Europska komisija predstavila je opsežan paket izmjena Sustava trgovanja emisijskim jedinicama Europske unije (EU ETS), s ciljem jačanja konkurentnosti europske industrije uz istodobno ostvarenje klimatskih ciljeva za 2040. godinu
Predložena reforma predstavlja jednu od najvećih promjena sustava od njegova uvođenja te snažno utječe na energetiku, industriju, zrakoplovstvo i brodarstvo. Komisija želi pretvoriti EU ETS iz regulatornog instrumenta u jedan od glavnih pokretača ulaganja u dekarbonizaciju europskog gospodarstva.
Ključna novost je osnivanje Industrial Decarbonisation Bank, fonda vrijednog 100 milijardi eura koji će financirati projekte smanjenja emisija u industriji. Kao prva faza pokreće se ETS Investment Booster, program vrijedan oko 30 milijardi eura kojim će se nagrađivati tvrtke koje među prvima ulažu u tehnologije s niskim emisijama ugljika.
Istodobno se zadržavaju Innovation Fund i Modernisation Fund kao ključni financijski instrumenti za razvoj čistih tehnologija i energetsku tranziciju država članica.
Države članice morat će najmanje polovicu prihoda ostvarenih prodajom ETS emisijskih jedinica ulagati u projekte dekarbonizacije sektora obuhvaćenih sustavom.
Prilagodba klimatskom cilju za 2040.
Kako bi se ostvario cilj smanjenja emisija za 90 posto do 2040. godine, Komisija predlaže izmjenu dinamike smanjenja dostupnih emisijskih jedinica nakon 2030. godine.
Linearni faktor smanjenja (Linear Reduction Factor – LRF) iznosit će:
- 3,7 % godišnje od 2031. do 2035.
- 1,7 % godišnje od 2036. do 2040.
Time će se emisijske jedinice nastaviti izdavati tijekom četrdesetih godina ovog stoljeća, uz postupno smanjivanje ukupne količine na tržištu.
Komisija također predlaže mogućnost korištenja visokokvalitetnih međunarodnih ugljičnih kredita od 2036. godine, do maksimalno dva posto ukupnog ETS sustava, kao i uključivanje 250 milijuna tona trajnih domaćih uklanjanja CO₂, čime bi se industriji omogućila dodatna fleksibilnost.
Istodobno će se prilagoditi Market Stability Reserve (MSR). Stopa povlačenja emisijskih jedinica s tržišta smanjit će se s današnjih 24 na 12 posto, što znači da će više dozvola ostati dostupno gospodarstvu.
Promjene za pomorski sektor
Pomorski promet ostaje jedan od sektora u kojem Komisija želi dodatno ubrzati smanjenje emisija.
Predložene izmjene uključuju:
- smanjenje mogućnosti izbjegavanja plaćanja ETS obveza,
- proširenje sustava na određene brodove između 400 i 5.000 bruto tona,
- pojednostavljenje administrativnih postupaka za brodarske kompanije,
- izbjegavanje dvostrukog plaćanja emisija u slučaju budućih globalnih mjera Međunarodne pomorske organizacije (IMO).
Poseban naglasak stavljen je na financijsku potporu korištenju održivih brodskih goriva, razvoju alternativnih pogonskih tehnologija, vodika te infrastrukture za opskrbu gorivom i elektrifikaciju luka.
Svjetsko brodarstvo pozdravlja dio prijedloga
World Shipping Council (WSC) pozdravio je prijedlog Komisije, posebno dio koji predviđa ulaganje prihoda od ETS-a u razvoj održivih goriva i lučke infrastrukture.
Organizacija podsjeća kako je linijsko brodarstvo već investiralo više od 160 milijardi eura u brodove sposobne koristiti obnovljiva goriva, ali upozorava da su takva goriva i dalje između 100 i 400 posto skuplja od konvencionalnih.
Prema WSC-u, upravo zatvaranje tog cjenovnog jaza predstavlja ključ za ubrzanje energetske tranzicije brodarstva.
Ipak, organizacija izražava zabrinutost zbog prijedloga kojim bi se pojedine susjedne luke izvan Europske unije uključile u ETS pravila isključivo na temelju svoje infrastrukture, smatrajući da bi to moglo narušiti njihovu konkurentnost bez stvarnog smanjenja emisija.
WSC također traži snažnije jamstvo da će, nakon eventualnog globalnog sustava naplate emisija koji razvija IMO, europski brodari biti zaštićeni od dvostrukog plaćanja emisijskih obveza.
Europski brodari traže veći dio ETS prihoda
Europsko udruženje brodovlasnika (ECSA) također je pozdravilo prijedlog Komisije, ali smatra da ponuđena financijska potpora nije dovoljna.
Prema procjenama ECSA-e, brodarski sektor će između 2030. i 2040. godine uplatiti oko 90 milijardi eura u ETS sustav, dok je za potporu sektoru trenutno predviđeno približno 110 milijuna emisijskih jedinica, odnosno oko 10 milijardi eura.
Udruženje smatra da bi znatno veći dio prihoda ostvarenih od brodarstva trebao biti vraćen sektoru kroz financiranje energetske tranzicije, razvoja novih tehnologija i povećanja energetske učinkovitosti brodova.
ECSA također smatra da prijedlog nije dovoljno usklađen s budućim globalnim pravilima IMO-a te traži jasnu odredbu prema kojoj bi se europske ETS mjere revidirale ili ukinule kada međunarodni sustav naplate emisija postane operativan.
Europski parlament i Vijeće EU sada će započeti pregovore o konačnom tekstu reforme, koja će odrediti smjer europske klimatske politike i značajno utjecati na buduće poslovanje brodarskih kompanija, energetskog sektora i industrije tijekom sljedećih desetljeća.
