O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Array

Obersnel: Končar ruši ideju privatizacije »3. maja«

Gdje su nestali najavljivani projekti, vjetroelektrane i kinesko brodogradilište, i kako je to gospodin Končar došao do brojke od 1.500 radnika koji su višak – začuđen je Obersnel

RIJEKA Neugodno sam iznenađen ukoliko se pokažu istinitim poruke s kojima je Danko Končar istupio pred trećemajskim sindikatima. Činjenica jest da sam s gospodinom Končarom razgovarao tog jutra o restrukturiranju »3. maja« i načinima na koje će se provesti, ali nismo govorili niti zamišljam restrukturiranje na osnovi trenutačne zaposlenosti. Govoriti o višku zaposlenih zbog nedostatka posla apsolutno je neprihvatljivo. To ruši ideju cijele privatizacije kojom se želi osigurati ulazak novog vlasnika koji će sa sobom donijeti nove poslove ili barem »know-how« kako doći do njih. Naravno da u brodogradilištima treba provesti restrukturiranje što neminovno sa sobom nosi i određen broj viška zaposlenih. Od toga više nitko ne bježi. Međutim, pitam se na temelju čega je to gospodin Končar došao do ove brojke od tisuću do 1.500 radnika u »3. maju« koji su višak? To što nema posla? Uistinu ne znam gdje su to u međuvremenu nestali najavljivani veliki projekti, vjetroelektrane i kinesko brodogradilište o kojem je gospodin Končar pričao da ga želi kupiti, reakcija je riječkoga gradonačelnika Vojka Obersnela na prekjučerašnji sastanak Danka Končara s trećemajskim sindikatima na kojem je, nakon sati i sati sastančenja s menadžmentom, na kraju ipak poručio kako nema izglednih poslova na vidiku te da je prema sadašnjem stanju stvari višak između 1.000 i 1.500 trećemajaca.

U ovim posljednjim sekundama pripetavanja uoči zauzimanja konačnog stava u Vladi i donošenja odluke ide li se u potpisivanje privatizacijskih ugovora ili ne, sve upućuje da obje strane još uvijek naveliko taktiziraju jer je ulog – golem, ali je pitanje trenutka kad će zec morati izaći na čistinu.

Predsjednik HUS-a Ozren Matijašević podsjeća da potencijalni kupci škverova moraju biti u stanju ispuniti glavne uvjete, a to su osiguranje bankovnih jamstava i popunjavanje kapaciteta novim poslovima.

Predstava za javnost

– Obveza je potencijalnog budućeg vlasnika da nađe posao kako bi mogao povući novac i predviđene državne potpore iz plana restrukturiranja. Ako je Danko Končar u »3. maj« došao reći da nema novih poslova, onda nije trebao ni dolaziti jer to u brodogradilištu i sami znaju. Moguće da je to učinio i u dobroj namjeri, želeći još jednom upozoriti kako će doći do promjena, koje su nužne. Međutim, ako je njegov posjet »3. maju« bio samo predstava za javnost, odnosno njegova izlazna strategija, onda imamo problem jer je netko više godina koristio svoju prisutnost i vrhunsku reklamu u novinama za neke druge svoje poslove. Puno je lakše izaći pod izlikom da ga u brodogradilištu, eto, ne žele nego da na svjetlo dana isplivaju neki drugi razlozi, kazao je jučer Matijašević, ne želeći podrobnije objasniti što pod time točno misli. Samo je zaključio kako će na idućem sastanku s predstavnicima Vlade i Ministarstva gospodarstva inzistirati da se u slučaju eventualnog neuspjeha privatizacije za pojedina brodogradilišta jasno kaže i detektira što je uzrok i tko je krivac.

Čelnik Sindikata metalaca Hrvatske Vedran Dragičević ne uzbuđuje se previše oko Končarevih brojki o višku zaposlenih.

Potražnja za brodovima jača

– U ovoj fazi to mogu biti samo njegove želje i ništa drugo. Planom restrukturiranja »3. maja« jasno je precizirano koliki je višak i od toga se ne smije odstupati, kazao je Dragičević koji, pak, navodi da se radi o njih oko 500 koji su Planom detektirani kao višak. Prema ovom sindikalnom čelniku, plan restrukturiranja moguće je mijenjati tek ako i kada novi vlasnik uđe u brodogradilište, i to isključivo u dogovoru sa sindikatima.

Činjenicu da je Danko Končar priznao da nema novih poslova na vidiku, Dragičević tumači kako je to i logično jer »kako će ih i imati kad još nije vlasnik«. To trebaju raditi uprave, dodaje. Ipak, priznaje kako za sadašnje pregovore nisu dobre ovakve ucjene, a ističe i kako je bitno da potencijalni novi vlasnik »3. maja«, ali i drugih škverova, nastavi raditi brodove jer za druge proizvodne programe, kao što su toliko spominjani stupovi za vjetroelektrane, ne treba više od stotinjak do 200 zaposlenih. I dok se Končar poziva na izuzetno tešku situaciju na svjetskom tržištu i trenutno »dvostruko recesijsko dno«, Dragičević tvrdi kako, prema njihovim saznanjima i kolega iz srodne europske asocijacije, potražnja za brodovima jača. Tim više što u Europskoj komisiji, dodaje Dragičević, razmišljaju da brodogradnji ponovo uvedu dodatne subvencije, pored postojećih horizontalnih potpora koje se nisu pokazale dovoljnima.

Zatečeni i u Vladi

Jučer nitko iz Vlade nije želio službeno komentirati istup Danka Končara u »3. maju«. Pregovarački je trenutak krajnje osjetljiv i zato ih je iznenadilo ovakvo »iskakanje iz kolosjeka« druge strane. Tim više što je uslijedio svega dan nakon što je obavljen zadnji razgovor s Dankom Končarom u Ministarstvu gospodarstva. Odakle sad 1.500 radnika koji su mu višak, ljutito je prokomentirao naš sugovornik blizak Banskim dvorima.

– Ne prejudicirajući konačnu odluku Vlade koja još nije donesena, u skladu s važećim kolektivnim ugovorima i pozitivnim propisima, država je preuzela na sebe obvezu zbrinjavanja radnika u ovom privatizacijskom procesu brodogradilišta, bez obzira da li se radi o prodaji ili višku zaposlenih kao posljedici stečaja jer, ponavljam, konačna odluka još nije donesena, bilo je sve što je jedan drugi visoki izvor iz Vlade jučer želio reći, čime je potvrdio navode kako je država, uz ostale obveze škverova, odlučila na sebe preuzeti i teret zbrinjavanja radnika u brodogradilištima. Na naš upit o kojem to višku zaposlenih uopće govorimo, dobili smo odgovor da je sve zavedeno u planu restrukturiranja brodogradilišta te da je u slučaju »3. maja« riječ o njih tristotinjak. Ostaje nejasno zašto sami sindikalisti spominju njih oko 500 koje po tom istom planu treba zbrinuti. Kao da postoji više verzija, a trebala bi biti samo jedna, baš kao što je jedna i istina, dok su dvije potpuno različite stvari prvoklasno bankovno i/li korporativno jamstvo kao garancija za planirana ulaganja »Jadranskih ulaganja«.

novine.novilist.hr

Gdje su nestali najavljivani projekti, vjetroelektrane i kinesko brodogradilište, i kako je to gospodin Končar došao do brojke od 1.500 radnika koji su višak – začuđen je Obersnel

RIJEKA Neugodno sam iznenađen ukoliko se pokažu istinitim poruke s kojima je Danko Končar istupio pred trećemajskim sindikatima. Činjenica jest da sam s gospodinom Končarom razgovarao tog jutra o restrukturiranju »3. maja« i načinima na koje će se provesti, ali nismo govorili niti zamišljam restrukturiranje na osnovi trenutačne zaposlenosti. Govoriti o višku zaposlenih zbog nedostatka posla apsolutno je neprihvatljivo. To ruši ideju cijele privatizacije kojom se želi osigurati ulazak novog vlasnika koji će sa sobom donijeti nove poslove ili barem »know-how« kako doći do njih. Naravno da u brodogradilištima treba provesti restrukturiranje što neminovno sa sobom nosi i određen broj viška zaposlenih. Od toga više nitko ne bježi. Međutim, pitam se na temelju čega je to gospodin Končar došao do ove brojke od tisuću do 1.500 radnika u »3. maju« koji su višak? To što nema posla? Uistinu ne znam gdje su to u međuvremenu nestali najavljivani veliki projekti, vjetroelektrane i kinesko brodogradilište o kojem je gospodin Končar pričao da ga želi kupiti, reakcija je riječkoga gradonačelnika Vojka Obersnela na prekjučerašnji sastanak Danka Končara s trećemajskim sindikatima na kojem je, nakon sati i sati sastančenja s menadžmentom, na kraju ipak poručio kako nema izglednih poslova na vidiku te da je prema sadašnjem stanju stvari višak između 1.000 i 1.500 trećemajaca.

U ovim posljednjim sekundama pripetavanja uoči zauzimanja konačnog stava u Vladi i donošenja odluke ide li se u potpisivanje privatizacijskih ugovora ili ne, sve upućuje da obje strane još uvijek naveliko taktiziraju jer je ulog – golem, ali je pitanje trenutka kad će zec morati izaći na čistinu.

Predsjednik HUS-a Ozren Matijašević podsjeća da potencijalni kupci škverova moraju biti u stanju ispuniti glavne uvjete, a to su osiguranje bankovnih jamstava i popunjavanje kapaciteta novim poslovima.

Predstava za javnost

– Obveza je potencijalnog budućeg vlasnika da nađe posao kako bi mogao povući novac i predviđene državne potpore iz plana restrukturiranja. Ako je Danko Končar u »3. maj« došao reći da nema novih poslova, onda nije trebao ni dolaziti jer to u brodogradilištu i sami znaju. Moguće da je to učinio i u dobroj namjeri, želeći još jednom upozoriti kako će doći do promjena, koje su nužne. Međutim, ako je njegov posjet »3. maju« bio samo predstava za javnost, odnosno njegova izlazna strategija, onda imamo problem jer je netko više godina koristio svoju prisutnost i vrhunsku reklamu u novinama za neke druge svoje poslove. Puno je lakše izaći pod izlikom da ga u brodogradilištu, eto, ne žele nego da na svjetlo dana isplivaju neki drugi razlozi, kazao je jučer Matijašević, ne želeći podrobnije objasniti što pod time točno misli. Samo je zaključio kako će na idućem sastanku s predstavnicima Vlade i Ministarstva gospodarstva inzistirati da se u slučaju eventualnog neuspjeha privatizacije za pojedina brodogradilišta jasno kaže i detektira što je uzrok i tko je krivac.

Čelnik Sindikata metalaca Hrvatske Vedran Dragičević ne uzbuđuje se previše oko Končarevih brojki o višku zaposlenih.

Potražnja za brodovima jača

– U ovoj fazi to mogu biti samo njegove želje i ništa drugo. Planom restrukturiranja »3. maja« jasno je precizirano koliki je višak i od toga se ne smije odstupati, kazao je Dragičević koji, pak, navodi da se radi o njih oko 500 koji su Planom detektirani kao višak. Prema ovom sindikalnom čelniku, plan restrukturiranja moguće je mijenjati tek ako i kada novi vlasnik uđe u brodogradilište, i to isključivo u dogovoru sa sindikatima.

Činjenicu da je Danko Končar priznao da nema novih poslova na vidiku, Dragičević tumači kako je to i logično jer »kako će ih i imati kad još nije vlasnik«. To trebaju raditi uprave, dodaje. Ipak, priznaje kako za sadašnje pregovore nisu dobre ovakve ucjene, a ističe i kako je bitno da potencijalni novi vlasnik »3. maja«, ali i drugih škverova, nastavi raditi brodove jer za druge proizvodne programe, kao što su toliko spominjani stupovi za vjetroelektrane, ne treba više od stotinjak do 200 zaposlenih. I dok se Končar poziva na izuzetno tešku situaciju na svjetskom tržištu i trenutno »dvostruko recesijsko dno«, Dragičević tvrdi kako, prema njihovim saznanjima i kolega iz srodne europske asocijacije, potražnja za brodovima jača. Tim više što u Europskoj komisiji, dodaje Dragičević, razmišljaju da brodogradnji ponovo uvedu dodatne subvencije, pored postojećih horizontalnih potpora koje se nisu pokazale dovoljnima.

Zatečeni i u Vladi

Jučer nitko iz Vlade nije želio službeno komentirati istup Danka Končara u »3. maju«. Pregovarački je trenutak krajnje osjetljiv i zato ih je iznenadilo ovakvo »iskakanje iz kolosjeka« druge strane. Tim više što je uslijedio svega dan nakon što je obavljen zadnji razgovor s Dankom Končarom u Ministarstvu gospodarstva. Odakle sad 1.500 radnika koji su mu višak, ljutito je prokomentirao naš sugovornik blizak Banskim dvorima.

– Ne prejudicirajući konačnu odluku Vlade koja još nije donesena, u skladu s važećim kolektivnim ugovorima i pozitivnim propisima, država je preuzela na sebe obvezu zbrinjavanja radnika u ovom privatizacijskom procesu brodogradilišta, bez obzira da li se radi o prodaji ili višku zaposlenih kao posljedici stečaja jer, ponavljam, konačna odluka još nije donesena, bilo je sve što je jedan drugi visoki izvor iz Vlade jučer želio reći, čime je potvrdio navode kako je država, uz ostale obveze škverova, odlučila na sebe preuzeti i teret zbrinjavanja radnika u brodogradilištima. Na naš upit o kojem to višku zaposlenih uopće govorimo, dobili smo odgovor da je sve zavedeno u planu restrukturiranja brodogradilišta te da je u slučaju »3. maja« riječ o njih tristotinjak. Ostaje nejasno zašto sami sindikalisti spominju njih oko 500 koje po tom istom planu treba zbrinuti. Kao da postoji više verzija, a trebala bi biti samo jedna, baš kao što je jedna i istina, dok su dvije potpuno različite stvari prvoklasno bankovno i/li korporativno jamstvo kao garancija za planirana ulaganja »Jadranskih ulaganja«.

novine.novilist.hr

Intervju

Kolumna

Službene informacije

Foto / video