Uvod

Vodik se posljednjih godina sve češće spominje kao jedno od mogućih goriva budućnosti. Razlog tome je sve veća potreba za smanjenjem onečišćenja okoliša i emisija stakleničkih plinova, posebice u sektorima koji se teško elektrificiraju izravno, poput prometa, industrije i brodarstva. Iako vodik nije novo otkriće – poznat je i korišten desetljećima – razvoj novih tehnologija ponovno ga stavlja u središte rasprava o energetskoj tranziciji.

Jedno od područja u kojem bi vodik mogao imati važnu ulogu jest upravo pomorski promet. Brodovi troše velike količine goriva, a plovidba na velike udaljenosti predstavlja poseban izazov za smanjenje emisija. Zbog toga se istražuju različita alternativna goriva, među kojima se najčešće spominju vodik i amonijak. Prema materijalima norveške klasifikacijske i savjetodavne kuće DNV, vodik ima potencijal omogućiti operacije bez emisija na moru, no još uvijek postoje važne prepreke koje je potrebno riješiti – prije svega pohrana, sigurnost i troškovi.

Cilj ovog eseja jest na jednostavan i pristupačan način objasniti što je vodik, zašto se smatra gorivom budućnosti te kakvu bi ulogu mogao imati u pomorskom prometu, uz osvrt na aktualne događaje i publikacije kompanije DNV koji tu temu dodatno osvjetljavaju.

Što je zapravo vodik?

Vodik je vrlo lagan kemijski element i ujedno najjednostavniji element u prirodi. U normalnim uvjetima nalazi se u obliku plina. Kada se koristi kao gorivo, sam po sebi ne proizvodi ugljični dioksid, što je jedan od glavnih razloga zbog kojih se smatra zanimljivim za buduću energetiku.

Ipak, važno je naglasiti da vodik nije izvor energije na isti način kao Sunce ili vjetar – on je prije svega nositelj energije. To znači da ga je prvo potrebno proizvesti, a za samu proizvodnju potrebna je energija. Način na koji se vodik proizvodi vrlo je važan za njegovu ukupnu održivost. Ako se za proizvodnju koristi električna energija iz obnovljivih izvora, poput sunca ili vjetra, moguće je dobiti vodik s vrlo niskim emisijama – takav se vodik često naziva „zeleni vodik“. 

S druge strane, ako se vodik proizvodi iz fosilnih goriva, njegova proizvodnja može biti povezana sa značajnim emisijama stakleničkih plinova.

Zbog toga se prilikom rasprave o vodiku ne smije promatrati samo trenutak njegove uporabe u motoru ili nekom drugom uređaju. Potrebno je sagledati cijeli proces – od proizvodnje, preko prijevoza i skladištenja, pa sve do konačne uporabe – kako bi se moglo procijeniti koliko je neko gorivo doista „čisto“.

Vodik u brodarstvu

Pomorski promet jedan je od sektora u kojem je smanjenje emisija posebno zahtjevno. Brodovi moraju imati dovoljno energije za putovanja koja mogu trajati danima ili čak tjednima, dok su istovremeno prostor i nosivost broda ograničeni. Zbog toga nije dovoljno jednostavno zamijeniti postojeće gorivo nekom drugom vrstom goriva – potrebno je preispitati cijeli sustav pogona, skladištenja i opskrbe.

Vodik se u tom kontekstu promatra kao jedno od mogućih rješenja. Njegova velika prednost jest mogućnost korištenja u sustavima koji mogu raditi bez izravnih emisija ugljikova dioksida. Prema navodima DNV-a, vodik ima potencijal omogućiti operacije bez emisija na moru, što bi moglo biti izuzetno važno za buduće generacije brodova. Umjesto oslanjanja isključivo na tradicionalna fosilna goriva, brodovi bi mogli koristiti alternativna goriva s bitno manjim utjecajem na okoliš.

Ipak, prijelaz na vodik nije jednostavan. Jedan od najvećih problema jest njegovo skladištenje. Vodik je vrlo lagan i zauzima velik volumen, pa ga je, kako bi se mogao koristiti na brodu, potrebno skladištiti na odgovarajući način – primjerice pod visokim tlakom ili u tekućem obliku pri vrlo niskim temperaturama. Takvi sustavi zahtijevaju posebnu opremu i vrlo pažljivo projektiranje broda. Osim skladištenja, iznimno je važna i sigurnost, budući da je vodik vrlo zapaljiv. Njegova primjena zahtijeva odgovarajuće sustave za otkrivanje curenja, ventilaciju i zaštitu od požara, zbog čega je nužno razvijati nova pravila i tehnologije koje će omogućiti sigurnu primjenu vodika u pomorstvu.

Vodik i amonijak – dva puta prema istom cilju

Kada se govori o budućnosti brodarstva, vodik se vrlo često spominje zajedno s amonijakom. Amonijak je zanimljiv jer se, u usporedbi s čistim vodikom, lakše skladišti i transportira, što ga čini praktičnijom opcijom za određene primjene. Materijali DNV-a posebno se bave pitanjem može li amonijak postati praktično gorivo za dubokomorsku plovidbu, ističući da interes za amonijak raste, ali da istovremeno postoji potreba za rješavanjem njegovih specifičnih sigurnosnih izazova, s obzirom na to da je amonijak toksičan plin.

Ovakva situacija pokazuje da budućnost brodarstva vjerojatno neće ovisiti isključivo o jednom gorivu. Za neke će brodove vodik biti prikladniji, za druge amonijak, a u određenim slučajevima koristit će se i druga alternativna rješenja, poput metanola ili elektrifikacije za kraće relacije. Zbog toga je razdoblje u kojem se trenutačno nalazimo iznimno važno za cjelokupnu pomorsku industriju – proizvođači brodova, brodari, energetske kompanije i međunarodne organizacije moraju zajednički razvijati tehnologije i propise koji će omogućiti sigurnu i ekonomski održivu energetsku tranziciju.

Glavne prepreke široj primjeni vodika

Iako vodik ima mnogo prednosti, na putu do njegove šire primjene postoje i brojni problemi. Prvi je cijena – proizvodnja vodika s niskim emisijama trenutačno je skuplja od korištenja tradicionalnih goriva, stoga je za konkurentnost vodika potrebno smanjiti troškove proizvodnje, skladištenja i transporta.

Drugi je problem infrastruktura. Nije dovoljno proizvesti vodik – potrebno ga je i doprijeti do mjesta gdje će se koristiti. Kada je riječ o brodovima, luke bi morale imati odgovarajuće sustave za skladištenje i opskrbu vodikom, a to zahtijeva velika ulaganja i dugoročno planiranje.

Treći problem predstavlja sigurnost. Svako novo gorivo mora se koristiti na način koji štiti posadu, putnike, sam brod i okoliš, zbog čega DNV posebno naglašava potrebu za sigurnom implementacijom amonijaka i vodika kao brodskih goriva. 

Četvrti problem odnosi se na dostupnost dovoljne količine energije za proizvodnju vodika – ako se želi proizvesti velika količina zelenog vodika, potrebne su znatne količine električne energije iz obnovljivih izvora, što znači da razvoj vodika mora ići ruku pod ruku s razvojem solarnih elektrana, vjetroelektrana i drugih izvora čiste energije.

Aktualni doprinos: DNV i događaj Maritime Forecast to 2050

O važnosti ovih pitanja govori i događaj naziva „Global launch event: Maritime Forecast to 2050“, koji je prema dostupnim materijalima povezan s kompanijom DNV. Program događaja uključuje predstavljanje ključnih rezultata izvještaja Maritime Forecast to 2050, razgovor s glavnim tajnikom Međunarodne pomorske organizacije (IMO) te panel-raspravu predstavnika pomorske i energetske industrije. 

Prema dostupnim informacijama, predstavljanje izvještaja bilo je zakazano za 1. rujna 2026. godine u Hamburgu, u sklopu događanja DNV-a na sajmu SMM 2026.

Takvi događaji jasno pokazuju koliko je pitanje budućih brodskih goriva važno za cijelu pomorsku industriju. 

Ne radi se samo o tome koje će gorivo koristiti pojedini brod, nego o promjeni cijelog sustava – brodovi budućnosti morat će biti drukčije projektirani, luke će morati imati novu infrastrukturu, posade će trebati dodatnu edukaciju, a bit će potrebno razviti i nove zakone, međunarodne standarde i sigurnosne postupke.

DNV kroz svoje publikacije i stručne materijale, poput izvještaja o ulozi vodika u energetskoj tranziciji brodarstva te vodiča o sigurnom uvođenju alternativnih goriva, aktivno podupire vlasnike brodova pružajući im uvide i alate potrebne za snalaženje u sve zahtjevnijem regulatornom okruženju.

Zašto je vodik važan za budućnost?

Vodik je važan zato što pruža mogućnost smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima, a njegova bi primjena mogla biti osobito značajna upravo u sektorima u kojima je teško koristiti baterije ili izravnu elektrifikaciju. Brodarstvo je upravo takav primjer – veliki brodovi trebaju ogromne količine energije i moraju moći putovati na velike udaljenosti. Baterije mogu biti korisne za određene manje brodove i kraće relacije, no za dubokomorsku plovidbu potrebna su drukčija rješenja, poput vodika ili amonijaka.

Ipak, ne treba očekivati da će vodik preko noći zamijeniti sva postojeća goriva. Potrebno je još mnogo istraživanja, ulaganja i testiranja prije nego što ova tehnologija postane svakodnevna praksa. 

Najvažnije je da se o vodiku ne govori samo kao o ideji, nego da se postupno razvijaju stvarna, primjenjiva rješenja – upravo to DNV u svojim materijalima naglašava kada govori o potrebi razumijevanja problema skladištenja, sigurnosti i troškova.

Zaključak

Vodik bi mogao imati važnu ulogu u energetskoj tranziciji i budućnosti brodarstva. Njegova najveća prednost jest mogućnost korištenja u sustavima s vrlo niskim ili bez izravnih emisija, ovisno o načinu na koji je proizveden, zbog čega se smatra jednom od mogućih alternativa tradicionalnim fosilnim gorivima.

Ipak, pred vodikom stoje brojni izazovi. Potrebno je riješiti probleme skladištenja, sigurnosti, cijene i dostupnosti infrastrukture, a posebno je važno razviti sigurne načine njegove primjene na brodovima i u lukama. Uz vodik, važnu bi ulogu mogao imati i amonijak, zbog čega budućnost brodarstva vjerojatno neće biti temeljena na samo jednom gorivu – različita tehnološka rješenja mogla bi se koristiti ovisno o vrsti broda, njegovoj ruti i konkretnim potrebama.

Može se zaključiti da vodik nije jednostavno rješenje za sve probleme energetike, ali je vrlo važan dio razgovora o budućnosti pomorskog prometa. 

Ako se uspješno riješe tehničke, sigurnosne i ekonomske prepreke, vodik bi mogao postati jedan od ključnih elemenata čišćeg i održivijeg pomorskog prometa. 

Budućnost će pokazati koliko će brzo vodik prijeći put od obećavajuće tehnologije do svakodnevne primjene, no već je sada jasno da će razvoj alternativnih goriva, uključujući vodik i amonijak, imati važnu ulogu u nastojanjima da brodarstvo postane održivije i manje ovisno o fosilnim gorivima.

Milo Miklaušić, kap.

Navigirajte glavom, srcem i zvijezdama — ne samo ekranom.

Dragim pomorcima — sretni vam putovi, povoljni vjetrovi i siguran povratak kući!

Izvori

DNV – Assessing hydrogen’s role in shipping’s energy transition

DNV – Safe introduction of alternative fuels: Focus on ammonia and hydrogen as ship fuels

DNV – Ammonia video – Maritime Impact

DNV – Global launch event: Maritime Forecast to 2050, SMM 2026, Hamburg (1. rujna 2026.)