Sažetak

Tržište plavog ugljika, koje obuhvaća ugljične kredite iz obalnih ekosustava poput mangrova, morskih cvjetnica i slanih močvara, prema tržišnim prognozama bilježiti će snažan rast do 2035. godine. Ovaj rad analizira globalne trendove na tom tržištu te razmatra njihovu primjenjivost na specifičan kontekst hrvatske obale Jadranskog mora, gdje dominantnu ulogu u skladištenju plavog ugljika ima endemska morska cvjetnica posidonija (Posidonia oceanica). Na temelju identificiranih globalnih obrazaca predlaže se niz konkretnih aktivnosti koje bi lokalne zajednice, otočno stanovništvo i obalne udruge mogle provoditi radi zaštite ekosustava i uključivanja u nastajuću ekonomiju plavog ugljika.

Uvod

Obalni ekosustavi pokrivaju manje od 2% površine oceana, ali zbog svojeg kapaciteta sekvestracije ugljika čine gotovo polovicu globalnog ukopa morskog ugljika. Mangrove, livade morskih cvjetnica i slane močvare istovremeno štite obalu, podržavaju biološku raznolikost i pohranjuju ugljik na dugoročnoj vremenskoj skali, što ih čini sve traženijim resursom u kontekstu klimatske politike i korporativnih obveza nulte neto stope emisija.

Globalni trendovi na tržištu plavog ugljika

Prema tržišnim analizama, globalno tržište plavog ugljika trebalo bi u razdoblju od 2026. do 2035. rasti složenom godišnjom stopom od približno 11%, dok pojedine procjene predviđaju i znatno bržu ekspanziju. Dobrovoljno tržište ugljika ostaje glavni pokretač potražnje, pri čemu tvrtke iz zrakoplovstva, tehnologije, financija i brodarstva sve više traže kredite koji, osim sekvestracije ugljika, dokazivo doprinose biološkoj raznolikosti i otpornosti lokalnih zajednica.

Trenutačno projekti obnove mangrova dominiraju tržištem, dok se ulaganja u morske cvjetnice ubrzano povećavaju zahvaljujući boljim tehnologijama mjerenja. Azijsko-pacifička regija predvodi globalnu ponudu, dok Europa, zahvaljujući strogim ESG regulacijama, čini značajan dio potražnje. Glavne prepreke daljnjem rastu tržišta ostaju visoki troškovi obnove i praćenja, složenost mjerenja, izvješćivanja i verifikacije (MRV), te pitanja vlasništva nad zemljištem i dozvola.

Specifičnost jadranskog konteksta

Za razliku od tropskih regija u kojima dominiraju mangrove, Jadransko more ne sadrži taj tip ekosustava, pa je središnja vrsta plavog ugljika na hrvatskoj obali endemska morska cvjetnica posidonija. Istraživanja pokazuju da jedan hektar posidonije godišnje apsorbira više ugljičnog dioksida nego petnaest hektara amazonske kišne šume, dok istovremeno smanjuje energiju morskih valova za 40 do 60 posto, čime izravno doprinosi zaštiti obale od erozije. Prema znanstvenicima koji su sredinom 2025. istraživali područje Dugog otoka, posidonija se povukla s ključnih područja gdje je desetljećima bila stabilna.

Glavni pritisci na ovaj ekosustav uključuju sidrenje plovila, posebice jahti i brodova za iznajmljivanje, koje uništava rizome stare i nekoliko stoljeća, betonizaciju obale putem izgradnje marina i apartmanskih kompleksa, te posljedice klimatskih promjena poput zatopljenja i zakiseljavanja mora. Procjenjuje se da je Hrvatska u proteklih trideset godina izgubila između 20 i 30 posto livada posidonije u najgušće naseljenim dijelovima obale. Unatoč zakonskoj zaštiti vrste od 2006. godine, izvršavanje propisa i sankcioniranje nepropisnog sidrenja ostaju ograničavajući faktor.

Dodatno, livade morskih cvjetnica imaju i šire ekološke funkcije: pohranjuju oko 18 posto ugljičnog dioksida otopljenog u oceanu, proizvode i do 14 litara kisika po kvadratnom metru dnevno te sprječavaju erozije obale, dok su najveća očuvana staništa u Hrvatskoj zabilježena u zaštićenim područjima poput Nacionalnog parka Brijuni i Javne ustanove Kamenjak.

Postojeće inicijative

Na regionalnoj razini već su pokrenute prekogranične inicijative usmjerene na zaštitu morskih cvjetnica. Projekti SASPAS i RESISTANCE, provedeni u okviru prekogranične suradnje Interreg Italija-Hrvatska, doprinose podizanju svijesti o važnosti očuvanja i obnove morskih cvjetnica te razmjeni stečenih znanja o moru i obalnom okruženju. Paralelno se odvijaju i lokalne edukativne aktivnosti, primjerice tematski okrugli stolovi o slanim močvarama i plavom ugljiku koje organiziraju udruge poput Društva istraživača mora “20000 milja” u suradnji s lokalnim centrima za mlade.

Prijedlog aktivnosti za priobalne i otočne zajednice

Na temelju identificiranih globalnih obrazaca i specifičnosti jadranskog ekosustava, mogu se izdvojiti sljedeća područja djelovanja za lokalno stanovništvo:

Zaštita i obnova livada posidonije provedbom presađivanja iščupanih izdanaka, postavljanjem ekoloških sidrišta i plutača koje ne oštećuju morsko dno, te organiziranim nadzorom zaštićenih zona radi sprječavanja nepropisnog sidrenja.

Obnova slanih močvara i lagunskih staništa uz napuštene solane, ušća rijeka i priobalna jezera, uključujući uklanjanje invazivnih vrsta i uspostavu prirodnog vodnog režima.

Uključivanje u praćenje stanja ekosustava (citizen science) putem jednostavnog terenskog mapiranja livada, čime se generiraju podaci korisni znanstvenoj zajednici i potencijalnim financijerima.

Aktivno sudjelovanje u postojećim i budućim EU/Interreg projektima obnove morskih cvjetnica, čime se rješava problem visokih početnih troškova razvoja projekata.

Razvoj edukativnog i ekološkog turizma temeljenog na očuvanju posidonije, uključujući organizirane ronilačke ture i programe simboličkog “posvajanja” obnovljenih livada za turiste i tvrtke.

Zagovaranje strože regulacije sidrenja i prostornog planiranja obale radi sprječavanja daljnje betonizacije i gubitka staništa.

Dugoročno povezivanje s međunarodnim standardima certificiranja ugljičnih kredita (poput Verified Carbon Standard ili Plan Vivo) kako bi se otvorila mogućnost financiranja lokalnih projekata obnove putem dobrovoljnog tržišta ugljika.

Zaključak

Globalni rast tržišta plavog ugljika otvara prostor i za jadranske obalne i otočne zajednice, no s obzirom na izostanak mangrova, težište djelovanja u hrvatskom kontekstu nužno se premješta na zaštitu i obnovu posidonije te slanih močvara. Dok je izravno sudjelovanje na dobrovoljnom tržištu ugljika kroz formalne kredite još u ranoj fazi, postojeće prekogranične inicijative i lokalne edukativne aktivnosti predstavljaju temelj na kojem bi se takav sustav mogao razviti u narednom desetljeću.

Milo Miklaušić, kap. 17-06-26

Navigirajte glavom, srcem i zvijezdama — ne samo ekranom.

Dragim pomorcima — sretni vam putovi, povoljni vjetrovi i siguran povratak kući!

Izvori

IndexBox (2025), tržišna prognoza globalnog tržišta plavog ugljika.

Grand View Research (2025), procjena rasta tržišta plavog ugljika.

Zelena Hrvatska / HINA (2025), “Posidonija pod prijetnjom: Kako spasiti pluća Jadrana”.

Morski.hr (2025), “Izuzetno su važne! Svjetski je dan morskih cvjetnica”.

Ekovjesnik (2023), “Divljim sidrenjem uništava se površina morskog dna”.

Nautička patrola (2026), “Pazi gdje sidriš! Čuvajmo livade posidonije”.