Uvod

Druženje s drugim ljudima često doživljavamo kao nešto lijepo, ali ne i nešto nužno za život. Ipak, sve više istraživanja pokazuje suprotno: dobri odnosi s drugima, osjećaj da negdje pripadamo i redovan kontakt s ljudima oko nas snažno utječu na naše fizičko zdravlje, psihičko stanje pa i na to koliko ćemo dugo živjeti.

To je posebno važno za zanimanja u kojima ljudi mjesecima žive odvojeni od svojih uobičajenih krugova ljudi. Pomorstvo je jedan od najboljih primjera. Pomorci mjesecima žive i rade na istom brodu, daleko od porodice i prijatelja. Zato druženje na brodu za njih nije samo lijepa stvar – ono utiče i na njihovo zdravlje i na sigurnost cijele posade.

Ovaj esej na jednostavan način objašnjava što istraživanja kažu o vezi između druženja i zdravlja, kako izgleda socijalni život pomoraca i što kompanije mogu učiniti da im pomognu.

Zašto nam je druženje s drugima važno za zdravlje

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da se otprilike jedna od šest osoba u svetu osjeća usamljeno. Prema jednom izvještaju iz 2025. godine, usamljenost je u razdoblju od 2014. do 2019. bila povezana s oko 871.000 smrtnih slučajeva godišnje – to je otprilike sto smrtnih slučajeva svakog sata. Ovi brojevi pokazuju da usamljenost nije samo neugodan osjećaj, nego ozbiljan problem javnog zdravlja.

Velika analiza koja je objedinila 148 znanstvenih studija i podatke od preko 308.000 ljudi pokazala je da osobe s jačim društvenim vezama imaju čak 50% veću šansu da ostanu žive tijekom razdoblja praćenja, u usporedbi s onima čiji su odnosi s drugima slabiji. Zašto je to tako? Dobri odnosi pomažu ljudima da lakše podnose stres, potiču ih na zdravije navike i pružaju podršku kada je najpotrebnija.

S druge strane, usamljenost i izolacija povezane su s većim rizikom od depresije, anksioznosti, bolesti srca, moždanog udara, demencije i prerane smrti. Prema podacima američkog Ministarstva zdravlja, socijalna izolacija povećava rizik od prerane smrti za 29%. Loši odnosi s drugima ljudima povezani su i s 29% većim rizikom od srčanih bolesti te 32% većim rizikom od moždanog udara. Drugim riječima, druženje s ljudima nije samo pitanje raspoloženja – ono mjerljivo utiče na naše tijelo.

Poseban svijet pomoraca

Život na moru donosi izazove koje ljudi na kopnu rijetko doživljavaju. Pomorci su fizički odsječeni od porodice i prijatelja. Umor, dugo radno vrijeme, pritisak posla, kulturne razlike među članovima posade i stroga hijerarhija na brodu dodatno otežavaju priliku za pravo, opušteno druženje.

Jedno od rijetkih istraživanja koje je ovu temu proučavalo u stvarnim uvjetima sproveo je ISWAN, organizacija koja se brine o dobrobiti pomoraca. Istraživanje je obuhvatilo 176 pomoraca na šest brodova (komercijalnih, krstaša i super jahti) tijekom tri mjeseca. Koristili su upitnike o dobrobiti, nosive uređaje koji prate zdravlje te razgovore s pomorcima. Rezultati pokazuju da posvećena pažnja društvenom životu na brodu – uključujući i to da neko iz posade bude zadužen za druženje, takozvani „socijalni ambasador“ – pomaže boljem moralu, manjem stresu i jačoj povezanosti posade.

Isto istraživanje pokazalo je i da iskustva pomoraca nisu ista za sve. Ovise o tipu broda, činu, spolu i uvjetima rada. Časnici zaduženi za navigaciju i strojarstvo prijavili su manje druženja s drugima. Žene na kruzerima i super jahtama osjećale su veći umor, i psihički i fizički, od muškaraca – čak i kad se uzme u obzir koliko su radile i spavale. To znači da program za poboljšanje druženja na brodu treba biti prilagođen svakoj posadi, a ne isti za sve.

Slične zaključke potvrđuje i istraživanje SEAFiT iz 2025. godine, koje je obuhvatilo oko 22.000 pomoraca na 1.700 brodova. Pomorci su izrazili želju za više druženja i manje osamljenosti, a kao poželjne aktivnosti najčešće su spominjali večeri igara, zajedničku rekreaciju i organizirane aktivnosti za timsko povezivanje.

Što se od svega ovoga može učiniti u praksi

Istraživanja predlažu nekoliko konkretnih koraka koje brodske kompanije mogu preuzeti. To uključuje: čuvanje vremena za odmor, osiguravanje pouzdane veze s porodicom i prijateljima (internet, telefon), uređenje ugodnih zajedničkih prostora na brodu, te omogućavanje redovnog izlaska na kopno. Osoba zadužena za druženje na brodu može da organizira opuštene, uključivo aktivnosti, dok bi oficiri trebalo da njeguju kulturu poštovanja i potiču sve članove posade, bez obzira na čin, da sudjeluju.

Važno je naglasiti da zdrav društveni život na brodu ne znači da svi moraju stalno biti društveni. Pomorcima je jednako potrebna privatnost, vrijeme za odmor i sloboda da sami odluče kada i koliko žele da sudjeluju u zajedničkim aktivnostima. Ravnoteža između zajedništva i osobnog prostora jednako je važna kao i same aktivnosti druženja.

Zaključak

Istraživanja jasno pokazuju da druženje s drugima značajno utječe na naše fizičko i psihičko zdravlje – kako u općoj populaciji, tako i među pomorcima. Za razliku od posla na kopnu, brod je pomorcima mjesecima i radno mjesto i dom, pa druženje na brodu nije samo osobno pitanje, nego dio same organizacije rada. Ako brodske kompanije brinu o društvenom životu posade – uz poštovanje razlika među ljudima i potrebe za privatnošću – posade postaju zdravije, otpornije i povezanije, a pomorske operacije sigurnije i održivije.

Milo Miklaušić, kap. 24. srpnja 2026.

Navigirajte glavom, srcem i zvijezdama — ne samo ekranom.

Dragim pomorcima — sretni vam putovi, povoljni vjetrovi i siguran povratak kući!

Literatura

Safety4Sea (2026). Društvena interakcija nije samo prijatan dio života. 

Svjetska zdravstvena organizacija (2025). Izvještaj o društvenoj povezanosti.

Holt-Lunstad i sar. Meta-analiza društvenih odnosa i mortaliteta. PLOS Medicine.

Američko Ministarstvo zdravlja i ljudskih usluga. Izvještaj o socijalnoj izolaciji i zdravstvenim rizicima.

International Seafarers’ Welfare and Assistance Network (ISWAN). Projekt socijalne interakcije, treća faza.

Istraživanje posade SEAFiT (2025).