O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Array

ACI ‘potapa’ Kerumove vezove pred ‘Marjanom’

Ako zbog porasta broja nautičara splitska ACI-jeva marina od Ministarstva mora dobije zatraženo proširenje koncesije za nautički turizam, a što je sasvim izgledno zbog državnog značenja marine, bit će bitno reduciran broj vezova za megajahte koje je u svom projektu poduzetnik Željko Kerum planirao na obližnjoj zapadnoj obali.

Kako doznajemo u Ministarstvu mora, Uprava ACI-ja zatražila je proširenje površine nautičke koncesije marini pod Sustipanom. Razlog tome su sve veće jahte koje dolaze u marinu. Zbog trenutačne nedovoljne površine koncesije, u marini na vanjskom lukobranu, primjerice, nije moguće privezati megajahte od 80 ili 100 metara dužine jer svojim dimenzijama takvi brodovi izlaze izvan gabarita trenutačne koncesijske granice.

Proširenjem površine koncesije i na ACI-ijevu sjeverozapadnom gatu, paralelnom sa zapadnom obalom, omogućilo bi se vezivanje brodova maksimalne dopuštene dužine do 30 metara, umjesto dosadašnjih 25 metara. Ukratko, proširenje koncesije za novih 11 tisuća metara površine, zajedno s “premještanjem” plovnog puta bliže zapadnoj obali, bitno će se suziti prostor za vezivanje velikih jahti ispred hotela “Marjan”. Ukupna površina nove ACI-jeve koncesije iznosila bi čak 11 i pol tisuća metara četvornih.

Kako nam je pojasnila Gracia Krainer, direktorica korporativnih komunikacija Uprave ACI-ja, ta je državna tvrtka 22. veljače uputila zahtjev za izmjenu ukupne površine akvatorija. Proširenje koncesije zatraženo je, tvrde u Upravi ACI-ja, zbog potreba za većim brojem vezova.

Ugrožena i sigurnost plovidbe

– Zahtjev je obrazložen činjenicom da je prigodom gradnje marine 1984. prosječna dužina brodica koje su koristile vez u marini bila značajno manja od današnje prosječne dužine brodica koje koriste vez u ACI-jevim marinama. Time je znatno smanjen ukupni broj vezova u marini, a i stvorio se novi problem sigurnosti plovidbe pri ulasku u marinu.

Postoji i problematika uplovljavanja većih plovila u marinu, odnosno manevriranja prigodom uplovljavanja, a zatim i prigodom privezivanja. Brodovi ne samo da su duži, nego su se i standardi brodova što se tiče njihove širine (i komotnosti na brodovima) povećali. To u praksi znači da marina raspolaže s manje kapaciteta nego što je to navedeno zbog toga što se broj vezova broji prema nekadašnjim standardima, a danas su prosječne dužine brodova narasle s 10 na 15 metara.

Dodatno, sve je više upita velikih brodova i za tranzitnim i za godišnjim vezom. No, nažalost, nismo u mogućnosti iskoristiti tu situaciju u potpunosti zbog postojećeg prostora i rasporeda – kaže Krainer, direktorica korporativnih komunikacija ACI-ja.

Nakon što najveća ACI-jeva marina dobije proširenje koncesije, nastat će tako problem za Kerumov projekt budućih vezova na zapadnoj obali. Na potezu od 500 metara nove zapadne obale, neće se moći privezati u četverovezu, kako je planirano, 70-ak brodova dužine 30 do 40 metara, nego najviše do 30 brodova, i to bočno uz obalu. Time je zapravo smanjena iskoristivost cijele dužine zapadne obale, te konačna financijska isplativost planiranih vezova.

Hidroavioni pred Matejuškom

Drugi projekt koji bi također mogao poremetiti planove vezivanja jahti na zapadnoj obali jest projekt njemačke tvrtke “European Coastal Airlines”. Naime, tvrtka je preko Splitsko-dalmatinske županije pokušava ishoditi koncesiju za hidroavionsko pristanište ispred Matejuške. Mišljenje o projektu morat će dati i splitski lučki kapetan Boris Matošić.

– Vidjet ćemo što će biti od toga. Ne mogu tek tako dopustiti da mi avioni plove po luci. Prvo županijski plan gradske luke treba odrediti lokaciju za aviobazu, a onda Lučka kapetanija može dati sigurnosne uvjete plovidbe. Vidjet ćemo što će biti, u planu su sezonski nautički ponton kod Matejuške koje planira gradonačelnik Kerum, te jednog dana i vezovi na zapadnoj obali – kaže kapetan Matošić.

Koalicijski partner lobira kod župana

S obzirom da je Splitsko-dalmatinska županija, odnosno njezin odjel za pomorstvo, nadležan za izdavanje koncesije za nautički turizma na zapadnoj obali, Kerumovi vezovi su i političko pitanje.

Naime, s obzirom na županijsku koaliciju HDZ-a i Kerumova HGS-a, postavlja se pitanje hoće li župan Ante Sanader podržati izdavanje nautičke koncesije za zapadnu obalu. Pouzdano doznajemo iz više izvora kako Kerum kod koalicijskih partnera iz HDZ-a lobira da mu Županija izda koncesiju za vezove.

Ako zbog porasta broja nautičara splitska ACI-jeva marina od Ministarstva mora dobije zatraženo proširenje koncesije za nautički turizam, a što je sasvim izgledno zbog državnog značenja marine, bit će bitno reduciran broj vezova za megajahte koje je u svom projektu poduzetnik Željko Kerum planirao na obližnjoj zapadnoj obali.

Kako doznajemo u Ministarstvu mora, Uprava ACI-ja zatražila je proširenje površine nautičke koncesije marini pod Sustipanom. Razlog tome su sve veće jahte koje dolaze u marinu. Zbog trenutačne nedovoljne površine koncesije, u marini na vanjskom lukobranu, primjerice, nije moguće privezati megajahte od 80 ili 100 metara dužine jer svojim dimenzijama takvi brodovi izlaze izvan gabarita trenutačne koncesijske granice.

Proširenjem površine koncesije i na ACI-ijevu sjeverozapadnom gatu, paralelnom sa zapadnom obalom, omogućilo bi se vezivanje brodova maksimalne dopuštene dužine do 30 metara, umjesto dosadašnjih 25 metara. Ukratko, proširenje koncesije za novih 11 tisuća metara površine, zajedno s “premještanjem” plovnog puta bliže zapadnoj obali, bitno će se suziti prostor za vezivanje velikih jahti ispred hotela “Marjan”. Ukupna površina nove ACI-jeve koncesije iznosila bi čak 11 i pol tisuća metara četvornih.

Kako nam je pojasnila Gracia Krainer, direktorica korporativnih komunikacija Uprave ACI-ja, ta je državna tvrtka 22. veljače uputila zahtjev za izmjenu ukupne površine akvatorija. Proširenje koncesije zatraženo je, tvrde u Upravi ACI-ja, zbog potreba za većim brojem vezova.

Ugrožena i sigurnost plovidbe

– Zahtjev je obrazložen činjenicom da je prigodom gradnje marine 1984. prosječna dužina brodica koje su koristile vez u marini bila značajno manja od današnje prosječne dužine brodica koje koriste vez u ACI-jevim marinama. Time je znatno smanjen ukupni broj vezova u marini, a i stvorio se novi problem sigurnosti plovidbe pri ulasku u marinu.

Postoji i problematika uplovljavanja većih plovila u marinu, odnosno manevriranja prigodom uplovljavanja, a zatim i prigodom privezivanja. Brodovi ne samo da su duži, nego su se i standardi brodova što se tiče njihove širine (i komotnosti na brodovima) povećali. To u praksi znači da marina raspolaže s manje kapaciteta nego što je to navedeno zbog toga što se broj vezova broji prema nekadašnjim standardima, a danas su prosječne dužine brodova narasle s 10 na 15 metara.

Dodatno, sve je više upita velikih brodova i za tranzitnim i za godišnjim vezom. No, nažalost, nismo u mogućnosti iskoristiti tu situaciju u potpunosti zbog postojećeg prostora i rasporeda – kaže Krainer, direktorica korporativnih komunikacija ACI-ja.

Nakon što najveća ACI-jeva marina dobije proširenje koncesije, nastat će tako problem za Kerumov projekt budućih vezova na zapadnoj obali. Na potezu od 500 metara nove zapadne obale, neće se moći privezati u četverovezu, kako je planirano, 70-ak brodova dužine 30 do 40 metara, nego najviše do 30 brodova, i to bočno uz obalu. Time je zapravo smanjena iskoristivost cijele dužine zapadne obale, te konačna financijska isplativost planiranih vezova.

Hidroavioni pred Matejuškom

Drugi projekt koji bi također mogao poremetiti planove vezivanja jahti na zapadnoj obali jest projekt njemačke tvrtke “European Coastal Airlines”. Naime, tvrtka je preko Splitsko-dalmatinske županije pokušava ishoditi koncesiju za hidroavionsko pristanište ispred Matejuške. Mišljenje o projektu morat će dati i splitski lučki kapetan Boris Matošić.

– Vidjet ćemo što će biti od toga. Ne mogu tek tako dopustiti da mi avioni plove po luci. Prvo županijski plan gradske luke treba odrediti lokaciju za aviobazu, a onda Lučka kapetanija može dati sigurnosne uvjete plovidbe. Vidjet ćemo što će biti, u planu su sezonski nautički ponton kod Matejuške koje planira gradonačelnik Kerum, te jednog dana i vezovi na zapadnoj obali – kaže kapetan Matošić.

Koalicijski partner lobira kod župana

S obzirom da je Splitsko-dalmatinska županija, odnosno njezin odjel za pomorstvo, nadležan za izdavanje koncesije za nautički turizma na zapadnoj obali, Kerumovi vezovi su i političko pitanje.

Naime, s obzirom na županijsku koaliciju HDZ-a i Kerumova HGS-a, postavlja se pitanje hoće li župan Ante Sanader podržati izdavanje nautičke koncesije za zapadnu obalu. Pouzdano doznajemo iz više izvora kako Kerum kod koalicijskih partnera iz HDZ-a lobira da mu Županija izda koncesiju za vezove.

Intervju

Kolumna

Službene informacije

Foto / video