Globalna potražnja za ukapljenim prirodnim plinom (LNG) mogla bi do 2050. godine dosegnuti gotovo 700 milijuna tona godišnje, što predstavlja rast od 65% u odnosu na razine iz 2025. godine, navodi se u izvješću Shell LNG Outlook 2026
Prema procjenama kompanije Shell, rast će prvenstveno biti potaknut državama koje nastoje osigurati fleksibilne, pouzdane i sigurne izvore energije. Prirodni plin i LNG pritom će imati jednu od ključnih uloga u održavanju energetske sigurnosti tijekom energetske tranzicije.
Tijekom 2025. godine na svjetskom je tržištu trgovano s ukupno 422 milijuna tona LNG-a. Iako se očekivao nastavak rasta u 2026., sukob na Bliskom istoku i poremećaji plovidbe kroz Hormuški tjesnac privremeno su zaustavili približno petinu mjesečne svjetske opskrbe LNG-om. Posljedica su bile više spot cijene te poteškoće za zemlje koje ovise o uvozu, posebno u Aziji.
Shell ističe da su dio izgubljenih količina nadoknadili novi projekti ukapljivanja prirodnog plina u Sjevernoj Americi, povećana proizvodnja postojećih LNG postrojenja te sporiji rast uvoza u pojedinim azijskim državama.
Ako se promet kroz Hormuški tjesnac normalizira tijekom ljeta, globalna trgovina LNG-om u 2026. godini mogla bi ostati na razini iz 2025., dok se novi rast očekuje od 2027. godine nadalje.
Predsjednik Shellovog odjela Integrated Gas, Cederic Cremers, istaknuo je kako je sukob na Bliskom istoku izazvao poremećaje u cijelom energetskom sustavu, ali da je LNG industrija pokazala otpornost i sposobnost prilagodbe promjenjivim tržišnim uvjetima.
Prema njegovim riječima, dugoročni izgledi ostaju vrlo pozitivni, iako će biti potrebna dodatna ulaganja u proizvodne kapacitete i infrastrukturu kako bi se zadovoljila buduća potražnja.
Shell navodi nekoliko ključnih čimbenika koji će povećati otpornost LNG tržišta:
- širenje globalne proizvodnje povećava sigurnost opskrbe
- veća ponuda dugoročno poboljšava cjenovnu konkurentnost
- rast primjene LNG-a u cestovnom i pomorskom prometu
- niže emisije uz očuvanje gospodarske održivosti
- fleksibilnije tržište zahvaljujući Kini, Europi i SAD-u
- veća mogućnost optimizacije energetskih portfelja kupaca
Do 2030. godine očekuje se puštanje u rad novih LNG kapaciteta ukupnog kapaciteta oko 180 milijuna tona godišnje. Time bi prirodni plin postao dostupniji i cjenovno konkurentniji, osobito na tržištima u razvoju.
Koliko će pojedine države moći iskoristiti dodatne količine ovisit će o ulaganjima u terminale za uplinjavanje, plinovode i drugu uvoznu infrastrukturu, posebice u južnoj i jugoistočnoj Aziji.
Shell procjenjuje da će upravo južna i jugoistočna Azija do 2050. godine činiti oko 40% ukupnog svjetskog uvoza LNG-a. Glavni razlozi su rast potrošnje energije i zamjena ugljena prirodnim plinom s nižim emisijama.
Istodobno će i razvijena tržišta nastaviti povećavati potrošnju. U Japanu se, primjerice, očekuje dodatna potražnja zbog sve većeg broja podatkovnih centara i rasta potrošnje električne energije.
Posebno se ističe rast LNG-a kao brodskog goriva. Shell predviđa da će LNG bunkering do 2035. godine porasti sedam puta, na oko 27 milijuna tona godišnje. To je više od ukupne količine LNG-a koju je Indija uvezla tijekom prošle godine, što potvrđuje sve veći interes pomorske industrije za goriva s nižim emisijama.
Europa će također zadržati važnu ulogu na LNG tržištu. Kako domaća proizvodnja prirodnog plina nastavlja padati, LNG će ostati važan element energetske sigurnosti te osiguravati stabilnost elektroenergetskog sustava uz sve veći udio obnovljivih izvora energije.
Kako bi se zadovoljila dugoročna potražnja, Shell procjenjuje da će tijekom 2030-ih i 2040-ih biti potrebno razviti dodatne kapacitete za ukapljivanje od oko 200 milijuna tona godišnje, uz projekte koji su već u izgradnji.
Unatoč krizama, tržište pokazuje veću otpornost nego prije nekoliko godina. Tijekom vrhunca napetosti na Bliskom istoku spot cijene LNG-a u Aziji premašile su 20 američkih dolara po milijunu britanskih toplinskih jedinica (MMBtu), ali su ostale znatno niže nego tijekom energetske krize 2022. godine nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Shell navodi kako se oko dvije trećine svjetske trgovine LNG-om odvija putem dugoročnih ugovora. Zbog toga su kupci u svibnju u prosjeku plaćali između 11 i 12 dolara po MMBtu, dok su prije početka sukoba cijene iznosile između 7 i 11 dolara.
