Nenadjedrive priče 9. dio: Na našoj obali nikad nije bilo “lingua france”

Donosimo deveti nastavak priča iz knjige “Nenadjedrive priče o pomorskom nazivlju”, autora Dr. sc. Željka Stepanića. Radovan Vidović nije postigao ono što je očekivao s uvođenjem nepostojeće tradicionalističke struje u ring s purističkom u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, pa su je zagovornici pučkih naziva trebali pojačati novim mitom. To je među prvima učinio priznati hrvatski pisac Antun […]

Nenadjedrive priče 8. dio: Strahovito mnoštvo mletačkih izraza u našoj pomorskoj terminologiji na Jadranu

Donosimo osmi nastavak priča iz knjige “Nenadjedrive priče o pomorskom nazivlju”, autora Dr. sc. Željka Stepanića. Znanstveno neutemeljenu priču o postojanju dviju struja pokrenuo je Radovan Vidović 1982. godine: „U povijesti sakupljanja naše pomorske terminologije od Bože Babića do Petra Skoka i nastojanja da se ona normira uočavamo dvije struje: jednu koju bismo mogli nazvati… radikalno […]

Nenadjedrive priče 7. dio: Mit prvi govori da Talijanima dišemo za vratom

Donosimo sedmi nastavak priča iz knjige “Nenadjedrive priče o pomorskom nazivlju”, autora Dr. sc. Željka Stepanića. Vratimo se na trenutak našem prvom pomorskom rječniku Bože Babića iz 1870. godine. Jurišić ga je vremenski usporedio sa skromnim talijanskim pomorskim rječnikom Vocabolarietto di termini marinareschi rekavši da je to talijansko „djelce“ (Jurišić 1962: 458), objelodanjeno 1863. godine, dakle, samo sedam […]

Nenadjedrive priče 6. dio: Nesređeno pomorsko nazivlje u Kraljevini SHS

Donosimo šesti nastavak priča iz knjige “Nenadjedrive priče o pomorskom nazivlju”, autora Dr. sc. Željka Stepanića. Razvoj događaja u Prvom svjetskom ratu nije išao na ruku Hrvatima. Italija je, očekivano, htjela opet zaposjesti istočnu obalu Jadrana. Početkom rata bila je neutralna, ali saveznici su joj tajnim Londonskim ugovorom iz 1915. godine obećali veliki dio naše obale i gotovo […]

Željko Stepanić: Za pomorski narod nemamo baš razvijenu pomorsku terminologiju

“Željko Stepanić neobična je pojava u hrvatskoj filologiji. Radi već dugo kao profesionalni skiper i plovi po Jadranu, Mediteranu i Atlantiku, ali se usput vrlo izuzetno bavi pomorskim nazivljem”, prve su riječi recenzije koju je napisao prof. dr. sc. Ivo Pranjković, referirajući se na najnoviju knjigu Nenadjedrivi zapisi o hrvatskome jedrenjačkom nazivlju autora Željka Stepanića, […]

Nenadjedrive priče 5. dio: Mađarski jezik u trgovačkoj mornarici

Donosimo peti nastavak priča iz knjige “Nenadjedrive priče o pomorskom nazivlju”, autora Dr. sc. Željka Stepanića. Mađarski jezik postao je službenim jezikom u trgovačkoj mornarici prije hrvatskoga. Postao je jedan od službenih jezika u trgovačkoj mornarici u Austro-Ugarskoj zahvaljujući Hrvatsko-ugarskoj nagodbi iz 1868. godine i čuvenom falsifikatu, koji je u hrvatskoj historiografiji poznat kao Riječka krpica, […]

Nenadjedrive priče 3. dio: Naši pomorski izrazi u staro doba

Donosimo treći nastavak priča iz knjige “Nenadjedrive priče o pomorskom nazivlju”, autora Dr. sc. Željka Stepanića. Najranije razdoblje stvaranja naših pomorskih naziva bilo je najdulje, ali i poprilično siromašno. Tako je od “stoljeća sedmog“ pa sve do kraja 15. stoljeća zabilježeno vrlo malo slavenskih naziva. Nešto više nađe ih se u literarnim djelima i općim rječnicima […]

Nenadjedrive priče 2. dio: Povijest naše pomorske leksikografije

Donosimo druginastavak priča iz knjige “Nenadjedrive priče o pomorskom nazivlju”, autora Dr. sc. Željka Stepanića. U ovom poglavlju prikazana je izvorna podjela povijesnih razdoblja u razvoju naše pomorske leksikografije. Ona se podosta razlikuje je od dviju podjela koje su objavili naši poznati lingvisti: Mirko Deanović 60-ih godina te Boris Pritchard 90-ih godina prošlog stoljeća. Deanović je […]