O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Array

Oko Madagaskara: Zbog afričkih pirata izgubili 160.000 $

Kakve sve probleme imaju brodovi koji plove akvatorijem istočne Afrike (Etiopija, Somalija, Kenija, Tanzanija i Mozambik), na području kojim “vladaju” pirati, najbolje potvrđuje “Don Frane Bulić”, brod iz flote splitskog “Jadroplova”. Brod koji je 11. ožujka isplovio iz indijske luke Singhi s 34 tisuće tona cementa prema Mombasi plovio je do najveće kenijske luke pet dana duže, odnosno gotovo 1700 milja više negoli je to u normalnim okolnostima potrebno.

Tvrtka koja je za taj prijevoz cementa umajmila “Don Franu Bulića” zbog pirata je izgubila oko 160 tisuća dolara zbog petodnevnog produžetka plovidbe. Izgubili su 14 tisuća dolara dnevno na najmu broda i oko 16 tisuća dolara za trošak 32 tone teškoga goriva, koje brod dnevno potroši.
Do Indije oko Afrike

– Izbjegavali smo pirate i zbog toga smo morali ploviti uz indijsku obalu, odakle smo se spustili istočno od Maldiva i zatim južno od Madagaskara. Kada smo prošli Madagaskar, plovili smo “penjući” se tik uz obalu Mozambika i Tanzanije sve do Kenije. U normalnim okolnostima, najkraćom rutom od Singhija do Mombase, plovili bismo desetak dana, ali ovako se putovanje povećalo na petnaestak dana. U jednom trenutku htjeli smo proći sjevernom stranom Madagaskara kako bismo skratili put do Mombase, ali upravo tada su na tom području bila dva piratska napada, pa smo zaobišli cijeli Madagaskar – kaže nam kap. Igor Popović, zapovjednik “Don Frane Bulića”, koji se u međuvremenu iskrcao s broda.

Pirati od istočnoafričke obale pa daleko prema pučini Indijskog oceana vrebaju iz tzv. mother shipsa, svojevrsnih baza, iz kojih napadaju “plijen” gliserima koji nerijetko plove i brzinom većom od 30 čvorova.

– Pirati na tim “mother shipovima” imaju oružje, vodu, hranu i gorivo, te za sobom vuku tri-četiri brza glisera. Čim vide brod, brzo dolaze do njega i pokušavaju se popeti uz pomoć užadi, a u posljednje vrijeme i uz pomoć ljestava. Nerijetko i nekakvim bazukama gađaju brod, i to najčešće u razini brodskog nadgrađa, gdje boravi posada, kako bi ih prestrašili i prisilili da zaustave brod. Upravo zbog straha od pirata mi smo iz Europe do Singhija došli ploveći oko cijele Afrike, izbjegavajući Adenski zaljev. Na taj način nam je putovanje iz Europe prema Indiji trajalo 15 dana duže – ističe kap. Popović.

Na pomorskim kartama su obvezno ucrtane zone preporuke za izbjegavanje pirata, koje se stalno ažuriraju nakon novih napada.

– Pirati idu sve dalje i dalje. Prvo su bili uz somalsku obalu, pa su se proširili na cijelu istočnu Afriku, a sada dolaze sve do indijske obale koja je od Afrike udaljena 1200 milja, pa se često pitamo jesu li uopće u pitanju Somalci ili su se možda i Indijci počeli baviti tim poslom. Prati se svaka aktivnost pirata i svaki naš brod ima izvještaje o tome gdje su opasne zone plovidbe – naglašava kap. Mate Vujević, časnik “Jadroplova” za sigurnost i vođenje brodova.

“Don Frane Bulić” je tijekom plovidbe opasnim dijelovima Indijskog oceana svakodnevno iz Međunarodnog centra za obavještavanje dobivao informacije o piratskoj aktivnosti.

– Ravnamo se po tim informacijama, naravno u dogovoru s našom kompanijom. Kao kapetan imam odlučujuću odluku pri donošenju kursa plovidbe, no uvijek se konzultiram s tvrtkom. Dogovaramo se prije početka putovanja i vodimo brigu o posadi. Kako bi što bezbolnije prošli opasno područje, na zapovjedničkome mostu postavljamo dodatne članove posade tijekom dana i noći, a oni nam služe kao promatrači. Najveća opasnost vreba po danu jer tada pirati najčešće napadaju, u više od 90 posto slučajeva. Noć je manje–više sigurna jer se tada na brod teško popeti – tvrdi kap. Popović.

Iznosi pomorskih osiguranja za plovidbu opasnim morima su iznimno veliki.

– To nikako nije isplativo za tvrtku. Osiguranja su i po nekoliko desetaka puta veća nego što je to slučaj u normalnim okolnostima – kaže kap. Vujević. Pirati više ne diraju teret, ne uništavaju brod i ne prijete posadi. Oni samo čekaju novac od otkupnine i napuštaju brod.

– U 2009. godini bilo je oko 130 pokušaja otmice brodova na području istočne Afrike, a u tim napadima je oteto pedesetak brodova. Do sada ni jedan brod “Jadroplova” nije imao problema s piratima, pa se nadamo da će tako i ostati – zaključuje kap. Popović.

Novac za kupnju kuća

Nakon iznimnog porasta napada na brodove, u Mombasi i okolici su u posljednje vrijeme poskupjela zemljišta i kuće, pa se pretpostavlja da pirati svoj novac ulažu u nekretnine diljem istočne obale Afrike.

Sueski kanal u minusu 20 posto

Promet Sueskim kanalom je opao za 30–ak posto. Iako na izlazu iz Crvenog mora prema Adenskom zaljevu plove ratni brodovi raznih zemalja, koji prate brodove u konvoju, dosta se kompanija odlučuje na plovidbu oko Afrike. U opasnosti su i brodovi koji iz Adenskog zaljeva idu prema Perzijskom zaljevu, jer su se i tamo pojavili pirati.

SlobodnaDalmacija.hr

Kakve sve probleme imaju brodovi koji plove akvatorijem istočne Afrike (Etiopija, Somalija, Kenija, Tanzanija i Mozambik), na području kojim “vladaju” pirati, najbolje potvrđuje “Don Frane Bulić”, brod iz flote splitskog “Jadroplova”. Brod koji je 11. ožujka isplovio iz indijske luke Singhi s 34 tisuće tona cementa prema Mombasi plovio je do najveće kenijske luke pet dana duže, odnosno gotovo 1700 milja više negoli je to u normalnim okolnostima potrebno.

Tvrtka koja je za taj prijevoz cementa umajmila “Don Franu Bulića” zbog pirata je izgubila oko 160 tisuća dolara zbog petodnevnog produžetka plovidbe. Izgubili su 14 tisuća dolara dnevno na najmu broda i oko 16 tisuća dolara za trošak 32 tone teškoga goriva, koje brod dnevno potroši.
Do Indije oko Afrike

– Izbjegavali smo pirate i zbog toga smo morali ploviti uz indijsku obalu, odakle smo se spustili istočno od Maldiva i zatim južno od Madagaskara. Kada smo prošli Madagaskar, plovili smo “penjući” se tik uz obalu Mozambika i Tanzanije sve do Kenije. U normalnim okolnostima, najkraćom rutom od Singhija do Mombase, plovili bismo desetak dana, ali ovako se putovanje povećalo na petnaestak dana. U jednom trenutku htjeli smo proći sjevernom stranom Madagaskara kako bismo skratili put do Mombase, ali upravo tada su na tom području bila dva piratska napada, pa smo zaobišli cijeli Madagaskar – kaže nam kap. Igor Popović, zapovjednik “Don Frane Bulića”, koji se u međuvremenu iskrcao s broda.

Pirati od istočnoafričke obale pa daleko prema pučini Indijskog oceana vrebaju iz tzv. mother shipsa, svojevrsnih baza, iz kojih napadaju “plijen” gliserima koji nerijetko plove i brzinom većom od 30 čvorova.

– Pirati na tim “mother shipovima” imaju oružje, vodu, hranu i gorivo, te za sobom vuku tri-četiri brza glisera. Čim vide brod, brzo dolaze do njega i pokušavaju se popeti uz pomoć užadi, a u posljednje vrijeme i uz pomoć ljestava. Nerijetko i nekakvim bazukama gađaju brod, i to najčešće u razini brodskog nadgrađa, gdje boravi posada, kako bi ih prestrašili i prisilili da zaustave brod. Upravo zbog straha od pirata mi smo iz Europe do Singhija došli ploveći oko cijele Afrike, izbjegavajući Adenski zaljev. Na taj način nam je putovanje iz Europe prema Indiji trajalo 15 dana duže – ističe kap. Popović.

Na pomorskim kartama su obvezno ucrtane zone preporuke za izbjegavanje pirata, koje se stalno ažuriraju nakon novih napada.

– Pirati idu sve dalje i dalje. Prvo su bili uz somalsku obalu, pa su se proširili na cijelu istočnu Afriku, a sada dolaze sve do indijske obale koja je od Afrike udaljena 1200 milja, pa se često pitamo jesu li uopće u pitanju Somalci ili su se možda i Indijci počeli baviti tim poslom. Prati se svaka aktivnost pirata i svaki naš brod ima izvještaje o tome gdje su opasne zone plovidbe – naglašava kap. Mate Vujević, časnik “Jadroplova” za sigurnost i vođenje brodova.

“Don Frane Bulić” je tijekom plovidbe opasnim dijelovima Indijskog oceana svakodnevno iz Međunarodnog centra za obavještavanje dobivao informacije o piratskoj aktivnosti.

– Ravnamo se po tim informacijama, naravno u dogovoru s našom kompanijom. Kao kapetan imam odlučujuću odluku pri donošenju kursa plovidbe, no uvijek se konzultiram s tvrtkom. Dogovaramo se prije početka putovanja i vodimo brigu o posadi. Kako bi što bezbolnije prošli opasno područje, na zapovjedničkome mostu postavljamo dodatne članove posade tijekom dana i noći, a oni nam služe kao promatrači. Najveća opasnost vreba po danu jer tada pirati najčešće napadaju, u više od 90 posto slučajeva. Noć je manje–više sigurna jer se tada na brod teško popeti – tvrdi kap. Popović.

Iznosi pomorskih osiguranja za plovidbu opasnim morima su iznimno veliki.

– To nikako nije isplativo za tvrtku. Osiguranja su i po nekoliko desetaka puta veća nego što je to slučaj u normalnim okolnostima – kaže kap. Vujević. Pirati više ne diraju teret, ne uništavaju brod i ne prijete posadi. Oni samo čekaju novac od otkupnine i napuštaju brod.

– U 2009. godini bilo je oko 130 pokušaja otmice brodova na području istočne Afrike, a u tim napadima je oteto pedesetak brodova. Do sada ni jedan brod “Jadroplova” nije imao problema s piratima, pa se nadamo da će tako i ostati – zaključuje kap. Popović.

Novac za kupnju kuća

Nakon iznimnog porasta napada na brodove, u Mombasi i okolici su u posljednje vrijeme poskupjela zemljišta i kuće, pa se pretpostavlja da pirati svoj novac ulažu u nekretnine diljem istočne obale Afrike.

Sueski kanal u minusu 20 posto

Promet Sueskim kanalom je opao za 30–ak posto. Iako na izlazu iz Crvenog mora prema Adenskom zaljevu plove ratni brodovi raznih zemalja, koji prate brodove u konvoju, dosta se kompanija odlučuje na plovidbu oko Afrike. U opasnosti su i brodovi koji iz Adenskog zaljeva idu prema Perzijskom zaljevu, jer su se i tamo pojavili pirati.

SlobodnaDalmacija.hr

Intervju

Kolumna

Službene informacije

Foto / video