O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Array

Ne daju mi graditi mini tanker

Apel otočana iz zapadnog dijela zadarskog akvatorija koji su zbog nedavne zabrane ukrcaja kanti s gorivom na “Jadrolinijine” brodove ostali bez kakve-takve opskrbe naftnim derivatima vrlo brzo je stigao do poduzetnika zainteresiranih za dopremu goriva na udaljenije i slabije naseljene dalmatinske škoje.

Kapetan Mladen Karaman, vlasnik splitske tvrtke “Karaman”, već desetak godina pokušava ostvariti svoj projekt redovite i sigurne dostave naftnih derivata na manje otoke, ali mu glavnu prepreku predstavljaju aktualni pomorski propisi koji su, kako tvrdi, doslovno prepisani iz međunarodnih pravila, bez razumijevanja specifičnosti hrvatskih otoka.
Bolja zaštita okoliša

– Budući da dugi niz godina svojim vodonoscem opskrbljujem otočane vodom, smatram da dobro poznajem njihove probleme i potrebe. Tijekom proteklih godina pokušavao sam uvjeriti odgovorne u nadležnim službama i tvrtkama kako opskrba manjih otoka gorivom ima puno veći značaj od ekonomskog, te da na tržištu ima prostora i za rad malih poduzetnika. Sve teškoće mogle bi se otkloniti samo jednim manjim tankerom od 300 tona nosivosti koji bi se gradio u domaćim škverovima – ističe kap. Karaman.

Prema njegovim riječima, ukupna vrijednost ulaganja u namjenski brod sa crpkama za prekrcaj goriva bila bi dva puta manja od izgradnje nove benzinske postaje na otocima, a time bi se povećala i razina zaštite okoliša.

– Naš projekt usmjeren je prema otočanima i sve brojnijim nautičarima. Sadašnje otočne benzinske postaje građene su prije više od 20 godina i svojim kapacitetom sve teže zadovoljavaju tržišne zahtjeve, pa je potrebno često popunjavanje spremnika iz kamiona koji se prevoze trajektima i nesigurnim otočnim cestama. Smatram da bi se mini tankerom mogao pokriti veliki akvatorij, a posebice brojni otoci na kojima nema benzinskih postaja – zaključuje naš sugovornik.

Manjak mjesta za opskrbu brodova gorivom na jadranskim nautičkim rutama očekivano su prepoznali i stranci, pa je tako tvrtka “Crno zlato”, na čijem se čelu nalazi Rusi Sergej Zamotajlov i Aleksej Frojlov, krajem ožujka u rogozničkoj marini “Frapa” otvorila plutajuću benzinsku postaju.

Kako doznajemo, na tome ne namjeravaju stati, jer do turističke sezone planiraju otvoriti sličan objekt u marini “Kaštela” u Kaštel Gomilici, a do kraja godine još tri “pumpe” na Jadranu.

– Plutajuća crpka izrađena je prema zahtjevima Lloyd’s registra i Hrvatskog registra brodova. Namjeravamo otvoriti tridesetak plutajućih pumpi na hrvatskom Jadranu, u čemu imamo potporu Ministarstva pomorstva – izjavio je Zamotajlov.

Plutajuće pumpe

Planirano ulaganje tvrtke “Crno zlato” u lanac plutajućih benzinskih postaja na tridesetak jadranskih lokacija još je u fazi odobravanja, pa nam iz nadležnih ministarstava pomorstva i zaštite okoliša nisu željeli komentirati postupak.
Ipak, neslužbeno smo doznali kako je postavljanje plutajućih benzinskih postaja na Jadranu u skladu s važećom strategijom razvoja nautičkog turizma. Primjerice, takav dodatni sadržaj za nautičare predviđen je i u budućoj marini u Martinšćici na otoku Cresu.

slobodnadalmacija.hr

Apel otočana iz zapadnog dijela zadarskog akvatorija koji su zbog nedavne zabrane ukrcaja kanti s gorivom na “Jadrolinijine” brodove ostali bez kakve-takve opskrbe naftnim derivatima vrlo brzo je stigao do poduzetnika zainteresiranih za dopremu goriva na udaljenije i slabije naseljene dalmatinske škoje.

Kapetan Mladen Karaman, vlasnik splitske tvrtke “Karaman”, već desetak godina pokušava ostvariti svoj projekt redovite i sigurne dostave naftnih derivata na manje otoke, ali mu glavnu prepreku predstavljaju aktualni pomorski propisi koji su, kako tvrdi, doslovno prepisani iz međunarodnih pravila, bez razumijevanja specifičnosti hrvatskih otoka.
Bolja zaštita okoliša

– Budući da dugi niz godina svojim vodonoscem opskrbljujem otočane vodom, smatram da dobro poznajem njihove probleme i potrebe. Tijekom proteklih godina pokušavao sam uvjeriti odgovorne u nadležnim službama i tvrtkama kako opskrba manjih otoka gorivom ima puno veći značaj od ekonomskog, te da na tržištu ima prostora i za rad malih poduzetnika. Sve teškoće mogle bi se otkloniti samo jednim manjim tankerom od 300 tona nosivosti koji bi se gradio u domaćim škverovima – ističe kap. Karaman.

Prema njegovim riječima, ukupna vrijednost ulaganja u namjenski brod sa crpkama za prekrcaj goriva bila bi dva puta manja od izgradnje nove benzinske postaje na otocima, a time bi se povećala i razina zaštite okoliša.

– Naš projekt usmjeren je prema otočanima i sve brojnijim nautičarima. Sadašnje otočne benzinske postaje građene su prije više od 20 godina i svojim kapacitetom sve teže zadovoljavaju tržišne zahtjeve, pa je potrebno često popunjavanje spremnika iz kamiona koji se prevoze trajektima i nesigurnim otočnim cestama. Smatram da bi se mini tankerom mogao pokriti veliki akvatorij, a posebice brojni otoci na kojima nema benzinskih postaja – zaključuje naš sugovornik.

Manjak mjesta za opskrbu brodova gorivom na jadranskim nautičkim rutama očekivano su prepoznali i stranci, pa je tako tvrtka “Crno zlato”, na čijem se čelu nalazi Rusi Sergej Zamotajlov i Aleksej Frojlov, krajem ožujka u rogozničkoj marini “Frapa” otvorila plutajuću benzinsku postaju.

Kako doznajemo, na tome ne namjeravaju stati, jer do turističke sezone planiraju otvoriti sličan objekt u marini “Kaštela” u Kaštel Gomilici, a do kraja godine još tri “pumpe” na Jadranu.

– Plutajuća crpka izrađena je prema zahtjevima Lloyd’s registra i Hrvatskog registra brodova. Namjeravamo otvoriti tridesetak plutajućih pumpi na hrvatskom Jadranu, u čemu imamo potporu Ministarstva pomorstva – izjavio je Zamotajlov.

Plutajuće pumpe

Planirano ulaganje tvrtke “Crno zlato” u lanac plutajućih benzinskih postaja na tridesetak jadranskih lokacija još je u fazi odobravanja, pa nam iz nadležnih ministarstava pomorstva i zaštite okoliša nisu željeli komentirati postupak.
Ipak, neslužbeno smo doznali kako je postavljanje plutajućih benzinskih postaja na Jadranu u skladu s važećom strategijom razvoja nautičkog turizma. Primjerice, takav dodatni sadržaj za nautičare predviđen je i u budućoj marini u Martinšćici na otoku Cresu.

slobodnadalmacija.hr

Intervju

Kolumna

Službene informacije

Foto / video