O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Array

Kontejnerski div stiže na Brajdicu

Uplovljavanje kontejneraša dugog 318 metara danas oko 18 sati, svojevrsni je uvod u nove razvojne investicije u kontejnerski terminal.
RIJEKA Najveći brod koji je ikada uplovio u riječku luku, kontejneraš »Maersk Karlskrona« dužine 318 metara, danas će u poslijepodnevnim satima uploviti na kontejnerski terminal Brajdica. Brod Maersk Linea koji plovi pod zastavom Liberije prekjučer je bio u Trstu, jučer u Kopru, a stigao je na redovnoj kontejnerskoj liniji koja povezuje Daleki istok i sjeverni Jadran. Kapacitet »Maersk Karlskrone« iznosi 90.456 BRT-a, odnosno 7.403 TEU jedinice. Maksimalna dubina gaza je 14,5 metara, a maksimalna brzina 24 čvora. Izgrađen je 1996. godine u danskom brodogradilištu Odense Steel Shipyard, te je riječ o najvećem kontejnerašu u lukama sjevernog Jadrana. Na svom putu brod je ticao i luke Damietta, Port Said, Jeddah, Port Klang, Singapur, Busan, Chiwan, Hong Kong i Tanjung.
Uplovljavanje »Maersk Karlskrone« očekuje se poslijepodne oko 18 sati nakon čega će se privezati uz obalu Brajdice i započeti iskrcaj. Sutra je u povodu njegovog dolaska na terminalu planirana i konferencija za novinare na kojoj će biti predočeni podaci o razvojnim investicijama na Brajdici, koja u prva tri mjeseca bilježi sličan promet kao i prošle godine. Rast prometa ipak se bilježi na pozadinskom terminalu Škrljevo, koji služi kao depo praznih kontejnera, te je u prva tri mjeseca ove godine promet iznosio oko 9.000 TEU jedinica. Procjenjuje se da bi Škrljevo do kraja godine moglo imati promet od oko 40.000 TEU-a, pa bi ukupno kontejnerski promet riječke luke mogao premašiti rekordnu 2008. godinu, koja je zaključena sa 168.761 TEU-a. Od dolaska filipinske tvrtke ICTSI s terminala su izmještene sve popratne djelatnosti koje nisu u funkciji ukrcaja i iskrcaja, pa je tako i s praznim kontejnerima. Iako je to bilo planirano, djelatnost punjenja kontejnera još uvijek se ne obavlja na Škrljevu. Razlog je status slobodne zone, kojeg Škrljevo još uvijek nije dobilo, iako je zahtjev s cijelom dokumentacijom upućen Vladi prije više od šest mjeseci.

novine.novilist.hr

Uplovljavanje kontejneraša dugog 318 metara danas oko 18 sati, svojevrsni je uvod u nove razvojne investicije u kontejnerski terminal.
RIJEKA Najveći brod koji je ikada uplovio u riječku luku, kontejneraš »Maersk Karlskrona« dužine 318 metara, danas će u poslijepodnevnim satima uploviti na kontejnerski terminal Brajdica. Brod Maersk Linea koji plovi pod zastavom Liberije prekjučer je bio u Trstu, jučer u Kopru, a stigao je na redovnoj kontejnerskoj liniji koja povezuje Daleki istok i sjeverni Jadran. Kapacitet »Maersk Karlskrone« iznosi 90.456 BRT-a, odnosno 7.403 TEU jedinice. Maksimalna dubina gaza je 14,5 metara, a maksimalna brzina 24 čvora. Izgrađen je 1996. godine u danskom brodogradilištu Odense Steel Shipyard, te je riječ o najvećem kontejnerašu u lukama sjevernog Jadrana. Na svom putu brod je ticao i luke Damietta, Port Said, Jeddah, Port Klang, Singapur, Busan, Chiwan, Hong Kong i Tanjung.
Uplovljavanje »Maersk Karlskrone« očekuje se poslijepodne oko 18 sati nakon čega će se privezati uz obalu Brajdice i započeti iskrcaj. Sutra je u povodu njegovog dolaska na terminalu planirana i konferencija za novinare na kojoj će biti predočeni podaci o razvojnim investicijama na Brajdici, koja u prva tri mjeseca bilježi sličan promet kao i prošle godine. Rast prometa ipak se bilježi na pozadinskom terminalu Škrljevo, koji služi kao depo praznih kontejnera, te je u prva tri mjeseca ove godine promet iznosio oko 9.000 TEU jedinica. Procjenjuje se da bi Škrljevo do kraja godine moglo imati promet od oko 40.000 TEU-a, pa bi ukupno kontejnerski promet riječke luke mogao premašiti rekordnu 2008. godinu, koja je zaključena sa 168.761 TEU-a. Od dolaska filipinske tvrtke ICTSI s terminala su izmještene sve popratne djelatnosti koje nisu u funkciji ukrcaja i iskrcaja, pa je tako i s praznim kontejnerima. Iako je to bilo planirano, djelatnost punjenja kontejnera još uvijek se ne obavlja na Škrljevu. Razlog je status slobodne zone, kojeg Škrljevo još uvijek nije dobilo, iako je zahtjev s cijelom dokumentacijom upućen Vladi prije više od šest mjeseci.

novine.novilist.hr

Intervju

Kolumna

Službene informacije

Foto / video