U bogatoj povijesti u »Kraljevici« je bilo uspona i padova, ali nikada opstojnost škvera nije došla u pitanje, jer je »Kraljevica« uvijek radila dobre, snažne i kvalitetne brodove
RIJEKA Najstariji jadranski i jedan od najstarijih škverova na svijetu broji 283 godine. »Kraljevica« je u svojoj bogatoj povijesti prošla i preživjela mnoge ratove, različite vlasnike i države, uspone i padove, jedan proglašeni stečaj 1927. godine, ali je svejedno opstojnost škvera malo kada bila ugrožena kao danas.
Počeci kraljevičkog brodogradilišta vežu se uz davnu 1729. godinu i odluku Karla VI. o osnivanju ratne luke i brodogradilišta. Marija Terezija u listopadu 1764. godine proglasila je Kraljevicu ratnom lukom Austrije i ubrzo nakon toga počela je gradnja prvih dviju fregata »Aurore« i »Stelle Mattutina«, koje nikad nisu opremljene i prodane su tridesetak godina kasnije na dražbi. Nakon što je 1797. godine Venecija pripala Austriji baza ratne mornarice preseljena je iz Kraljevice u Veneciju, pa je krajem 18. stoljeća brodogradnja u Kraljevici gotovo nestala i gradili su se uglavnom brodovi za lokalne potrebe.
Stečaj i 1927.
Pravi procvat škvera dogodio se tridesetih godina 19. stoljeća dolaskom braće Pritchard, vrsnih engleskih konstruktora brodova, koji su pokrenuli gradnju parobroda za ratnu mornaricu, te plovila u seriji jedrenjaka. Između ostalog izgradili su 1836. parobrod »Maria Anna« koji je imao parni stroj od 120 konjskih snaga i bočne kotače kako bi postizao što veću brzinu. Od 1837. do 1880. u »Kraljevici« je izgrađeno 50 jedrenjaka. Daleke 1902. godine izgrađen je i prvi brod s kompletnim čeličnim trupom. Drugi procvat brodogradilište doživljava tijekom 1. svjetskog rata kada su se gradili manji ratni brodovi za Austro-ugarsku mornaricu. Pred početak rata, 1913. godine u škveru je bilo zaposleno 900 radnika.
Povijest bilježi da je 1927. godine bio proglašen stečaj, koji nije završio likvidacijom, već je rješenje pronađeno u spajanju sa splitskim brodogradilištem u zajedničku tvrtku pod nazivom Jadranska brodogradilišta. Prije početka 2. svjetskog rata, u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji postojalo je ukupno 86 brodogradilišta sa 1.483 zaposlena, od čega je njih 1.016 radilo u Jadranskim brodogradilištima.
Titovo brodogradilište
Tijekom 2. svjetskog rata u bombardiranju i miniranju uništeno je oko 60 posto brodograđevnih kapaciteta, tako da je »Kraljevica« nakon završetka rata rekonstruirana, proširena, modernizirana i premineovana u Titovo brodogradilište.
Povodom preimenovanja Josip Broz Tito ponovo je došao u škver 1946. godine, 20 godina nakon što je kao metalski radnik organizirao štrajk zbog neisplaćenih nadnica u škveru. Od toga je još važniji podatak da je 1947. godine »Kraljevica« izgradila prvi brod u tadašnjoj Jugoslaviji tehnologijom zavarivanja. Tito se u škver vratio još jednom 1977. godine u društvu Moamera el Gadafija nakon čega je krenuo remont libijskih brodova.
Današnje ime Brodogradilište Kraljevica vraćeno je 1993. godine, a u Domovinskom ratu je obnovljen i vojni program proizvodnje, te je prvo 1991. godine izgrađena raketna topovnjača Kralj Petar Krešimir IV., te još jedna 2001. godine, sličnih karakteristika pod nazivom Kralj Dmitar Zvonimir. U Kraljevici su u prošlom desetljeću izgrađeni i najveći Jadrolinijini trajekti »Hrvat« i »Juraj Dalmatinac«, koji mogu primiti 138 automobila i 1.200 putnika. Prije tri godine tiskana je monografija Brodogradilišta Kraljevica u povodu 280. obljetnice postojanja. Iz tih slavljeničkih dana vrijedi se prisjetiti jedne znakovite rečenice tadašnjeg direktora Irvina Badurine. »Nikada u skoro tri stoljeća postojanja niti jedan brod izgrađen u Kraljevici nije potonuo.«
»Zlatne« sedamdesete
Razdoblje od 1970. do raspada bivše države bilo jedno od najboljih zbog uspješnog poslovanja, ali i rada na nekim drugim poslovima, kao što je izgradnja rezervoarskih kapaciteta Inine rafinerije na Urinju, čelične konstrukcije za most na Rječini te mosta u Bakru. Prema podacima iz monografije o »Kraljevici«, koju je pripremio Vladimir Konjević, bivši direktor brodogradilišta u dva navrata, u škveru je od 1977. do 2000. godine izgrađeno ili je bilo na remontu 1.300 brodova. Procjena je da je u škveru od Drugog svjetskog rata do danas radilo oko 10.000 ljudi.
novine.novilist.hr
