Sažetak

Ovaj rad analizira stratešku i tehničku dimenziju proširenja Inmarsat NexusWave usluge integriranjem ViaSat-3 satelitske mreže. Posebna se pozornost posvećuje arhitekturnim obilježjima više mrežnih (multi-orbit) sustava koji kombiniraju geostacionarne (GEO), nisko orbitalnu (LEO), mobilnu (LTE) i L-band komponentu u jedinstven upravljani servis. 

U radu se raspravlja o utjecaju ove tehnološke tranzicije na učinkovitost pomorskih operacija, digitalizaciju flote te dobrobit posade. Rezultati sugeriraju da hibridna arhitektura koja integrira ViaSat-3 kapacitete velikog kapaciteta s inteligentnom raspodjelom propusnosti predstavlja ključni korak prema pouzdanoj i skalabilnoj pomorskoj komunikacijskoj infrastrukturi.

Uvod

Tehnološka evolucija satelitskih komunikacijskih sustava jedna je od najznačajnijih odrednica suvremenoga pomorskog sektora. Dok su tradicionalni geostacionarni (GEO) VSAT sustavi desetljećima dominirali pomorskim komunikacijama, pojava nisko orbitalnih (LEO) konstelacija i napredak u satelitskoj tehnologiji visokog kapaciteta otvorili su posve novu paradigmu u načinu na koji se brodovi, flote i kompletni lančani sudionici – brodovlasnici, operateri, agenti i lučke uprave – međusobno povezuju i razmjenjuju podatke (Mordor Intelligence, 2025).

Valour Consultancy (2024) procjenjuje da je do kraja 2023. godine oko 92.100 brodova koristilo satelitske komunikacijske usluge, pri čemu su ukupni prihodi od usluga povezivanja premašili 1,1 milijardu dolara. Pritom je uočljiv trend postupnog pada GEO VSAT pretplata

i nagle ekspanzije LEO usluga – do te mjere da se predviđa kako će broj brodova na LEO uslugama premašiti broj GEO VSAT korisnika već do kraja 2026. godine.

U tom kontekstu, Inmarsat Maritime – koji od 2023. godine djeluje kao dio Viasata – najavio je novu fazu razvoja svoje upravljane više mrežne usluge NexusWave, integriranjem satelita ViaSat-3 Flight 2 i Flight 3. Ovaj rad analizira tehničke i strateške aspekte tog razvoja, smještajući ga u širi kontekst digitalizacije pomorskog sektora i akademske rasprave o budućnosti pomorskih komunikacija.

Pregled literature

Evolucija pomorskih satelitskih sustava

Prema istraživanju Mordor Intelligencea (2025), GEO VSAT sustavi i dalje drže dominantnu poziciju s 58% tržišnog udjela u 2024. godini, no ne-GEO rješenja – ponajprije LEO – bilježe godišnji rast od 17,6%. Tradicionalni Ku-band zauzima 41% prihoda, dok Ka-band doživljava najbrži rast (18% godišnje), što izravno odražava strateško pozicioniranje platformi poput ViaSat-3.

Riviera Maritime Media (2023) ističe da su LEO konstelacije – posebice OneWeb i Starlink – promijenile percepciju latencije i propusnosti u pomorskim komunikacijama, nudeći kašnjenja ispod 50 ms u usporedbi s 500–700 ms tipičnima za GEO sustave. Međutim, autori naglašavaju da GEO sustavi i dalje pokazuju znakovitu prednost u pokrivenosti rubnih geografskih zona te u pružanju usluga u prilikama kao što su SAR operacije i nadzor u skladu s SOLAS konvencijom.

Istraživanje objavljeno na portalu AST Networks (2025) potvrđuje da hibridni modeli koji kombiniraju LEO i GEO tehnologiju postaju standard u novim ugovorima, a tvrtke koje su implementirale više orbitalne platforme bilježe smanjenje troška po gigabajtu i do 55% uz istovremeno udvostručenje podatkovnih paketa za posadu.

Digitalizacija i pametna plovidba

Tematika digitalizacije pomorskog sektora postala je jedno od dominantnih istraživačkih polja u relevantnim časopisima. Sustavni pregled literature koji obuhvaća 606 recenziranih radova (Emerald MABR, 2025) identificira IoT, blockchain, digitalne dvojnike i platforme za analitiku velikih podataka kao ključne pokretače transformacije u pomorskoj logistici. Posebno se ističe primjena AIS podataka u kombinaciji s IoT senzorima za prediktivno održavanje, optimizaciju ruta i praćenje emisija.

Tandfonline (2026) u preglednom radu o Industriji 4.0 u pomorskom transportu zaključuje da integracija IoT-a, vještačke inteligencije i automatizacije nije samo operativni imperativ nego i regulatorni zahtjev koji je u porastu zahvaljujući sve striktnijim ekološkim i sigurnosnim normama (npr. CII indeks, EU ETS, MLC 2006). Autori napominju kako je pouzdana i širokopojasna satelitska komunikacija preduvjet za implementaciju navedenih digitalnih sustava.

Maritime Executive (2026) dokumentira da je potražnja za propusnošću na brodovima u prosjeku pet do deset puta veća od raspoložive, što stvara operativni pritisak i za brodske posade i za shore-based timove. Ovaj jaz između ponude i potražnje čini razvoj kapacitetnih satelitskih rješenja poput ViaSat-3 posebno relevantnim.

Dobrobit posade i uloga satelitske komunikacije

Istraživanje objavljeno u časopisu Tandfonline (2025) o tehnostreu kod pomorskih časnika upozorava na ambivalentnost digitalizacije: dok unapređuje operativnu učinkovitost, povećana digitalna opterećenost može negativno utjecati na mentalno zdravlje posade. Analiza 411 aktivnih časnika u Turskoj pokazuje statistički značajnu vezu između brzine uvođenja novih digitalnih alata i razine stresa. Autori preporučuju prilagođenu edukaciju i dostatnu komunikacijsku infrastrukturu kao mjere ublažavanja.

Thetius izvještaj “Riding the Digital Wave” (2024, citirano u Ideagen, 2025) bilježi da kompanije koje ulažu u digitalizaciju flote očekuju višestruke povrate na investiciju, pri čemu se dobrobit posade i smanjenje fluktuacije zaposlenika identificiraju kao jedan od ključnih, ali često zanemarenih financijskih pokazatelja. U tom kontekstu, brzi i pouzdani internet za posadu nije luksuz nego operativno i regulatorno pitanje.

NexusWave arhitektura i ViaSat-3 integracija

Arhitektura višemrežnog sustava

NexusWave opisuje se kao upravljana, vezana više mrežna (bonded multi-network) usluga koja integrira četiri mrežne komponente u jedan kohezivni sustav: GEO Ka-band, LEO konstelaciju, LTE (obalna pokrivenost) i L-band (sigurnosno-kritične usluge). Ovakav pristup – umjesto ručnog prebacivanja između različitih providera – automatski usmjerava promet prema optimalnoj mreži na osnovi raspoloživosti, latencije i postavljenih prioriteta za određenu vrstu podataka.

Proširenje sustava integracijom ViaSat-3 satelita valja razumjeti u kontekstu globalne strategije Viasata. ViaSat-3 Flight 2, koji pokriva Amerike, i Flight 3, namijenjen azijsko-pacifičkoj regiji, trebali bi postati operativni 2026. godine. Svaki satelit opremljen je s više od 1.000 upravljanih lokalnih zraka (spot beams), što omogućuje dinamičku raspodjelu propusnosti tamo gdje je u danom trenutku najpotrebnija – bilo da se radi o gusto frekventiranim plovnim rutama, lukama ili offshore lokacijama.

Terminal VS60 – tehnički parametri

Ključna hardverska komponenta ove integracije jest pomorski terminal VS60, koji je razvio Intellian koristeći Viasatovu softversku radio (software-defined radio) tehnologiju. Prema rezultatima morskih ispitivanja koje navodi Inmarsat Maritime, terminal VS60 može postizati brzine preuzimanja veće od 250 Mbps – što ga svrstava u sam vrh performansi pomorskih terminala dostupnih na tržištu.

Terminal je projektiran za aplikacije koje zahtijevaju značajnu propusnost: poslovno umrežavanje (ERP u oblaku, video-konferencije), video streaming za posadu, telematiku i prediktivno održavanje, te sigurnosno-kritične operacije. Pored toga, uključuje mjere kibernetičke sigurnosti namijenjene zaštiti osjetljivih operativnih podataka, što postaje sve važnije u kontekstu rastuće izloženosti brodskih informatičkih sustava kibernetičkim napadima (Valour Consultancy, 2024).

Tržišno i strateško pozicioniranje

Inmarsat Maritime potvrdio je da su nedavno sklopili sporazum s tvrtkom Coastal Transportation Inc. iz Seattlea o uvođenju NexusWave usluge u cijeloj njihovoj floti. Ovaj slučaj ilustrira širu industrijsku dinamiku u kojoj operateri regionalnih flota prepoznaju prednosti više mrežnih upravljanih usluga kao alternative parcijalnim VSAT ili LEO rješenjima.

Predsjednik Viasat Commerciala Ben Palmer OBE istaknuo je da NexusWave integrira povećanu propusnost, bolju fleksibilnost i napredni put nadogradnje. Ova izjava upućuje na dugoročnu platformsku logiku: pretplatnici ne kupuju isključivo sadašnji kapacitet, nego i kompatibilnost s budućim mrežnim proširenjima bez zamjene terminala ili raskida ugovornih odnosa.

Diskusija

Implikacije za pomorsku industriju

Integracija ViaSat-3 u NexusWave arhitekturu nije izolirani poslovni potez jednog operatera – ona je simptom šire strukturne promjene u načinu na koji se gleda na satelitsku komunikaciju u pomorstvu. Ako su prethodne generacije VSAT usluga bile percipirane kao korisno, ali skupo rješenje za brodove koji si to mogu priuštiti, više mrežne upravljane platforme novije generacije imaju ambiciju postati standardna infrastrukturna komponenta poput brodskih navigacijskih sustava.

Istraživanje AST Networks (2025) potvrđuje da je tržište pomorskog interneta u 2025. godini doseglo vrijednost od 3,2 milijarde dolara, s više od 38.000 brodova opremljenih VSAT ili LEO uslugama – rast od 5.000 brodova samo u prvom tromjesečju 2025. Ovaj dinamični rast dodatno potiče konsolidaciju ponude i razvoj integriranih platformi kakav predstavlja NexusWave.

Tehnološki izazovi i ograničenja

Unatoč impresivnim tehničkim karakteristikama, više mrežni sustavi postavljaju i specifične izazove. Prvo, kibernetička sigurnost: povećana propusnost i cloud integracija proširuju površinu napada, a Valour Consultancy (2024) identificira ovo kao jedan od najbrže rastućih rizika u sektoru. Drugo, interoperabilnost: automatizirano prebacivanje između mreža zahtijeva softversku sofisticiranost koja može otežati dijagnozu kvarova i povećati ovisnost o specijaliziranoj tehničkoj podršci providera.

Treće, geopolitička ograničenja: satelitske frekvencije i orbite predmet su međunarodnih regulativa i bilateralnih sporazuma, a ekspanzija visoko kapacitetnih sustava može naići na regulatorne prepreke u određenim jurisdikcijama. Konačno, cijena: iako troškovi po gigabajtu padaju, inicijalna investicija u terminale i pretplata na upravljane usluge i dalje mogu biti nepristupačne manjim brodskim kompanijama ili ribarskim flotama.

Perspektiva digitalizacije i održivosti

Iz perspektive digitalizacije, ViaSat-3 integracija NexusWavea poklapa se s trendovima koje opisuje Emerald MABR (2025): rast primjene IoT senzora, digital twin platformi i analitike u realnom vremenu zahtijeva stabilnu i visoko kapacitetnu komunikacijsku vezu koja je sada tehnički izvediva na globalnoj razini. Brodovi opremljeni sustavima poput NexusWave mogu kontinuirano slati podatke o potrošnji goriva, stanju motora i emisijama – što je preduvjet za usklađenost s CII i EU ETS regulativom.

Dobrobit posade, koja se sve više prepoznaje kao operativni i regulatorni imperativ (MLC 2006, Thetius 2024), izravno je ovisna o dostupnosti pouzdanog i brzog interneta. Istraživanja pokazuju da visoka fluktuacija pomoraca direktno utječe na operativne troškove, a investicija u komunikacijsku infrastrukturu može se mjeriti i kroz ovaj aspekt povrata.

Zaključak

Proširenje Inmarsat NexusWave usluge integracijom ViaSat-3 satelitske mreže i terminala VS60 predstavlja relevantnu tehnološku i stratešku prekretnicu u razvoju pomorskih komunikacija. Više mrežna arhitektura koja dinamički kombinira GEO, LEO, LTE i L-band komponente rješava ograničenja mono mrežnih sustava i odgovara na rastuće potrebe digitaliziranih flota za propusnošću, pouzdanošću i skalabilnošću.

Akademska literatura potvrđuje da je ovaj razvoj u skladu s trendovima koji oblikuju budućnost pomorske industrije: ekspanzija LEO sustava, hibridne arhitekture, IoT integracija, regulatorna digitalizacija i sve veća pozornost prema dobrobiti posade. Istovremeno, izazovi kibernetičke sigurnosti, interoperabilnosti, regulatornih okvira i ekonomske pristupačnosti ostaju otvorena istraživačka i politička pitanja.

Buduća istraživanja trebala bi se usmjeriti na empirijsku analizu operativnih i ekonomskih učinaka uvođenja upravljanih više mrežnih usluga u raznim segmentima flote, kao i na razvoj metodoloških okvira za vrednovanje digitalne transformacije u maritimnom kontekstu. NexusWave integracija ViaSat-3 kapaciteta nudi empirijsku osnovu za takva istraživanja te ujedno poziva akademsku zajednicu na sustavniji angažman s tehnološkim razvojem koji oblikuje budućnost globalne plovidbe.

Milo Miklaušić, kap. 03-06-26

Navigirajte glavom, srcem i zvijezdama — ne samo ekranom.

Dragim pomorcima — sretni vam putovi, povoljni vjetrovi i siguran povratak kući!

Literatura

AST Networks. (2025). Future of Maritime Internet Access: LEO, GEO, VSAT, & 5G Solutions. Preuzeto s https://ast-networks.com/insights/blog/maritime-internet-access-staying-connected-at-sea-in-2025/

Emerald MABR. (2025). Maritime logistics and digital transformation with big data. Maritime Business Review, 9(3). https://doi.org/10.1108/MABR-10-2023-0069

Ideagen. (2025). Maritime digital transformation trends for 2026. Preuzeto s https://www.ideagen.com/thought-leadership/blog/maritime-digital-transformation-trends-for-2026

Inmarsat Maritime. (2025). Inmarsat Maritime proširuje NexusWave s novom ViaSat-3 satelitskom mrežom [Priopćenje za javnost]. Preuzeto s https://www.ship-technology.com/news/inmarsat-maritime-expands-nexuswave/

J. Mar. Sci. Eng. (2025). Digitalization in the Maritime Logistics Industry: A Systematic Literature Review of Enablers and Barriers. Journal of Marine Science and Engineering, 13, 797. https://doi.org/10.3390/jmse13040797

Maritime Executive. (2026). Maritime Digitalization: Moving From Tools to Integrated Systems. Preuzeto s https://maritime-executive.com/editorials/maritime-digitalization-moving-from-tools-to-integrated-systems

Mordor Intelligence. (2025). Maritime Satellite Communication Market – Size, Share & Industry Analysis 2030. Preuzeto s https://www.mordorintelligence.com/industry-reports/maritime-satellite-communication-market

Riviera Maritime Media. (2023). LEO satellites will transform maritime connectivity. Preuzeto s https://www.rivieramm.com/news-content-hub/news-content-hub/leo-satellites-will-transform-maritime-connectivity-70481

Springer Nature. (2025). IoT technology in maritime logistics management: exploration of data analysis methods. Discover Internet of Things. https://doi.org/10.1007/s43926-025-00167-9

Tandfonline. (2025). The impact of digitalization on the maritime sector: Analyzing technostress among officer seafarers. https://doi.org/10.1080/25725084.2025.2478751

Tandfonline. (2026). Navigating industry 4.0: digital transformation and technological advancements in maritime transportation. https://doi.org/10.1080/03088839.2025.2611059

Thetius. (2024). Riding the Digital Wave: Maritime Digitalisation Report. London: Thetius Research.

Valour Consultancy. (2024). The Future of Maritime Connectivity: Headline Statistics from 2024. Preuzeto s https://valourconsultancy.com/the-future-of-maritime-connectivity-headline-statistics-from-2024/

Valour Consultancy. (2024). Why L-Band Connectivity for Maritime is Here to Stay. Via Satellite, prosinac 2024. Preuzeto s https://interactive.satellitetoday.com/via/december-2024/why-l-band-connectivity-for-maritime-is-here-to-stay