain.com/shippings-aging-global-fleet-is-raising-safety-risks/

gCaptain (2025). Single Loose Wire Caused Dali’s Catastrophic Bridge Strike, NTSB Concludes. Dostupno na: https://gcaptain.com/single-loose-wire-caused-dalis-catastrophic-bridge-strike-ntsb-concludes/

gCaptain (2024). Foreign Operators of M/V Dali Indicted Over Fatal Baltimore Bridge Collapse. Dostupno na: https://gcaptain.com/foreign-operators-of-m-v-dali-indicted-over-fatal-baltimore-bridge-collapse/

International Union of Marine Insurance – IUMI (2025). Projekcije kretanja troškova potraživanja za trup i strojeve 2025.–2030.

Lloyd’s List Intelligence (2025). Casualty Statistics: pregled prijavljenih pomorskih incidenata 2016.–2025.

Morgan, P. (2026). The Engine Room Problem and Why Machinery Failure Remains Shipping’s Dominant Risk. gCaptain. Dostupno na: https://gcaptain.com/the-engine-room-problem-and-why-machinery-failure-remains-shippings-dominant-risk/

National Transportation Safety Board – NTSB (2025). Marine Accident Report: Contact of Containership Dali with the Francis Scott Key Bridge, Baltimore, Maryland.