Plovim više od 20 godina i nikada nisam vidio gore nevrijeme, bilo je strašno. Malo smo pothlađeni, ali naše zdravstveno stanje je zadovoljavajuće. Pohvalio bih španjolske liječnike koji su nam posvetili veliku pažnju i obavili temeljite preglede.
Nakon što sam malo odspavao, puno se bolje osjećam – kazao nam je kapetan Vlatko Vicić, koji je zajedno s električarom Milanom Bilandžijom i još 20 pomoraca preživio nesreću broda “Kea” koji je u utorak na Atlantiku potonuo na dubinu veću od 2000 metara, oko 160 nautičkih milja od sjeverozapadne obale Španjolske.
Riječki pomorci bili su smješteni u dvjema bolnicama u La Coruñi nakon čega su prebačeni u hotel “Avenida”. Havariju broda za prijevoz hlađenih tereta preživjela su 22 od ukupno 24 člana posade – 17 Filipinaca, dvojica Hrvata, te Rus, Latvijac i Ganac. Dvojica Filipinaca se drže nestalima, ali posljednje informacije govore da je na pučini primijećen jedan od brodolomaca.
“Kea” je iz ruskog Sankt Peterburga prema kolumbijskoj Santa Marti (gdje je trebao doploviti 7. travnja) prevozila opasan teret amonijeva nitrata u vrećama, koji služi kao temeljni sastojak umjetnoga gnojiva, ali i u proizvodnji bombi. Brod obično plovi iz Južne Amerike prema Europi s teretom banana, a u suprotnom smjeru se ukrcava amonijev nitrat.
Brodom pod zastavom Barbadosa upravlja švedska kompanija “Holy House Shipping” čiji su predstavnici doputovali u La Coruñu kako bi pomogli posadi. Pomorci su se javili obiteljima u Rijeci, a odmah su ih kontaktirali i iz Hrvatskog veleposlanstva u Madridu.
Izgubio i putovnicu
– SIM karticu od mobitela uspio sam spasiti, ali putovnicu nisam. Sada će mi službenici Veleposlanstva morati pomoći da dobijem novu – istaknuo je kap. Vicić, zapovjednik broda koji se ukrcao u Sankt Peterburgu i zamijenio kapetana koji već pet godina plovi na “Kei”.
Akcija spašavanja brodolomaca bila je vrhunac dvodnevne agonije na južnom rubu Biskaja, koji se u pomorstvu smatra jednom od najopasnijih zona. Naš sugovornik kazao je da se već u nedjelju moglo osjetiti kako će na tom dijelu Atlantika vladati vrlo loše vrijeme.
– Nevrijeme nas je uhvatilo oko 180 milja od punte Cabo Finisterre. Naš brod od 150 metara dužine se solidno držao. Nisam htio da ljude uhvati panika, pa sam pokušavao umirujuće djelovati na pomorce. Valovi su bili veliki, ali za nas je bio poguban jedan od 10 metara. Nakon udara pomaknuo se teret i više ga se nije moglo vratiti. Brod se nagnuo na gotovo 40 stupnjeva i tako nagnuti smo stali nekoliko sati, a zbog toga smo ostali i bez pogona – naglasio je kap. Vicić.
– Oglasili smo poziv za pomoć i na mjesto nesreće su za tri do četiri sata došla dva broda od kojih je jedan bio LPG brod na kojemu također plove Hrvati. No, zbog velikih valova i nagnuća našega broda, nitko nije mogao prijeći na brodove spasioce. Cijela posada je stala na zapovjednički most kako ne bismo završili u moru.
Skok u more
Petorica filipinskih pomoraca su u panici skočila u more unatoč upozorenjima zapovjednika da to ne čine. Dvojica nisu pronađena u akciji spašavanja u kojoj su sudjelovali pripadnici španjolske i portugalske obalne straže.
– Na kraju je po nas došao španjolski helikopter uz čiju pomoć je nekoliko pomoraca prevezeno na kopno, dok su ostali čamcima za spašavanje prevezeni na dva broda koji su nas prvi došli spasiti. U trenutku napuštanja brod je bio pod kutom od gotovo 90 stupnjeva. U trenutku napuštanja bio sam na jednom kraju mosta, dok su ostali pomorci bili na drugom kraju jer zbog nagiba broda od 90 stupnjeva nisam mogao sam.
– Da bih se mogao spasiti, morali su mi baciti konop uz pomoć kojeg sam se popeo na drugi kraj mosta. Kada se više nije moglo ostati na brodu, svi smo skočili u more čija je temperatura bila oko 13-14 stupnjeva. Iako smo na sebi imali topla odijela za grijanje tijela, ipak smo se pothladili. Koliko za sada znam, nitko od posade nije životno ugrožen. Vidio sam ih, bit će svi dobro – zaključio je kap. Vicić.
Ekoaktivisti na nogama
Zbog tereta amonijeva nitrata koji se nalazio u brodskim skladišnim prostorima, na noge su se digli ekoaktivisti iz španjolske regije Galicije koji upozoravaju na opasnost za more i priobalni pojas. I predstavnici “Greenpeacea” su izišli na teren.
SlobodnaDalmacija.hr
